ostanimo u kontaktu

Svet

Danom primirja obeležava se okončanje Prvog svetskog rata

Objavljeno

-

Primirjem potpisanim pre 105 godina, 11. novembra 1918. u Frankportu kod varošice Kompijenj, u regiji Pikardija u Francuskoj, obustavljene su borbe u Prvom svetskom ratu između zemalja Antante i Nemačke, a Danom primirja u svetu se obeležava i završetak najrazornijeg rata koji je istorija do tada zabeležila.

Ferdinand Foš, maršal Francuske, zapovednik savezničkih snaga na Zapadnom frontu i Matijas Ercberger, koji je predvodio nemačku delegaciju, potpisali su tada primirje u železničkom vagonu, u šumi kod Kompijenja.

Primirje je potpisano u 5.45, a stupalo je na snagu u 11.00 časova, 11. novembra 1918. godine.

Nemačkom pristanku na primirje, čime je rat okončan, odnosno borbe obustavljene, prethodile su kapitulacije nemačkih saveznika – Bugarske, Turske, Austrougarske.

Primirje je zatim obnavljano do konačnog zaključenja mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.

U Prvom svetskom ratu poginulo je više od 17 miliona ljudi, precizan broj neće nikada biti utvrđen, od čega oko devet na strani Antante.

Nepunih deset miliona bile su vojne žrtve, ostalo civili.

Najtragičnije su bile posledice po Srbiju.

Svetski rat je i počeo napadom Autrougarske na Srbiju, uz odlučan podsticaj vlade u Berlinu, i Srbija je imala, srazmerno veličini zemlje i brojnosti populacije, najviše žrtava.

Prema memorandumu Delegacije Kraljevine SHS tokom Mirovne konferencije u Parizu 1919, Srbija je do oktobra 1915. mobilisala 707.343 lica, dakle 24 odsto populacije ili 40 procenata muškog stanovništva.

Prema istom izvoru, ukupni gubici Srbije bili su 1.247.435 ljudi, odnosno 28 procenata populacije iz 1914. godine.

Vojnih gubitaka je bilo 402.435, a civilnih 845.000.

Austrougarska je kao izgovor za napad na Srbiju, čime je započela Svetski rat, iskoristila pogibiju Franca Ferdinanda, na Vidovdan u Sarajevu.

Mladi nacionalni revolucionar Gavrilo Princip, pripadnik pokreta “Mlada Bosna”, usmrtio je austrougarskog prestolonaslednika 28. juna 1914. godine.

Nesumnjivo je da su vlasti u Beču već izvesno vreme tražile izgovor za napad na Srbiju, a tragedija u Sarajevu je poslužila kao prigodan izgovor.

Iako je Vlada Kraljevine Srbije pokazala najbolju volju da izađe u susret zahtevima Beča, odgovor Srbije nikoga u Beču nije zapravo zanimao, tražen je izgovor za uništenje Srbije.

Mesec dana potom Svetski rat je napadom na Srbiju započeo.

Herojsko držanje Srbije, inače teško iscrpljene Balkanskim ratovima 1912/13, pobede nad Austrougarskom na Ceru, Drini i Kolubari, zaprepastile su tada svet.

Rat koji je prerastao u svetski, okončan je primirjem novembra 1918. godine, čemu je presudno doprinela upravo Srbija probojem Solunskog fronta sredinom septembra 1918., što je za posledicu imalo brzu kapitulaciju Bugarske, potom Turske, a zatim i Austrougarske.

Slomu Centralnih sila doprineo je paralelni pritisak saveznika, kojima su se 1917. priključile SAD, što je verovatno bilo presudno.

Kapitulaciji Nemačke 11. novembra 1918. godine prethodila je kapitulacija Bugarska 29. septembra, potom Turske 30. oktobra i konačno Austrougarske 3. novembra.

Docnije su sledili mirovni sporazumi, čime je karta Evrope, pa i sveta, preoblikovana.

Nestala je Austrougarska imperija, a oblikovane su nevelike nacionalne države Austrija i Mađarska.

Nemačka, u kojoj je oborena monarhija, je znatno umanjena i izgubila je vanevropske posede, kolonije.

