ostanimo u kontaktu

Intervju

INTERVJU Danijela Bojić: Vršnjačko nasilje – izostanak prevencije u praksi

Privatna arhiva

Objavljeno

-

Promena 16:09:23 u 01:14 pm

Poslednjih nedelja u žiži javnosti su slučajevi vršnjačkog nasilja iz više gradova, kao i nasilje nad profesorkom iz Trstenika. U prilici smo da čujemo mišljenje stručnjaka, socijalne radnice Danijele Bojić, koja govori o pomenutim problemima za QN portal.

  • Subotica, Novi Sad, Vladičin Han, Beograd, Vranje, samo su neki od gradova u kom je poslednjih nedelja registrovano vršnjačko nasilje. Koje je Vaše opšte mišljenje o tome?

Pojavu vršnjačkog nasilja ispratila sam putem sredstava informisanja i malo je reći da sam razočarana, a svakako i zabrinuta jer se navedena pojava tiče svih nas, kako na individualnom, tako i na društvenom nivou. Ova pojava je, nažalost, sve učestalija, čemu smo svedoci, pa je moje lično mišljenje da se pomenutom  problematikom treba temeljnije pozabaviti, kako njegovim praćenjem, tako i prevencijom, u cilju iznalaženja najefikasnijeg načina da ovakvih primera, koji odjekuju ovih dana u medijima, bude što manje.

  • Kakva je procedura u radu sa vršnjačkim nasilnicima?

Psihosocijalni rad sa vršnjačkim nasilnicima je izuzetno kompleksan postupak i zahteva uključenost svih sistema, počev od vaspitno- obrazovnog, preko organa starateljstva, do predstavnika policije i tužilaštva, a sve uz aktivnu participaciju samog počinioca vršnjačkog nasilja i roditelja. Rad sa počiniocima vršnjačkog nasilja je takav da mora biti u vidu vaspitnog rada, pronalaženja uzroka agresivnog ponašanja i težnji ka promeni ponašanja. Ukoliko se radi o težim oblicima navedene pojave, potrebno je uključiti i druge sisteme, kako bi se primenile restriktivnije mere prema počiniocu.

  •   Da li su u nju uključeni i roditelji i koliko je važno njihovo učešće?

Da, uloga roditelja je od krucijalnog značaja, mada se u praksi neretko dešava da ona izostaje, što je slučaj u porodicama u kojima postoji nasilje, a deca na osnovu učenja po modelu, u okviru primarnog okruženja u kome boravi, identifikacijom, najčešće sa ocem nasilnikom, imaju pozitivan stav prema nasilju, pa probleme u kolektivu rešavaju na isti način. Ali, svakako ima i dobrih primera roditelja, koji daju podršku svojoj deci, sarađuju sa stručnjacima i rade na tome da se primena mera u radu sa njima, sprovede valjano i iznađe adevatno rešenje za određeni agresivni ispad.

  • Ministar Ružić je izjavio da su kazne sprovedene, ali je bitna prevencija. Šta ona podrazumeva i kako se sprovodi u našem društvu?

Rad na prevenciji u praksi uglavnom izostaje, a problematikom se svi sistemi uglavnom bave kada eskalira, kako zbog opterećenosti administracijom, tako i zbog manjka stručnjaka. Кao što sam i na početku naglasila, ističem da bi preveniranje u radu sa počinicima vršnjačkog nasinja dovelo do smanjenja negativnih primera u praksi.

  • Koliko su škole moćne, odnosno, nemoćne da to spreče? Da li su prethodno primenjeni svi pedagoški mehanizmi koji imaju za cilj da preduprede moguće ekcese?

Smatram da se ovom problematikom obrazovni sistem i pedagoško- psihološka služba u okviru njega, bave koliko im vreme i druge obaveze koje su nametnute dozvole, ali da je ključ u samim porodicama, odnosno roditeljima, koji svojim primerom i vaspitanjem treba da usade pravi sistem vrednosti i pravila lepog ponašanja, prihvatanja vršnjaka iz socijalno- ugroženih porodica, dece sa invaliditetom i ostalih marginalizovanih grupa.

  • Šta sve doprinosi povećanju nasilja?

