ostanimo u kontaktu

Biznis

Da li je “kreator kraljeva” kao njegov otac: Ko je Laklan, naslednik medijskog magnata Ruperta Mardoka?

Objavljeno

-

Medijski magnat Rupert Mardok saopštio je juče da odlazi sa pozicije predsednika kompanija Foks i Njuz Korp, a da će ga na tom mestu naslediti sin Laklan.

– Zahvaljujemo mu na njegovoj viziji, pionirskom duhu, nepokolebljivoj odlučnosti i trajnom nasleđu koje ostavlja kompanijama koje je osnovao i nebrojenim ljudima na koje je uticao – rekao je juče mlađi Mardok, a šta zapravo znamo o najstarijem sinu milijardera?

Viđen kao prirodni naslednik, ali…

Laklan Mardok (52), je prvo od troje dece starijeg Mardoka, koje je dobio sa svojom drugom ženom, škotskom novinarkom Anom Mariom de Pejster.

Rođen je u Londonu, školovao se u prestižnim američkim školama i diplomirao na Prinstonu 1994. godine. Većinu svoje karijere proveo je u Australiji, vodeći posao sa svojim uspešnim ocem prenosi Si-En-En.

Laklan je odavno bio viđen kao prirodni naslednik poslovanja Njuz Korpa. Ali nakon svađe sa tadašnjim šefom Foks Njuza, Rodžerom Ajlsom, napustio je kompaniju 2005. godine.

Pedi Mening, australijski novinar koji je napisao knjigu ,,Naslednik”, biografiju Laklana Mardoka, kaže da je najstariji sin osećao da je njegov otac trebalo da stane na njegovu stranu.

– Kada je otišao, bio je odlučan da se nikada ne vrati u očevu kompaniju – rekao je autor knjige.

Osnovao je australijsku investicionu firmu koja je ulivala novac u niz medijskih i marketinških kompanija, pa čak i u kriket tim indijske Premijer lige.

Međutim, nisu sve investicije bile uspešne, jer je njegova kompanija pretrpela ogroman gubitak na jednoj australijskoj TV mreži.

Tokom 2014. godine se vratio u očevu kompaniju. Autor knjige je napisao da je povratak usledio u kritičnom periodu, nakon skandala sa hakovanjem telefona i razvodom Ruperta Mardoka od Vendi Deng.

Rad sa bratom

Godinu dana kasnije, Rupert je imenovao Laklana i njegovog brata Džejmsa za kopredsedavajuće filmskim studiom 21st Senčuri Foks.

Dve godine kasnije, Njujork Tajms je objasnio na koji način su braća pokušala da transformišu kulturu očeve kompanije, zalažući se za veću transparentnost, raznovrsnost na radnom mestu i veću saradnju između odeljenja.

Ali filmski studio je prodat Dizniju 2019. godine, a Džejms Mardok je napustio odbor Njuz Korpa sledeće godine, rekavši u pismu ostavke da odlazi „zbog neslaganja oko određenog uređivačkog sadržaja“ i „određenih drugih strateških odluka“.

Odnos sa Donaldom Trampom

U svom poslu, Laklan Mardok će morati da vodi vezu mreže sa bivšim američkim predsednikom Donaldom Trampom. On se nebrojeno puta pojavio na Foks Njuzu, ali je takođe više puta kritikovao mrežu i hvalio rivalske konzervativne kanale.

Ranije ove godine, Foks je rešio tužbu za klevetu od strane kompanije za glasanje Dominion za 787,5 miliona dolara (640,70 miliona funti).

Dominion je tvrdio da je emiter pomogao u širenju Trampovih neosnovanih glasina o široko rasprostranjenoj prevari tokom izbora 2020. godine, što je oštetilo njeno poslovanje. Takođe se i dalje suočava sa sličnom tužbom druge kompanije za glasanje, Smartmatic.

Ali na kraju, Laklan Mardok “sebe ne vidi kao kreatora kraljeva” na isti način na koji je njegov otac često viđen širom sveta engleskog govornog područja.

– Laklan svoju ulogu vidi u određivanju strategije poslovanja i praćenju krajnjih rezultata – kaže gospodin Marej.

