ostanimo u kontaktu

Srbija

Beograd na vodi više nije najskuplje naselje u glavnom gradu

Objavljeno

-

Luksuzni stambeni kompleks “Novi Dorćol” je prosečnom cenom kvadrata uspeo da nadmaši do skoro neprikosnoveni “Beograd na vodi”, piše portal Nova.rs.

Razlika u prosečnoj ceni kvadrata na ovim lokacijama, kako piše Nova.rs, nije drastična, ali ipak postoji – „Novi Dorćol“ vodi protiv „Beograda na vodi“ sa 4.430 evra, prema 4.215 evra.

„Novi Dorćol“ je stambeno-poslovni kompleks od 20.000 kvadrata koji se nalazi na beogradskoj opštini Stari grad, u Venizelosovoj ulici, a sastoji se od 347 stanova, koji variraju od 34 pa do 230 metara kvadratnih.

Raspon cena kvadrata se u ovom kvartu kreće od 3.778 do 4.645, pa stižemo do prosečne cene od 4.430 evra po kvadratu.

Ipak, Beograd na vodi nije izgubio svoj tron kada je reč o pojedinačnoj ceni stanova i kvadrata. Sada već tradicionalno, najskuplji kvadrat od početka godine prodat baš tamo za 11.474 evra.

Najskuplji stan koji je prodat u prva tri meseca ove godine plaćen je 2,6 miliona evra, ali to nije ni najskuplji kvadrat. Naime, u pitanju je nekretnina od 383 kvadrata, što znači da je jedan kvadrat koštao oko 6.800 evra.

Stoga se “šampionski” po ceni po kvadratu, očekivano, nalazi u Beogradu na vodi. Naime, stan plaćen oko 1,6 miliona evra ima površinu od 143 kvadrata, što znači da je kvadrat koštao čak 11.474 evra.

Međutim, ne spadaju svi stanovi na ovoj lokaciji u kategoriju najskupljih. Naime, na ovoj prestižnoj lokaciji najniža cena kvadrata bila je 3.264 evra, prenosi Nova.rs.

Srbija

N1 pita MUP: Ko je odlučio da policija ne reaguje na upad u dvorište redakcije?

Objavljeno

-

N1 zahteva od Ministarstva unutrašnjih poslova da utvrdi ko je doneo odluku da policija ne reaguje u slučaju upada grupe građana “Narodni štab” na privatni posed naše medijske kuće i dozvoli im da satima maltretiraju zaposlene, uskraćujući im traženu zaštitu.

Podsetimo, nekoliko desetina građana u utorak je neovlašćeno ušlo u dvorište ispred N1 i satima ometalo rad novinara. U više navrata smo kontaktirali nadležne policijske službe, upozoravajući ih na situaciju u kojoj se nalazimo, tražeći da okupljene isprate iz našeg dvorišta i zaštite zaposlene, ali je reakcija izostala. Napominjemo da ovaj skup nije je bio prijavljen i da je održan na privatnom, zatvorenom posedu za koji je jasno da ne predstavlja javnu površinu, odnosno gde je zakonom izričito zabranjeno okupljanje.

Nereagovanje policije na naše pozive za pomoć samo dodatno podgrevaju atmosferu straha i nesigurnosti u kojoj se nalazimo. Već nedeljama unazad ukazujemo da targetiranje i kampanja koju protiv N1 vode najviši državni funkcioneri može dovesti do ozbiljnog ugrožavanja bezbednosti novinara, reportera, snimatelja i ostalih zaposlenih u N1.

Ne želimo da verujemo da je ceo ovaj događaj jedna organizovana akcija koja za cilj ima dodatni pritisak na N1, te zato tražimo od nadležnih službi u MUP-u ali i Zaštitnika građana da ispitaju ovaj slučaj i utvrde ko je dao “zeleno svetlo” da policija ne radi svoj posao.

Neophodno je da se identifikuju propusti, a odgovorni pojedinci snose konsekvence za svoje postupke. Istovremeno, pravni tim N1 već radi analizu situacije te ćemo naknadno odlučiti o podnošenju krivičnih prijava i pokretanju drugih pravnih postupaka.

O ovom slučaju već smo obavestili međunarodne organizacije koje se bave zaštitom novinara a u toku dana obavestićemo i evropske institucije i predstavnike diplomatskog kora u Srbiji.

Dodatno, apelujemo na nadležne organe da preduzmu sve neophodne korake kako bi osigurali da se slični incidenti ne ponove u budućnosti a sve javne funkcionere da pažljivo biraju reči u svojim nastupima kako se tenzije i podele u društvu ne bi dodatno pojačavale.

(N1)

pročitaj više

Srbija

Učenici trećeg razreda srednjih škola danas radili probni test državne mature

Objavljeno

-

U svim srednjim školama danas je, u cilju testiranja sistema za realizaciju državne mature, održana proba ovog ispita, saopšteno je iz Ministarstva prosvete.

Ovom aktivnošću, dodaju, Ministarstvo prosvete proverava svaki organizacioni segment procesa državne mature od štampanja testova, njihovog pakovanja u sigurnosne kese, distribucije, rešavanja testova, kontrole, skeniranja u 17 centara, softverskog pregledanja, do mogućnosti elektronskog podnošenja prigovora na rezultate pregledanja testova.

Rešenja za današnji test biće objavljena na portalu Moja matura u svim srednjim školama posle 12 časova, a učenici će moći da ulože prigovore po objavljivanju preliminarnih rezultata 5. juna 2023. godine, putem portala, dodaju u saopštenju.