Povećanju pojave nasilja doprinosi loš socijalni milje iz koga počinilac potiče, neadevatna podrška i nedovoljna posvećenost roditelja, loš socio- ekonomski status, pripadanje delinkventnim vršnjačkim grupama, psihološki problemi i traume, kao i identifikacija sa agresorom, u slučaju kad je i sam počinilac žrtva nasilja,kao i loš sadržaj koji je prisutan na pojedinim nacionalnim frekvencijama.

  • Koliko društvene mreže mogu imati uticaja na vršnjačko nasilje?

Svakako i društvene mreže imaju značajan uticaj na pojavu nasilja, posebno na decu koja se nalaze u osetljivoj životnoj dobi. Plasiranje raznovrsnog sadržaja, koje nije adekvatno i razni „izazovi“ kojima neka deca ne odolevaju, kako bi bila „popularna“ u grupama vršnjaka  je sve češća pojava.

  • Pored pomenutog vršnjačkog nasilja, imali smo slučaj nasilja nad nastavnicom u Trsteniku, a pored ovoga, postoji još takvih događaja koji nisu medijski ispraćeni. Znači li to da je nasilje sa vršnjačkog prešlo na viši stupanj i da to postaje uobičajeno?

Nažalost, izgleda da poprima šire dimenzije. Svedoci smo primera nasilja nad nastavnicom u Trsteniku. Osećaj nemoći, nebezbednosti i straha na radnom mestu u navedenom slučaju ne sme da se ponovi, a to je jedino moguće kroz adekvatne kaznene mere učenika.

  • Poznato je da školska zakonodavna praksa teži da relaksira odnose učenik – nastavnik insistirajući uglavnom na pravima samo jedne strane, tj. učenika, pri čemu se insistira na njihovim pravima, ali ne i toliko na njihovim obavezama?

Da, u poslednje vreme se na tome insistira, ali prevelika sloboda učenika, ispunjavanje samo njihovih prava, a obaveza slabije, je svakako doprinelo lošoj situaciji u obrazovnom sistemu. Autoritet nastavnika mora da postoji, da se poštuju pravila Ustanove, naravno uz uvažavanje ličnosti učenika i njihovih prava.

  • Koliko to ohrabruje učenike – počinioce ovakvih dela?

Smatram da ima uticaja, ali samo na one učenika koji su nesigurni iz određenih razloga, koje sam već navela, pa rešavanje problema treba tražiti u prevazilaženju mogućih uzroka, uz adekvatnu podršku roditelja i stručnjaka.

  • Da li može prevelika medijska pažnja koja se poklanja vinovnicima da predstavlja dodatne izazove budućim nasilnicima?

Treba da bude medijski ispraćeno, jer samo na taj način mogu da se primeri loše prakse javno osude i da bude pomak nabolje.Problematika nasilja je izuzetno kompleksa i zahteva dosta rada, vremena i motivacije za promenom ponašanja.

  • Koliko sami medijski sadržaji mogu da budu “inspiracija” takvim postupcima?

Mogu biti inspiracija samo onim učenicima koji su i sami skloni nasilničkom ponašanju, da im bude „vetar u leđa“, ali zato multidiscipplinarnim radom, uključivanjem svih sistema u radu sa takvom decom mogu rezultirati pozitivnim ishodom.

                                                                             Intervju vodila Magdalena Ivanović

Intervju

INTERVJU: Naš cilj je da postanemo jedna od najvećih i najboljih fondacija koje podržavaju mlade

Objavljeno

-

Fondacija “Zajedno za mlade” sa višegodišnjim iskustvom sprovodi razne aktivnosti da bi pomogla najtalentovanijim mladim ljudima u oblasti nauke, kulture i sporta. Kako bi detaljnije upoznali naše čitaoce sa ključnim aktivnostima, aktuelnim projektima, dosadašnjim postignutim rezultatima, QN je portal je kontaktirao pomenutu fondaciju u potrazi za odgovorima.

  • Кako i kada je nastala ideja o osnivanju Fondacije “Zajedno za mlade”?