Osmanska Turska je ubrzo postala republika pod Kemalom Ataturkom, a izgubljeni su svi njeni posedi na Bliskom istoku, u Mesopotamiji i Arabiji.

Nestalo je takođe i rusko carstvo, kao posledica revolucije u toj zemlji, februara odnosno oktobra/novembra 1917. godine.

Sovjetska Rusija je iz rata istupila ranije, separatnim mirom u Brest Litovsku, marta 1918., čime su boljševici pomogli ratnu poziciju Nemačke.

Sa druge strane, na ruševinama nestalih imperija oblikovane su nove nacionalne države Čehoslovačka, Poljska, Finska, baltičke države Estonija, Letonija, Litvanija.

Francuska je ostvarila nacionalni cilj povratka Alzasa i Lotaringije.

Italija, Rumunija, čak Danska su teritorijalno uvećane.

Nemačke kolonije na upravu su, kao mandatne teritorije, od strane novoobrazovanog Društva naroda, dobile Britanija (jugozapadna Afrika odnosno Namibija, Tanganjika, manji deo Kameruna i Togoa, posedi na Novoj Gvineji) i Francuska (umanjeni Kamerun i Togo).

Japan je dobio neka pacifička ostrva, do tada nemačke posede.

Portugalija je dobila nevelika proširenja u Africi.

Prvog decembra 1918. u Beogradu je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. Kraljevina Jugoslavija, čime su proklamovani ratni ciljevi Srbije ostvareni.

U to vreme, pobeda u Svetskom ratu i obrazovanje nove zajedničke države doživljeno je kao konačno ostvarenje nacionalno- oslobodilačkih težnji Srba.

Zanimljivo je da je potpisnik primirja u Kompijenju, maršal Foš, videvši konačne odredbe mira u Versaju, neskriveno nezadovoljan, prokomentarisao “Ovo nije mir, ovo je primirje na dvadest godina”.

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Svet

U Dubaiju usvojena deklaracija o održivoj poljoprivredi i klimatskoj akciji

Objavljeno

-

Svetski lideri usvojili su danas u Dubaiju deklaraciju o transformaciji poljoprivrede i prehrambenih sistema koja obavezuje države da do 2025. uključe hranu i korišćenje zemlje u svoje nacionalne klimatske planove.

Deklaraciju o održivoj poljoprivredi, otpornim prehrambenim sistemima i klimatskoj akciji potpisale su 134 zemlje, uključujući Srbiju, koje pokrivaju 70 odsto svetskog zemljišta.

Među njima su i Brazil, Kina i EU, koje su među zemljama s najvećim emisijama gasova s efektom staklene bašte, koje su povezane sa hranom.

U deklaraciji se naglašava da put ka postizanju dugoročnih ciljeva iz Pariskog sporazuma mora da uključi poljoprivredu i prehrambene sisteme.

„Potvrđujemo da se poljoprivreda i prehrambeni sistemi moraju hitno prilagoditi i transformisati kako bi se odgovorilo na imperative klimatskih promena“, navodi se u dokumentu.

Prehrambeni sistemi su odgovorni za najmanje trećinu globalnih emisija gasova s efektom staklene bašte, a većina gasova dolazi iz industrijalizovane poljoprivrede, posebno od stoke i đubriva.

Taj sektor ima udeo od 15 odsto u upotrebi fosilnih goriva.

Klimatske promene već ostavljaju posledice u poljoprivredi i bezbednosti hrane, jer poplave, suše, toplotni talasi i požari, ali i podizanje nivoa mora i degradacija zemljišta koji imaju sporije efekte, utiču na poskupljenje i nestašice hrane u zemljama širom sveta.

U deklaraciji se priznaje da „nezabeleženi negativni klimatski uticaji sve više ugrožavaju otpornost poljoprivrede i prehrambenih sistema, kao i sposobnost mnogih, posebno najugroženijih, da proizvode i imaju pristup hrani suočeni sa sve većom glađu, neuhranjenošću i ekonomskim stresovima.

„Prepoznajemo dubok potencijal poljoprivrede i prehrambenih sistema da pokrenu moćne i inovativne odgovore na klimatske promene i da otključaju zajednički prosperitet za sve“, navodi se u dokumentu.

