ostanimo u kontaktu

Srbija

Devet ubistava žena u devet nedelja: „Nikome nije dovoljno važna politička tema“

Objavljeno

-

Samo od početka ove godine devet žena ubili su njihovi muževi i partneri, poslednji slučaj je iz Pirota kada je nasilnik u centru grada iz pištolja pucao svojoj bivšoj supruzi u glavu. “Najhitnije je potrebno da se femicid prepozna kao posebno krivično delo”, kaže za N1 Jelena Riznić iz neformalnog feminističkog kolektiva Ženska solidarnost.

„Meni je žao što u Osmomartovskoj nedelji moramo ovim da se bavimo. U temi femicida ne možemo da nađemo svetle primere, ne možemo da govorimo o ženskoj revoluciji, već o gašenju požara… Evidentno je da imamo epidemiju nasilja nad ženama i da to nikome nije dovoljno važna politička tema da bi nešto uradili“, rekla je Riznić u emisiji N1 Studio Live.

Dodala je da se često čuje u javnosti kako Srbija ima dobre zakone.

„Vidimo da postoji problem u sistemu, često cujemo da imamo dobre zakone ali lošu primenu, a sa druge strane vidimo da postoji neka primena a da se opet ovakve stvari dešavaju“, kaže Riznić.

Prema njenim rečima, i mere zabrane prilaska ne daju velike koristi.

„Mi smo čule mnogo puta o merama zabrane prilaska, ali šta znači mera zabrane prilaska ukoliko ne postoje kontrolni mehanizmi koji će to nadgledati. To znači da treba da se uspostavi sistem u kome nasilnik treba da zna da ako prekrši tu meru, snosiće posledice, a druga stvar – da ne bi došlo do prekršaja te mere, da on mora redovno da se javlja institucijama“, ocenila je.

A zakon i kaže da ako se prekrši ta mera, nasilniku sledi kazna zatvora.

„Ali se u praksi to retko dešava“, kaže Riznić.

I naglašava: „Da do femicida ne bi došlo, važno je da se sve kazne za nasilje pooštre. Vrlo malo nasilnika dobija kaznu zatvora, vrlo malo njih oseti posledice svog čina. Važno je da sve te kazne budu pooštrene pre samog femicida, da ljudi znaju da je nasilje nedopustivo“.

Na pitanje zašto se čini da sistem ima razumevanja za nasilnika, gošća N1 kaže da je to odlika društva.

„Još uvek postoji ideja da je brak sveta zajednica koji mora da se sačuva po svaku cenu, ideja da je žena vlasništvo muškarca, i deca takođe. Druga stvar je da je previše sistemu prepušteno da neko s takvim razmišljanjem može da odlučuje o životima ljudi. Recimo, policajac može da izađe na teren i da kaže: ‘Ovo nije nasilje’… Ili da kaže ženi: ‘Probaj da zaboraviš’. I niko nakon toga ne snosi odgovornost od tih službenika“, izjavila je Riznić.

Dodaje da „razume da je previše slučajeva“, ali…

„Ja kada radim svoj posao kao sociološkinja, niko neće umreti ako ja uradim loše neko istraživanje i slično. Kada u ovom lancu neko uradi loše posao, neko će stradati”, kazala je.

Politika

Srpska lista: Nećemo na lokalne izbore na severu Kosova jer nisu ispunjeni naši zahtevi

Objavljeno

-

Srpska lista saopštila je danas, posle sastanka sa američkim ambasadorom u Prištini Džefrijem Hovenijerom, da neće učestvovati na aprilskim izborima na severu KiM, jer nisu uklonjeni razlozi zbog kojih su Srbi napustili institucije.

Dva dana pre isteka roka za prijavu političkih subjekata za učešće na izborima, koje je Priština raspisala za gradonačelnike četiri opštine na severu KiM i za odbornike u skupštinama Zvečan i Leposavić, Srpska lista je saopštila da na njima neće učestvovati.

Predstavnici Srpske liste su izneli jasan stav da naša stranka ostaje dosledna u svom stavu da neće učestvovati na predstojećim vanrednim lokalnim izborima u opštinama na severu Kosova i Metohije sve dok se ne ispune zahtevi zbog kojih smo napustili kosovske institucije, a to je formiranje Zajednice srpskih opština i povlačenje svih specijalnih jedinica Prištine sa severa Kosova i Metohije, kaže se u saopštenju dostavljenom medijima.

Sa Džefrijem Hovenijerom su razgovarali predsednik Srpske liste Goran Rakić i potpredsednici Dalibor Jevtić i Igor Simić.