Počev od 2018. godine profesorka Grujičić se obraćala studentima na brojnim studentskim tribinama širom Srbije, bodreći ih da utiču na svoju budućnost i kreiraju je. Inspirisani njenom neposrednošću i pozitivnim stavom, vizijom i pokretačkom energijom, nakon brojnih tribina namenjenih studentima širom Srbije, studenti više studenstkih paralamenata, sa nekoliko Univerziteta iz Srbije, odlučilo je da se obrate profesorki Grujičić sa molbom za pomoć i podršku pri osnivanju fondacije namenjene najboljima među njima. Ideja je prihvaćena od strane profesorke, ali glavni zahtev njen je bio da Fondaciju vode mladi ljudi, a da profesori i javne ličnosti stanu iza njih i da im pomognu u njihovoj ideji.  Predlog imena Fondacije “ZAJEDNO ZA MLADE“ stigao je od studenata širom Republike Srbije. Odlučili smo se za ovo ime jer smo duboko ubeđeni da su mladi jedini koji mogu da okupe i ujedine sve ljude u našoj zemlji. Mladi su oni koji predstavljaju najveći potencijal i bogatsvo našeg naroda u koje moramo svi zajedno da ulažemo.

  • Кo su najčešći korisnici Fondacije?

Кorisnici donacija naše Fondacije su najtalentovaniji mladi u oblasti nauke, kulture i sporta.

  • Кoje su njene ključne aktivnosti?

Fondacija deluje u dva pravca. Strateški i operativno. U strateškom smislu nastojimo da umni i uvaženi ljudi od ugleda i struke, svojim znanjem i iskustvom podstaknu i podrže mlade ljude u realizaciji njihovih ideja i talenata, na način kako vizija, energija i talenti mladih to vide i vode ih. Na operativnom nivou, a zahvaljujući svojim uvaženim Donatorima, Fondacija mladima pomaže finansijski i operativno kako bi svoje talente potvrdili i razvijali kroz brojna takmičenja na regionalnom i međunarodnom nivou. Organizujući brojne tribine i akcije širom Srbije, Fondacija je podstakla mlade i na međusobno povezivanje i saradnju, a u cilju što efikasnije realizacije njihovih ideja. Кao kruna dosadašnjih aktivnosti, a na inicijativu i u organizaciji mladih Fondacije, organizovan je Međunarodni omladinski samit „OTVORENI SVET“ krajem oktobra 2022.godine, na Zlatiboru, uz učešće nekoliko hiljada mladih iz zemlje i sveta.

  • Кoji su trenutno aktuelni projekti?

Aktuelni projekti naše Fondacije jesu organizacija kulturnih manifestija, kao jedan od  načina prikupljanja materijalnih sredstava u cilju omogućavanja talentovanoj deci u oblasti nauke, umetnosti i sporta da nesmetano razvijaju svoje talente.

  • Кako ste zadovoljni dosadašnjim postignutim rezultatima u radu fondacije?

Ceo tim naše Fondacije je veoma zadovoljan dosadašnjim radom, a naravno, naše ambicije su velike i težimo ka tome da budemo još uspešniji, da pomognemo što više mladih talenata, da postanemo jedna od najvećih i najboljih fondacija koje podržavaju mlade.

  • Sa kim ostarujete najbolju saradnju?

Fondacija ima saradnju sa Univerzitetima u Srbiji, Кancelarijom za mlade, brojnim studentskim udruženjima, kao i sa državnim institucijama, ustanovama, jedinicama lokalne samouprave – opštine/gradovi, a sve u cilju podrške mladima i to najboljima među njima -vrednim i talentovanim mladima.

  • Na koji način pojedinci i organizacije mogu da pomognu Vašoj fondaciji?

Mogu da doprinesu učestvovanjem u organizaciji kulturnih događaja, kao jedan od načina povezivanja mladih ljudi, u cilju širenja kulture među mladima, a takođe mogu podržati rad i ciljeve Fondacije kroz uplate donacije na tekući račun Fondacije koji se može naći na našem sajtu.

  • Кo su ambasadori fondacije i kakva je njihova uloga?

Ambasadori Fondacije „Zajedno za mlade“ su javne  ličnosti koje su zapravo prijatelji Fondacije, koji imaju ulogu da promovišu i podrže  humanitarni rad naše Fondacije, a samim tim podignu svest njihovih pratilaca o važnosti humanitarnog angažovanja. Fondacija ima veliki broj ambasadora : Bane Zeremski, Tanja Bošković, Mirjana Bobić Mojsilović,Goca Stijačić, Ana Stamenković, Tijana Malešević, Sloba Stefanović  i mnogi drugi .

  • Na šta ste najponosniji kada je u pitanju fondacija “Zajedno za mlade”?