Australijski finansijski pregled nedavno ga je postavio na 33. mesto na svojoj listi najbogatijih ljudi u zemlji, sa ukupnim bogatstvom od 3,35 milijardi australijskih dolara (2,1 milijardu dolara).

(Telegraf Biznis)

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Biznis

Kripto berza Bajnens obustavlja korišćenje rublje od 31. januara

Objavljeno

-

Najveća svetska kripto berza Bajnens, objavila je danas da će od 31. januara sledeće godine prestati da podržava rusku valutu u P2P operacijama, odnosno prilikom kupovine i prodaje kripto valuta.

Osobe koji i nadalje žele da trguju kripto valutama uz korišćenje ruskih rubalja će morati da pređu na platformu Kom eks (Comm EX), koja je u septembru kupila celokupno poslovanje Bajnensa u Ruskoj Federaciji, prenosi TASS.

Klijenti kripto berze Bajnens mogu da povuku svoja sredstva u rubljama do poslednjeg dana januara 2024. godine.

pročitaj više

Biznis

Lučić: Prihodi Telekoma u 2023. biće oko 1,15 milijardi evra

Objavljeno

-

Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da će prihodi te kompanije u ovoj godini biti oko 1,15 milijardi evra, što je u odnosu na 2017. godinu više za preko 400 miliona evra.

“Već 2022. godine operativni profit bio je dva puta veći nego 2018, a ove godine će biti 2,5 puta veći i iznosiće samo u Srbiji preko 500 miliona evra”, rekao je on za današnje Novosti.

Lučić je naveo i da Telekom sada u Srbiji ima 1,2 miliona televizijskih korisnika, što je tri puta više nego pre pet godina i podsetio da je tržišno učešće te kompanije u TV uslugama 2018. bilo manje od jedan odsto u četiri najveća grada zajedno sa Beogradom, dok je u internetu bilo manje od 10 odsto učešća.

“Veoma sam ponosan što smo iskoristili ovo vreme da pripremimo Telekom za digitalnu budućnost. Reformisali smo našu kompaniju da se više okrene prema korisniku i da uz kvalitetan internet i mobilnu telefoniju pružimo i druge servise koji će nam omogućiti prihode u budućnosti. Tu pre svega mislim na digitalne servise i medijskui sadržaj”, kazao je on.

Lučić je naglasio da će Telekom biti operater koji će ostati u budućnosti dominantan u regionu, bez obzira na promene koje će se dešavati na tržištu u narednom periodu. On je naveo i da se Telekom Srbija nalazi među srednje zaduženim opertorima sa 3,5 puta EBITDA dugom iz 2022., a ove godine, kako je naveo taj odnos će biti značajno povoljniji.

“Činjenica je i da su nam sve finansijske institucije od EIB, Bank of Amerika i drugih dale investicione kredite koji imaju i do 3,5 godina grejs period, bez ikakvih garancija”, naglasio je prvi čovek Telekoma.

On je najavio i da će Telekom, kako bi bilo sve transparentno, finansijski izveštaj 2023. javno objaviti, kao i kreditni rejting, koji će uraditi i objaviti dve najveće firme iz ove oblasti.

“Sada ćemo uvesti praksu da godišnje prikažemo kreditni rejting, za koji sam siguran da će biti značajno bolji od nekih naših konkurenata. To će biti dodatni dokaz našeg dobrog poslovanja”, kazao je on.

Lučić je podsetio i da je Telekom Srbija izdvojio stubove za bazne stanice u posebnu kompaniju i na međunarodnoom tenderu ih prodao uglednoj kompaniji iz Velike Britanije uz podršku Svetske banke i EBRD, kao i da je dobio cenu ravnu onoj u Evropskoj uniji, dodavši da će taj proces omogućiti znatno efikasniji i brži rast kompanije.