Pored zaštite prirodnih ekosistema, očuvanja biodiverziteta i prelaska na održivije proizvodne i potrošačke prakse, u dokumentu se ukazuje i na važnost smanjenja otpada od hrane.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Čomski: Politika širenja teritorije Izraela uz podršku SAD uzrok sukoba s Palestincima

Objavljeno

-

Američki mislilac jervejskog porekla, profesor Noam Čomski (94), izjavio je da su hronična politika širenja Izraela koji je jako skrenuo udesno i podrška SAD toj državi uzrok sukoba s Palestincima, te i sadašnjeg rata u pojasu Gaze.

U široko prenetom nedavnom snimku izjave za stranicu „Free Willl Library“ na „Jutjubu“ Čomski je podsetio da su se „ključnim problemom između Izraela i Palestinaca“ pre 120 godina bavile vodeće ličnosti jevrejske zajednice, stvaraoci savremenog hebrejskog jezika i kulture.

Naveo je da je tada mislilac Ahad Ha’am (pseudonim Ašera Zvija Hirša Ginsberga 1856-1927), poosle posete Palestini rekao da „to nije zemlja bez ljudi, ljudi su tamo naseljeni i ne žele invaziju“ – doseljavanje Jevreja.

Ha’am je zato predložio „Cionizam kulture“ – da Jevreji u Palestini uspostave centar kulture koji bi oživeo njihovu dijasporu širom sveta, da ožive i jevrejsku kulturu i jezik i tako stvore „novu civilizaciju“, naveo je Čomski.

Džava Izrael je nastala 1948, a odnosi SAD sa Izraelom su bili prijateljski, ali sasvim uobičajeni, ne posebni. Vojna podrška Izraelu je dolazila iz Francuske, a SAD ga nisu podržavale.

Tako je bilo sve do Trećeg arapsko-izraelskog rata 1967, kada je Izrael osvojio Pojas Gaze, Zapadnu obalu, Golansku visoravan, time je počeo „potpuno nov period“ – „skoro trenutno su se odnosi SAD s Izraelom radikalno promenili… i SAD od tada imaju tamo odlučujuću ulogu“, naveo je Čomski.

Tada je „Izrael učinio ogromnu ulogu SAD uništivši sekularni arapski nacionalizam“, rekao je Čomski i naveo da od tada ;“SAD dozvoljavalju sve što Izrael radi“ i stavljaju veto u Savetu bezbednosti UN na rezolucije koje pozivaju na okončanje izraelske ilegalne okupacije arapskih teritorija.

Podsetio je da su SAD 1945. godine preuzele od Velike Britanije ;dominantnu ulogu na Bliskom istoku i da je Velika Britanija „bila sklona da radikalni islam, suprotstavljen sekularnom nacionalizmu podržava iz jednog dobrog razloga: Britanci nisu mogli da kontrolišu sekularni nacionalizam, a radikalni islam je to mogao“.

Čomski je rekao da su SAD preuzele taj stav i da je Izrael od 1967. uništio sekularni nacionalizam, podržao radikalni islam i „počeo ljubavnu vezu sa SAD kojima je to bio ogrman poklon“.

Izrael je tada počeo program svog sistematskog širenja na okupirane teritorije „s osnovnim ciljem da preuzme sve vredno što je tamo našao i da protera palestinsko stanovništvo, a da opkoli i ignoriše ono stanovništvo koje ne može da protera“, rekao je Čomski i ukazao da su „SAD podržavale Izrael na svakom koraku“ te politike.

Pošto je anektirao Golansku visoravan, Jerusalim, Zapadnu obalu i Pojas Gaze kršeći naređenja Saveta bezbednosti UN i zbog toga „skoro postao međunarodni parija“, Izrael je početkom 1970-ih „imao izbor između svog širenja i bezbednosti, a odabrao je širenje uz pomoć SAD“.

Tako je u Savetu bezbednosti UN vetom SAD tada odbačen predlog rezolucije s pozivom na rešenje izraelsko-palestinskog sukoba koje podrazumeva dve države s međusobno međunarodno priznatom granicom, uz priznavanje prava obeju država da postoje u miru i bezbednosti.