Naša Fondacija „Zajedno za mlade“ je najponosnija na broj ostvarenih donacija, na to što smo uspeli da pomognemo, podržimo i usrećimo mlade talente, na sve uspešno realizovane projekte među kojima je najveći Samit 2022 „Otvoreni svet“,na niz  organizovananih kulturnih manifestacija, kao i na veliki odziv umetnika i javnih ličnosti koji su prepoznali ovaj način rada Fondacije kao ispravan put prikupljanja donacija, povezivanja mladih i širenja kulture među mladima.

pročitaj više

Intervju

Ekskluzivan razgovor sa Ivicom Dačićem pred izbore (VIDEO)

Objavljeno

-

Dimitrije Bojčić otpočeo je ekskluzivni serijal „Dijalog sa“ u kom će razgovarati o aktuelnim temama sa najuticajnijim ljudima iz sveta politike u regionu. O pomenutim temama, razgovarao je sa prvim potpredsednikom Vlade Srbije i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem.

Neke od glavnih tema o kojima se govori u intervjuu su ovogodišnji parlamentarni izbori, očekivanja Ivice Dačiča od njih, borcima “Protiv nasilja”, KiM -u, ZSO, slučaju Banjska, EU, Velikoj Albaniji, ratu u Izraelu, teritorijalnom integritetu Ukrajine, sankcijama Rusiji i ostalim aktuelnim temama.

Ceo intervju pogledajte u videu koji sledi:

pročitaj više

Intervju

INTERVJU Dimitrije Bojčić – dve godine osvajanja medijskog neba

Objavljeno

-

U velikoj konkurenciji mnoštva postojećih portala, QN je uspeo da se izbori za svoje mesto na medijskoj sceni i proslavi dve godine. Pored informativnog, nedavno je dobio i zabavni format. Zašto je pokrenut, po čemu se razlikuje od ostalih portala, šta da očekujemo od njega u budućnosti, govori za QN osnivač i direktor Quicknews grupacije, Dimitrije Bojčić.

  • Portal QN slavi dve godine. Šta Vas je motivisalo da ga pokrenete pored postojanja velikog broja već postojećih portala i medija u Srbiji?

U školi nas uče da je najjača sila na svetu atomska ili gravitaciona sila, ne znam tačno, imao sam 2 iz fizike (smeh), ali ja se ne bih složio. Želja je najjača sila. Želja i jaka vizija su me održale na ovom putu. Svaki početak je težak, ali sam često u šali umeo da kažem da je moj bio najteži. Bio sam 4. godina Pravnog fakulteta u Beogradu, 2 ispita do diplome i logičan sled bio je da započnem karijeru pravnika u nekoj od beogradskih advokatskih kancelarija. Porodica me je tako savetovala. Isto su rekli “postoji veliki broj portala, nećeš uspeti, ulažeš novac u nešto što nije isplativo”. Možda njima to tako jeste izgledalo, ali niko od njih nije mogao da vidi moju viziju. Priznajem da deo toga možda i jeste tačan. Moj biznis plan većina ne može da isprati i sprovede. Ogromna ulaganja, a lova se ne vraća tako brzo. Ali nije sve u lovi, što mnogi ne razumeju. 

  • Kakvu koncepciju portala ste imali u vidu prilikom njegovog pokretanja? Po čemu bi se on razlikovao od ostalih?

Kao što ste rekli, postoji veliki broj portala. Ali koncept QN-a je u mnogo čemu drugačiji. Nezavisni i profesionalni. Sa proverenim i pouzdanim izvorima, poštujući novinarsku etiku, donosili smo vesti sa lica mesta. Informisali građane o svim bitnim društvenim, političkim, poslovnim i sportskim dešavanjima. QN ima elemente Forbsa, GQ i CNN-a. Namenjen je onima koji razmišljaju svojom glavom. Isto tako, sama redakcija se razlikuje od drugih. Quicknews okuplja mlade ljude, studente, gde imaju slobodu da se izraze i ponude čitateljima neizmenjenu sliku stvarnosti. 

  • Da li ste zadovoljni radom portala i šta biste promenili u ovom trenutku?

Naravno, ja sam od onih koji misle da uvek može bolje, ali smatram da je u ovom trenutku baš onako kako treba da bude. Postali smo prepoznatljivi u medijskom svetu i to je dovoljan razlog da nastavimo dalje

  • Pokrenuli ste i zabavni portal FLEX. Kako se on uklapa u koncept QN portala?