“Za 70 odsto svojih lokacija Telekom već i nije imao svoje stubove, koristilo smo postojeće zgrade, poslovne objekte ili stubove u tuđem vlasništvu. Samim tim sada sve lokacije stavljamo u istu ravan što će nam pojednostaviti razvoj i smanjiti investiciona ulaganja”, naglasio je Lučić.

pročitaj više

Biznis

MAT: Inflacija u evrozoni naglo usporila na 2,4%, u Srbiji na opadajućoj putanji – na 8,5%

Objavljeno

-

Realni bruto domaći proizvod Srbije (BDP) je u trećem tromesečju bio za 3,6 odsto veći u odnosu na isti period 2022. godine, a inflacija je, iako u opadajućoj putanji, u oktobru 2023. godine iznosila 8,5 odsto, koliko su potrošačke cene povećane u odnosu na isti mesec prošle godine, navodi se u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova.

Prosečna bruto zarada za septembar 2023. godine iznosila je 117.472 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto, iznosila 85.066 dinara.

Bruto i neto zarade u periodu januar–septembar 2023. godine, u odnosu na isti period prošle godine, nominalno su veće za 15 odsto, a realno za jedan odsto.

U poređenju sa istim mesecom prošle godine, prosečne bruto i neto zarade za septembar 2023. godine nominalno su veće za 13,5 odsto, a realno za tri odsto.

Usporavanje inflacije očito daje pozitivne efekte na međugodišnji obračun realne zarade, dok visok nominalni rast zarada potiče od primanja zaposlenih van javnog sektora.

Medijalna neto zarada za jul 2023. godine iznosila je 65.727 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Inflacija u oktobru 2023. godine nije promenjena na mesečnom, a smanjena je na međugodišnjem nivou.

U septembru i oktobru registrovana je je mesečna inflacija od po 0,3 odsto, te međugodišnja inflacija od 10,2 odsto i 8,5 odsto.

Tako je u oktobru nastavljeno smanjivanje međugodišnje inflacije koje je započeto u aprilu 2023. godine.

Obim industrijske proizvodnje u odnosu na oktobar prošle godine bio je veći za tri odsto i najvećim delom je rezultat nastavka rasta prerađivačkog sektora, koji je započeo sredinom godine.

Niža globalna tražnja kumovala je nastavku redukcije dinamike u spoljnotrgovinskoj razmeni, s tim što je u septembru i oktobru, prvi put posle eskalacije pandemije, međugodišnji pad robnog uvoza praćen i redukcijom robnog izvoza.

Za deset meseci ove godine približno četiri petine robnog uvoza pokriveno je izvozom, navodi MAT.

Analiza pokazuje da inflacija u evrozoni naglo usporava, pa je u novembru međugodišnji rast cena iznosio 2,4 odsto.

Opadajuća putanja inflacije izražena je i u Srbiji, potrošačke cene u oktobru 2023. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 8,5 odsto.

To daje pozitivne efekte na međugodišnji obračun realne zarade i prometa u trgovini na malo koji je u oktobru vraćen na lanjski nivo, dodaje MAT.

(FoNet)

pročitaj više

Biznis

NBS: Raste broj ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga

Objavljeno

-

U Srbiji je u trećem tromesečju ove godine zaključeno 43.318 ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga, što je za 9,68 odsto više nego u istom tromesečju prethodne godine, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Od pomenutog broja, 35.862 ugovora zaključeno je elektronskim putem, za 2,13 odsto više nego u istom tromesečju 2022. godine.

U odnosu na isti period prethodne godine zabeležen je znatan rast ugovora zaključenih putem video-identifikacije i to za 70,27 odsto i ima ih 7.456.

pročitaj više

Biznis

NBS: Referentna kamatna stopa zadržana na istom nivou od 6,50 odsto

Objavljeno

-

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50 odsto, saopštila je NBS i navela da su na nepromenjenim nivoima zadržane i kamatne stope na depozitne, 5,25 odsto i kreditne olakšice, 7,75 odsto.

Iz NBS su objasnili da je odluku o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou opredelio nastavak popuštanja globalnih inflatornih pritisaka, kao i uspostavljena opadajuća putanja domaće inflacije i njen očekivan povratak u granice cilja sredinom naredne godine.

Prilikom donošenja odluke uvažena je i činjenica da su u prethodnom periodu pooštravani monetarni uslovi putem osnovnog instrumenta, kamatne stope, a u septembru i povećanjem stope obavezne rezerve, kao i da je sada potrebno da se sagledaju puni efekti donetih mera, navedeno je u saopštenju.

pročitaj više

U TRENDU