Srbi sa severa Kosova su napustili kosovske političke institucije, ali i policiju i pravosuđe 5. novembra prošle godine. Izbori su prvi puta raspisani za 18. decembar prošle, ali su posle pritiska SAD i EU, odloženi za 23. april.

pročitaj više

Srbija

Tužilaštvo se žali na presudu Simonoviću i ostalima, traže strože kaze

Objavljeno

-

Drugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu uložiće žalbu na prvostepenu presudu kojom su danas nakon ponovljenog suđenja bivši predsednik opštine Grocka Dragoljub Simonović i trojica muškaraca osuđeni na kazne zatvora zbog paljenja kuće novinaru “Žig info” Milanu Jovanoviću.

Tužilaštvo će u žalbi tražiti da se okrivljenima izreknu kazne zatvora koje je tužilaštvo predložilo, odnosno da se Simonović osudi na kaznu zatvora od osam godina, dok je ovom presudom osuđen na kaznu zatvora od pet godina, navodi se u saopštenju tog tužilaštva.

Za drugooptuženog Vladimira Mihailovića, tužilaštvo je tražilo da se osdudi na kaznu zatvora od pet godina, dok je osuđen na četiri godine, za Igora Novakovića tužilaštvo je tražilo kaznu zatvora od pet godina, a koji je osuđen na tri i po godine.

pročitaj više

Politika

Eskobar: Dogovor u Ohridu pravno obavezujući, iako nije potpisan

Objavljeno

-

Specijalni izaslanik Stejt departmenta za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da je dogovor postignut u Ohridu pre dva dana korak ka normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, kao i da je pravno obavezujući, iako nije potpisan.

On je na onlajn konferenciji za medije istakao da je trebalo mnogo hrabrosti i vizije predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih institucija Aljbina Kurtija da se dođe do toga.

“Ovaj sporazum je pravno obavezujući za obe strane. Iako nije potpisan to je sporazum u svakom smislu”, rekao je on i precizirao da to znači u svakom smislu.

pročitaj više

Politika

Kurti u četvrtak pred poslanicima o sastanku u Ohridu

Objavljeno

-

Premijer Kosova Aljbin Kurti će u četvrtak obavestiti poslanike o sastanku i dogovoru u Ohridu, najavila je šefica parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenje.

Posle sastanka predsedništva parlamenta, ona je rekla da su neke ranije planirane tačke skinute sa dnevnog reda, kako bi se dalo vremena za Kurtijev izveštaj i poslanička pitanja u vezi dogovora postignutog u Ohridu, odnosno primeni dogovorenog aneksa sporazuma Evropske unije o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. 

Poslanica Demokratske partije, Bljerta Deljiu, rekla je da ta stranka sa rezervom prihvata to što je Kurti dogovorio sa srpskim predsednikom i da na njega ima ozbiljne primedbe.

“Mi smo kao stranka veoma zabrinuti zbog ovlašćenja koja su data srpskoj zajednici”, rekla je Deljiu.

Predstavnik druge najveće opozicione partije, Demokratskog saveza, Armend Zemaj ponovio stav te stranke da je dogovor u Ohridu u suprotnosti sa ciljevima tzv. Kosova. 

“Preuzete obaveze će nas mnogo koštati. Osim obaveze da se formira Asocijacija (ZSO), postoji i deo gde se pominje samouprava, koja se ne prevodi drugačije nego kao stvaranje novog nivoa vlasti”, smatra Zemaj. 

Sednica će biti održana 23. marta, tačno dve godine od kada je Kurti preuzeo dužnost od tadašnjeg premijera Avdulaha Hotija.

pročitaj više

Srbija

Znate li zašto proleće više ne dolazi 21. marta?

Objavljeno

-

Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23, počinju 21. u mesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije.

Bez obzira cvetaju li već magnolije i da li su temperature dosegle prolećne ili to tek iščekujemo, danas, u 22 časa i 24 minuta, a trajaće do 21. juna, ili 92 dana, 17 sati i 33 minuta.

Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23, počinju 21. u mesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije, zbog dve različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba – meteorološke i astronomske.

Meteorološkom se metodom vode meteorolozi koji posmatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a prema njoj se meteorološka sezona koordinira prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri meseca. Tom metodom proleće traje od 1. marta do 31. marta.

Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska osa bude na 23,5 stepena u odnosu na orbitu oko Sunca, pa nam ove godine na primer proleće stiže večeras.

pročitaj više

U TRENDU