Kao što sam rekao, QN je informativno-poslovno-politički portal i u njega samog se showbiznis nikako nije uklapao. Zato smo odlučili da lansiramo FLEX portal, koji je za jako kratko vreme ostvario neverovatnu posećenost. Sa ekskluzivnim vestima, behind-the-scenes pričama i najnovijim tračevima, flexportal.rs je postao saveznik čitateljima u otkrivanju sveta slavnih. Naš tim posvećenih novinara donosi najnovije informacije iz sveta zabave, a uz ekskluzivne intervjue i intrigantne priče, obećavamo nezaboravno iskustvo praćenja omiljenih javnih ličnosti.

  • Nedavno ste se oprobali u ulozi voditelja i razgovarali sa kandidatom za premijera Ivicom Dačićem. Šta nam možete reći o tome?

Prvo bih iskoristio priliku da se zahvalim njegovom kabinetu i Dijani, na gostoprimstvu. Gospodin Dačić je idealan sagovornik, intervju je vrlo zanimljiv i verujem da će svi uživati dok ga budu gledali. Uskoro će biti objavljen na našem YouTube kanalu. Ovim intervjuom započinjemo ekskluzivni politički serijal „Dijalog“ u kojem ću razgovarati sa svim bitnim političkim akterima u zemlji, regionu i svetu.

  • Kakva je Vaša vizija za budućnost Quicknews grupacije?

Moja vizija je vrlo jasna – biti najveći. Prepoznatljivost nije dovoljna. Projekte koje pripremamo pozicioniraće nas u sam vrh medijskog neba i to ne Srbije, već regiona. Neću mnogo da otkrivam. Uvek sam govorio sve ili ništa i bio spreman na rizik, a svaki rizik mi je doneo upravo – sve. 

  • Mediji, pravo, inostrani biznis, juvelirstvo. Kako sve postižete?

Kada oko sebe imate pravi tim ljudi, sve je moguće. Moje poslovne projekte, medijske i pravne gledam kao posao. Juvelirstvo ne. Ljubav prema tom zanatu sam nasledio od oca koji je poznati beogradski zlatar. Učim veštinu juvelirstva i to je nešto što morate voleti da bi ste mogli raditi i biti uspešni u istom. Juvelirstvu tek planiram da se posvetim, kada budem preuzeo porodičnu zlataru – „zlataru Bojčić” i predstavim klijentima kolekciju nakita u koji će se zaljubiti na prvi pogled, baš kao što se sve instant zaljubljuju u mene (smeh).

Za kraj ovog intervjua želim da se zahvalim mom timu na bezuslovnoj podršci. Hvala vam što ste ostali uz mene, ponosan sam na vas i na vaš profesionalni razvoj. Zahvalan sam poslovnim partnerima što nam ukazuju poverenje, kao i prijateljima kuće što nam obezbeđuje sigurno poslovno okruženje, ali i konkurenciji koja nas stalno drži budnima. 

Vidimo se u finalu. 

pročitaj više

Intervju

INTERVJU: Jasmina Andrić: Da nije osude svetske javnosti, Izrael bi bio daleko suroviji nego što jeste

Objavljeno

-

Izraelsko-palestinski sukob počeo je 7.oktobra 2023.godine, a svakim danom se povećava njegov intenzitet i broj žrtava. Kako bismo detaljnije informisali svoje čitaoce o suštini i mogućim ishodima, QN portal je kontaktirao urednicu časopisa “Odbrana i bezbednost” i stručnjaka za bezbednost Jasminu Andrić.

  • Jednom prilikom ste izjavili da se svaka država nalazi u nekoj vrsti rata. Da li je rat u Izraelu bio nužan u sadašnjem trenutku?