Čomski smatra da je to u velikoj meri postavilo scenu za sve što se dešavalo od tada i što se dešava sada.

Rekao je da su on i drugi još 1967. predviđali, jer je to bilo očigledno, da će, ako Izrael nastavi okupaciju, ona „postati sve stroža, brutalnija“.

Tada je „u samom Izraelu je jedna od najpoštovanijih ličnosti, skoro tradicionalni jevrejski mudrac, profesor Ješajahu Lejbovic (1903-1994) rekao da će Izrael, ako nastavi okupaciju, postati ‘zemlja Jevrejo-nacista’ „, podsetio je Čomski.

„To se i dogodilo jer je dinamika tog procesa prilično direktna: ako je vaša čizma na nečijem vratu, morate naći način da to opravdate, a to utiče i na vas“, objasnio je on.

Izrael je, rekao je Čomski, „veoma srenuo udesno i postao jedna od vrlo malo zemalja u kojima su mladi ljudi reakcionarniji od svojih roditelja, ekstreminiji su nacionalisti od roditelja koji pamte stare dane kada je društvo bilo socijaldemokratsko i slobodoumno, ali takvo društvo je do sada skoro nestalo“ u Izraelu.

Sadašnja vlada Izrela je „religijsko-nacionalistička“ i ima „obilnu podršku javnosti“, rekao je Čomski i naveo da je uticajni iIzraelski list „Harec“ nedavno po tome uporedio Tursku i Izrael u kojima je „većina religiozno-nacionalistička što je suprotnost demokratije“, i dodao da je tako i u Iranu.

„To može da nam se ne sviđa, ali takav svet neće nestati“, zaključio je Čomski i ponovio da je i dalje ključno pitanje ono koje je pre 120 godina konstatovao mislilac Ahad Ha’am: da Palestina ni tada nije bila zemlja bez ljudi, i da oni ne žele naseljavanje Jevreja.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Izraelski general: Oslobađanje talaca kroz pregovore ili “na druge načine”

Objavljeno

-

Izrael bi oslobađanje talaca koji su u zatočeništvu Hamasa mogao da obezbedi pregovorima, “ili na druge načine”, izjavio je danas jedan izraelski zvaničnik za Rojters.

Govoreći u Dubaiju, na samitu COP28, nakon što su se posle sedmodnevnog primirja borbe nastavile u Pojasu Gaze, zamenik šefa izraelske diplomatije general Džozef rekao je da Izrael ne odustaje od namere da obezbedi oslobađanje svih talaca i uništi Hamas. Tokom pauze u borbama, nekoliko desetina talaca je zamenjeno za stotine palestinskih zatvorenika, a humanitarna pomoć je stigla u Pojas Gaze.

– Prirodno, došli smo do tačke gde bismo želeli da nađemo način da osiguramo da se svi kidnapovani puste. Deo toga bi mogli da budu pregovori, ali i neke druge metode – rekao je on, ne pružajući više detalja.

Izraelska vojska prethodno je saopštila da je obnovila borbena dejstva protiv Hamasa u Pojasu Gaze i da njeni avioni izvode niz vazdušnih napada na ciljeve te militantne grupe.

Izraelska vojska tvrdi da je Hamas prekršio uslove privremenog prekida vatre i da je ispalio raketu prema izraelskoj teritoriji neposredno pred isticanje primirja jutros u 6:00 sati po lokalnom vremenu, zbog čega primirje nije produženo.

“Hamas i dalje drži u zatočeništvu 137 talaca”

Izrael veruje da u zatočeništvu i dalje ima 137 ljudi koje je oteo militantni Hamas prilikom smrtonosnog napada na jug Izraela 7. oktobra, saopšteno je danas iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.

Među otetima je 117 muškaraca i 20 žena, dodaje se u saopštenju koje je preneo CNN.

Od toga, 126 osoba su izraelski državljani, a ima i 11 stranaca: osam iz Tajlanda, jedan iz Nepala, jedan iz Tanzanije i jedna osoba sa francusko-meksičkim državljanstvom.