“U okviru ovog procesa Ministarstvo prosvete testira i novi informacioni sistem i portal Moja matura, putem kog će se u budućnosti vršiti prijava učenika srednjih škola za državnu maturu, postavljanje e-vežbaonice i materijala za pripremu mature, informisanje kandidata o uslovima upisa na fakultete i upisnim kvotama itd. Učenici i roditelji već imaju iskustva sa sličnim softverom, portalom Moja srednja škola, putem koga se danas prati proces završnog ispita na kraju osnovne škole i vrši upis u srednje škole”, saopšteno je iz Ministarstva prosvete.

Za oko 50.000 učenika trećih razreda gimnazija i četvorogodišnjih smerova srednjih stručnih i umetničkih škola koji su danas u okviru ove probe rešavali test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, omogućen je uvid u rezultate testa i ulaganje prigovora na portalu Moja matura, čime se proverava ovaj segment procesa.

Više informacija o narednim aktivnostima učenici mogu pronaći na portalu Moja matura, dodaju.

“Državna matura je reformska aktivnost i instrument je unapređenja kvaliteta celokupnog obrazovnog sistema, a posebno srednjeg obrazovanja. Ministarstvo prosvete predložilo je da se u cilju pripreme obrazovnog sistema za uvođenje državne mature, implementacija ovog ispita u obrazovni sistem produži za dve godine, odnosno da se ona umesto u junu 2024. godine, polaže u junu 2026. godine”, kaže se na kraju.

(Blic)

pročitaj više

Srbija

Direktor KBC Kosovska Mitrovica: Stanje Dragiše Galjaka kritično, nalazi se na jedinci intenzivne nege

Objavljeno

-

Pixabay

Direktor Kliničko-bolničkog centra (KBC) u Kosovskoj Mitrovici dr Zlatan Elek izjavio je danas da je stanje Dragiše Galjaka (58) koji je u ponedeljak povređen u Zvečanu kritično i da se on i dalje nalazi na jedinici intenzivne nege.

“Tokom protekle noći je Dragiša Galjak primio dve jedinice krvi i njegovo stanje je i dalje kritično”, rekao je Elek za Tanjug.

On je podsetio da je Galjak primljen sa dve prostrelne rane u predelu karlice i levog kažiprsta i da su povrede nastale upotrebom bojeve municije od strane pripadnika kosovske policije.

(Tanjug)

pročitaj više

Srbija

EULEKS: Pažljivo pratimo slučaj brutalno pretučenog Srbina Dušana Obrenovića

Objavljeno

-

Eulex

EULEKS pažljivo prati slučaj Srbina Dušana Obrenovića, koga je brutalno pretukla kosovska policija prilikom hapšenja, saopštila je danas Tanjugu Kancelarija za štampu i javno informisanje EULEKS-a.

Tokom saslušanja o pritvoru EULEKS-ovi posmatrači će moći da se raspitaju kod advokata o postupanju sa pritvorenikom, naveo je EULEKS.

Pored ovog, EULEKS preko svoje Jedinice za praćenje slučajeva nastavlja da pažljivo prati preko 60 slučajeva koji se odnose na kosovske Srbe ili eventualno utiču na odnose među zajednicama, istakao je EULEKS.

(Tanjug)

pročitaj više

Srbija

Stanišić i Simatović osuđeni u Hagu na po 15 godina zatvora

Objavljeno

-

AFP

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove sa sedištem u Hagu (Mehanizam) izrekao je pravosnažne presude od po 15 godina zatvora nekadašnjim čelnicima resora Državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženim za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. To je najduži sudski proces u istoriji ovog suda. Trajao je pune dve decenije.

Prvostepenom presudom u junu 2021. godine Stanišić i Simatović su osuđeni na kazne zatvora od po 12 godina.

Slučaj je pokrenut pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a Žalbeno veće MKSJ-a naložilo je potpuno novo suđenje, prenosi RTS.

Predmet je nastavljen u nadležnosti Mehanizma koji je izrekao prvostepene presude 6. avgusta 2021. godine.

U žalbenom veću na mestu predsedavajućeg sudije bila je Grasijela Gati Santana, predsednica Mehanizma.

Žalbe na presudu su uložili su i tužilaštvo Mehanizma i odbrana.

Simatović i Stanišić su proglašeni krivim po svih pet tačaka optužnice kao pomagači, ali ne i kao učesnici Udruženog zločinačkog poduhvata (UZP).

Sud je u junu 2021. godine izrekao drugu prvostepenu presudu, koja im je izrečena nakon ponovljenog suđenja, jer je prva, kojom su bili oslobođeni od svih optužbi, ukinuta po žalbi tužioca 2015. godine.

Osuđeni su jer su, prema stavu prvostepenog sudskog veća, znali da su učesnici u Udruženom zločinačkom poduhvatu, delili nameru da se sa velikih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izvršenjem krivičnih dela iz optužnice prisilno i trajno ukloni većina nesrpskog stanovništva.

U četiri tačke Stanišić i Simatović se optužnicom terete za zločine protiv čovečnosti: progoni, ubistva, deportacija i nehumana dela, a po jednoj tački za kršenja zakona ili običaja ratovanja – ubistva.

Ponovljeno suđenje pred Mehanizmom završeno je 30. juna 2021, nakon čega je doneta pismena prvostepena presuda 6. avgusta iste godine, a rasprava po žalbama 24. i 25. januara 2023. označila je kraj predžalbene faze ovog predmeta, koji je počeo u septembru 2021.

Ovaj slučaj predstavlja poslednji predmet MKSJ-a za ratne zločine.

Stanišić je bio načelnik Službe državne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, a Simatović njegov zamenik. Obojica su uhapšeni 13. marta 2003. godine u Srbiji.

(RTS)

pročitaj više

U TRENDU