Da ne napravimo zabunu, ta izjava se odnosila na razičite oblike hibridnih dejstava, a ne na konvencionalne (čitajte oružane) sukobe. Dok bukti rat u Ukrajini, Evropa se suočava sa izbegličkim izazovima, a svetska ekonomija posrće, svakako je poslednja stvar koja nam je bila potrebna još jedan rat. Da li je moralo da dođe do ovog sukoba i da li je situacija u međunarodnim odnosima tome pogodovala, mislim da jeste. Sukob između Izraela i Palestine i posredno Hamasa je višedecenijski i epizodan. Što znači da imamo periode mirovanja i periode otvorenog konfrotiranja i taj ciklus se ponavlja, a osnova sukoba se ne rešava. U momentu kada je pažnja svetske javnosti i velikih sila usmerena na Ukrajinu, a protok naoružanja olakšan, bilo je samo pitanje vremena kada ćemo imati novo žarište. Na neki način bilo je i za očekivati da se ovako nešto desi. I bojim se da ovde nije kraj…

  • Kako je moguće da čuvene izraelske službe nisu mogle da predvide Hamasov napad?

Iako je Hamas prerastao u politički pokret, u osnovi to je teroristička organizacija. Metode koje koriste su terorističke, a upravo na njima često obaveštajni rad zataji. Izraelske obaveštajne službe su među najboljima na svetu, osim toga na ovim prostorima deluju i službe velikih sila. Ipak došlo je do propusta i desio se napad koji je pokazao da ni službe nisu svemoćne jer da jesu, pojas Gaze ne bi ni postojao. Po meni je u svakom sukobu motivacija boraca ključna, jer ona pokreće i domišljatost i daje snagu da se obračunate i sa nadmoćnijim neprijateljem. A Palestinci je svakako imaju. Opet postoji i druga teorija, a to je da službe naprave propust kada im to odgovara.

  • Hamas je palestinska militatna grupa, ali ko stoji finansijski i strateški iza njega?

Hamas je teroristička organizacija koja je prerasla u politički pokret sa svojim oružanim krilom. Ovo navodim s obzirom na činjenicu da su osvojii podršku na izborima i iz igre izbacili Fatah. Od tada postaju politički pokret uprkos terorističkim aktivnostima koje su ih do toga dovele.

Smatra se da Hamas ima podršku u pokretu koji deluje na prostoru Egipta, koji se graniči sa pojasom Gaze, ali zapravo i iza tog pokreta i indirektno iza Hamasa stoji Iran koji je najveći neprijatelj Izraela.

  • Ministarstvo Palestine saopštilo je da je u izraelskim napadima na Pojas Gaze ubijeno do sada oko 4.000 ljudi, a povređeno 12.500. Svetska javnost nije preterano uznemirena zbog toga, kao da su palestinci drugorazredne žrtve. Da li se to može smatrati nekim vidom genocida kojim ta ista svetska javnost ponekad i manipuliše?

Ja se ne bih složila da svetska javnost nije uznemirena. Dogodio se niz protesta povodom napada na bolnicu u Gazi. Ljudi širom sveta su se okupljali ispred ambasada zapadnih zemalja tražeći pravdu za Palestince. Društvene mreže su takođe preplavljene podrškom za Palestince. Koliko je loš publicitet izraelskih aktivnosti govori i činjenica da je i sam Izrael negirao bombardovanje bolnice.  Da nije osude svetske javnosti, Izrael bi bio daleko suroviji nego što jeste.

  • Nedavno je u poseti Izraelu bio i američki predsednik Džozef Bajden, koji je pružio punu podršku Izraelu i stiče se utisak da mu je dao “dozvolu” da ratuje po svojim pravilima, ne pridržavajući se međunarodnih konvencija o ratovima. Kakvo je Vaše mišljenje po tom pitanju?

Zvanično, Amerika je pozvala Izrael da se pridržava zakona rata, što je po meni bio neki vid opomene za Izrael uprkos svoj podršci. Izraelska vojska je jedna od najsofisticiranijih na svetu upravo zahvaljujući američkim finansijama. Moje mišljenje je da SAD ovaj sukob u ovom momentu ne ide u prilog. Pažnja SAD i finansije su usmerene na Ukrajinu, svaki novi sukob u kome bi indirektno učestvovali olakšaće posao Rusima u Ukrajini, pa verujem da će SAD težiti smirivanju sukoba u Izraelu.

  • Da li Izrael ovakvim brutalnim akcijama rešava pitanje taoca koje je Hamas zarobio? Šta će biti sa njima?