U zarobljeništvu je i dvoje maloletnika, kao i 10 ljudi starih 75 godina ili više, prema proceni izraelskih službi. Dodaje se da su tela dvoje otetih, koji su ubijeni, pronašli izraelski vojnici. Sedam ljudi se trenutno vodi kao nestalo, ističu iz Netanijahuove kancelarije.

Od početka privremenog sedmodnevnog primirja, okončanog danas, 110 ljudi je oslobođeno iz Hamasovog zarobljeništva, među kojima su 86 Izraelaca i 24 stranca.

Izraelska vojska prethodno je saopštila da je obnovila borbena dejstva protiv Hamasa u Pojasu Gaze i da njeni avioni izvode niz vazdušnih napada na ciljeve te militantne grupe. Izraelska vojska tvrdi da je Hamas prekršio uslove privremenog prekida vatre i da je ispalio raketu prema izraelskoj teritoriji neposredno pred isticanje primirja jutros u 6:00 sati po lokalnom vremenu, zbog čega primirje nije produženo.

pročitaj više

Svet

“Nijedan kamion sa pomoći nije ušao u Gazu posle isteka primirja”

Objavljeno

-

Nijedan kamion sa humanitarnom pomoci nije prešao danas u Pojas Gaze nakon što je sedmodnevno primirje između Izraela i Hamasa isteklo i nakon što je izraelska vojska obnovila borbena dejstva, rekao je očevidac na prelazu Rafa za Si-En-En (CNN).

Desetine kamiona, koji su prošli izraelsku inspekciju na prelazu Nicana u Izraelu, čekaju na prelazu Rafa, rekao je svedok.

On je naveo da kamion sa gorivom, koji je ranije jutros prošao kroz granični prelaz Rafa sa egipatske strane takođe čeka i da nije prešao u Gazu. CNN je ranije ove sedmice javio da stotine kamiona sa humanitarnom pomoci čekaju na inspekciju u blizini prelaza Nicana.

Prema sporazumu o privremenom primirju, bilo je dozvoljeno da do 200 kamiona uđe u Gazu svakog dana. Nakon što je primirje isteklo jutros, čulo se nekoliko artiljerijskih granatiranja koje su pogodile Rafu u Gazi, rekao je svedok, navodeći da su eksplozije potresle tle na egipatskoj strani granice.

OCHA: Prelaz Rafa zatvoren, humanitarna pomoć ne može da uđe u Gazu

Portparol Kancelarije Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) Jens Lerke izjavio je danas da je prelaz Rafa na granici između Egipta i Pojasa Gaze trenutno zatvoren, što znači da humanitarna pomoć ne može da uđe u tu palestinsku enklavu.

– Usled nastavka rata strahujemo da je nastavak isporuke humanitarne pomoći sada doveden u pitanje. Kontrolni punkt Rafa je trenutno zatvoren. Potreban nam je nastavak humanitarne pauze, a na povratak u rat – rekao je Lerke na konferenciji za medije, prenosi RIA.

On je naveo da je tokom humanitarne pauze prebačeno hiljade tona hrane, đebadi, duševa, flaširane vode, lekova i gorica. Dodao je da je skoro 90 odsto te pomoći obezbedilo Palestinsko društvo Crvenog polumeseca, u koordinaciji sa Ujedinjenim nacijama.

pročitaj više

Svet

Meta: Ugašeno hiljade lažnih Fejsbuk naloga iz Kine čiji je cilj polarizacija SAD

Objavljeno

-

Stručnjaci kompanije Meta, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, identifikovali su i eliminisali hiljade lažnih naloga iz Kine na društvenim mrežama čiji je cilj bio polarizacija SAD, saopštila je kompanija.

Neko je u Kini je napravio hiljade lažnih naloga na društvenim mrežama dizajniranih da izgledaju kao da se radi o Amerikancima i koristio ih za širenje spornog političkog sadržaja u očiglednom nastojanju da podeli SAD uoči izbora sledeće godine, saopštila je kompanija Meta.

Mreža od skoro 4.800 lažnih naloga pokušavala je da izgradi stabilnu publiku, ali su je stručnjaci kompanije u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, identifikovali i eliminisali, prenosi Glas Amerike.

pročitaj više

U TRENDU