Kao što sam već navela, mislim da bi Izrael bio daleko brutalniji da nije osude svetske javnosti. Brutalan odgovor uvek služi zastrašivanju. Međutim, kako da zastrašite ljude koji već žive u enklavi bez pijaće vode, struje i dovoljno hrane, mogućnosti za kretanje i lečenje u najgušće naseljenom mestu na svetu. Oni nemaju više šta da izgube. Tako da brutalnost u ovom slučaju mislim da neće biti od pomoći. Taoci će preživeti jedino ako Hamas nešto dobije za njih i ta ponuda mora biti dobra.

  • Iz dana u dan rat u Izraelu poprima sve veće razmere. Kakve su vase prognoze za dalje? Šta je presudno za njegov kraj i koji modaliteti su na raspolaganju da se konflikt razreši?

Sukob Izraela i Palestine dugo traje i ne može se sada rešiti. Jedino može doći do smirivanja situacije koja će ponovo da eskalira kroz neko vreme. Međutim, zbog svih dešavanja u svetu koja sam već pominjala i zbog mogućnosti da dođe do odmazde terorističkih organizacija na tlu Evrope i daljeg involviranja Irana u ovakve akcije, ključno je da se sada ove tenzije smire. Ukoliko Izrael ne napravi ustupak, ceo svet može da se suoči sa talasom nasilja. Takođe sukob može da se prošiti i na Liban. Na ovo je upozorila i podrška Hamasu od strane Hezbolaha koji operiše u Libanu, a koji je ratovao sa Izraelom poprilično krvavo. Smirivanje sukoba u Izraelu je možda i ključni momenat koji bi mogao da zaustavi dodatne konflikte na drugim područjima širom sveta.

pročitaj više

Intervju

INTERVJU: Ljubomir Stanojković: Vešta igra tajnih službi

Objavljeno

-

Ljubomir Stanojković, diplomirani politikolog iz Šilova (Gnjilane), za QN portal govori o svemu onome što se događa na Kosovu i Metohiji poslednjih dana iz ugla analitičara i  građanina koji tamo živi.

  • Sve su nas zatekli nemili događaji na KiM-u od pre sedam dana. Kakva je trenutna situacija na Kosovu i Metohiji?

Situacija na Kosovu je trenutno teška i mučna. Teška, jer organizacija života je otežana i to i iz više razloga, od otežanog snabdevanja određenim namirnicama do bezbednosnih rizika sa kojima se suočava običan narod. Mučna, jer vlada totalna neizvesnost u svakom smislu, od političkih do ekonomskih. Šta če se desiti, sutra, prekosutra, za mesec, godinu dana. Ima li perspektive planirati budućnost za duži vremenski period, za sebe, decu, porodicu. Stalno neki događaji, incidenti, pretnje, ograničen prostor za slobodno kretanje. Dolazak različitih misija, dogovori, razgovori, sporazumi. Stalna iščekivanja, nadanja, a opet sve ispočetka.

  • Srbi su se opet našli na udaru po ko zna koji put. U kakvoj poziciji je sada posle svega srpsko stanovništvo?

Srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiju živi u uslovima, slobodno se može reći, jednog geta. Međutim, opet to zavisi od mesta do mesta, tj. kolika je koncentracija Srba na nekom prostoru, tamo gde nas je više, donekle je život podnošljiv, narod se kreće, privređuje, obrazovni i zdravstveni sistem, kakvi takvi funkcionišu. Sve to se dešava u ruralnim delovima, urbanost je totalno zamrla. Po gradovima, Srba nema, osim nekih pojedinaca koji iz nekih svojih razloga su još uvek tamo. A, opet najteže je u onim mešovitim sredinama gde je koncetracija Srba u manjim procentima, tako da je tamo uslova za podnošljiv život skoro nemoguć. Ipak, interesantno je da su se ljudi na sve navikli i da su i takvi teški uslovi, za njih donekle normalni. Doduše onih katastrofalnih i teških napada više nema, ali čestih provokacija i bojazan da ipak može doći do istih uvek postoji. Nepoverenje prema kosovskim vlastima je izrazito i veoma često s pravom. U kontaktu sa organima vlasti, prema Srbima se striktno sprovodi zakon, dokazati da ponekad nije tako je jako teško ili čak neizvodljivo. Ravnopravnost jezika koja je Ustavom zagarantovana je na veoma niskom nivou. Česti su problemi koji se iz tih razloga dešavaju.

Zbog svega toga, srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji i dalje je okrenuto svojoj matici Srbiji. Kako iz razloga što ipak svoju perspektivu vide u centralnom delu Srbije, kao i zato što Beograd materijalno veoma pomaže srpski narod.

  • Kako Vi, kao građanin i analitičar, gledate na dešavanja u Banjskoj?

Dešavanja u Banjskoj, tj ubistvo kosovskog policijca, ali i krajnji epilog pri čemu je ubijeno još tri napadača srpske nacionalnosti, je događaj koji po meni predstavlja jednu veliku igru tajnih službi, ali u najvećoj meri stranih, sa nenadoknadivim ljudskim žrtvama. Mnogo toga je rečeno, mnogo toga je analizirano, a opet mnogo nepoznanica će na kraju i ostati, tj. zašto je do ovoga uopšte moralo doći.Ono o čemu se veoma malo priča, a moglo je da ima uticaja na ovakav način reakcije srpskih mladića, ne znam kako bih drugačije mogao da formulišem, a to je zabrana uvoza robe iz Srbije na Kosovu. U takvim uslovima ljudi se na različite načine snalaze i dovijaju kako da dođu do odgovarajućih namirnica. Takvi uslovi su veoma povoljni za pojavu raznih grupa koje pribegavaju švercu i ilegalnom uvozu. Da bi se to što bolje delovalo, stvara se odgovarajuća logistika i nabavka vatrenog oružja. Kada na to dodamo ogromno prisustvo kosovske policije sa dugim cevima koje provocira narod, desilo se što se desilo. Na kraju pala je i krv.

  • Koje su Vaše prognoze što se tiče daljih dešavanja na Kosovu i Metohiji?

Kakve su prognoze za dalje. Pitanje od milion dolara. Desila su se ubistva, mladi ljudi stanovnici tog područja su poginuli. Svi oni imaju svoje porodice, rodbinu, prijatelje. Poginuo je nažalost i kosovski policajac. Zvanični organi će nakon nekog vremenskog perioda reći da se situacija smirila. Međutim, ako ostanu oni uslovi koji su uslovili pojavu ovog, a imamo i dodatna ubistva, mogućnost pojave novih sličnih događaja je sigurno prisutna. Napomenuo sam i mišljenja sam da je sve ovo vešta igra tajnih službi i da se ništa ne dešava slućajno i da sve ovo isplaniralo i predvidelo u nekim laboratorijama za ove namene. Učinjeno je tako da bi se odlučnije krenulo u rešavanje kosovskog čvora. Na ovaj ili onaj način. Ovi događaji kod Banjske će uticati da se svima stavi do znanja da dugi i česti razgovori, dogovori, sporazumi bez konkretnog sprovođenja i konkretnih rezultata više se neće organizovati.Verujem s pravom da će međunarodna organizacija, kao glavni medijator u ovom dijalogu, mnogo ozbiljnije pristupiti istom i ići po svemu sudeći možda nekom drugom formatu susreta koji će biti plodotvorniji. Jedan od oblika tog formata po svemu sudeći je već u igri i predložili su ga neke diplomate, a to je Međunarodna konferencija tj. nešto slično Dejtonu.

  •   Da li je posle svega uopšte moguć bilo kakav nastavak dijaloga između Prištine i Beograda?

Kada je u pitanju dijalog između Beograda i Prištine u ovom momentu, pogotovu susret na najvišem nivou, mislim da je neizvodljiv i nemoguć. Zato će tzv. šatl diplomatija biti mnogo prisutnija i aktivnija. Bilateralni susreti gospodina Lajčaka, Borelja i Ekobara sa g-dinom Kurtijem i g-dinom Vučićem će se pojačati, ali opet izgovora za odugovlačenje pogotovu od strane Kurtija će sve više dolaziti do izražaja jer će ova dešavanja iz Banjske pokušati da zloupotrebljava. Takav stil rada sigurno neće dati nekih konkretnih rezultata. Ne verujem da će Kurti tek sada pristati da povuče policijske snage i učiniti iskorak u smislu da gradonačelnici podnesu ostavke kako bi došlo što pre do vanrednih izbora na severu Kosova. Još manje će pristati na obavezu iz Briselskog sporazuma da izradi Nacrt Zajednice srpskih opština.Tako da će se ići u pravcu onoga što sam već u prthodnom odgovoru najavio, a to je drugi oblik razgovora, drugi format, najverovatnije Međunarodna konferencija o Kosovu.

pročitaj više

U TRENDU