ostanimo u kontaktu

Lepota&Zdravlje

Đerlek: Mladi lekari više neće moći da biraju na kojoj će specijalizaciji nastaviti karijeru

Objavljeno

-

“Ko će nas lečiti u budućnosti” – pitanje je koje se u javnosti sve češće postavlja zbog nedostatka specijalista i povratka mnogih lekara iz penzije. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je za RTS da su utvrdili spisak deficitarnih specijalizacija i da mladi lekari više neće moći da biraju na kojoj će specijalizaciji nastaviti karijeru. Poručio je da su za novi krug zapošljavanja najboljih diplomaca spiskovi napravljeni i da se samo čeka odobrenje predsednika i Vlade.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je za RTS da u zdravstvenom sistemu trenutno ima oko 20.000 lekara, od kojih su 13.500 specijalisti, 3.500 lekara je na specijalizaciji i 3.000 lekara opšte prakse.

„Sigurno je da kvalitetno funkcionisanje zdravstvenog sistema zahteva još kadra i mi se nadamo da ćemo nastaviti sa zapošljavanjem najboljih diplomaca i očekujemo podršku predsednika i Vlade Republike Srbije“, rekao je Đerlek.

Naveo je da je najviše internista, pedijatara i lekara opšte prakse, ali je istakao i u kojim delovima sistema je najveći deficit.

„Imamo tri specijalizacije sa kojima imamo problem, odnosno nedostatak kadra, to su nam pre svega anesteziolozi, intenzivisti, radiolozi i transfuzijska medicina“, rekao je Mirsad Đerlek.

„Dobrim planiranjem možemo rešiti problem“

Mnogi specijalisti su produžili radni staž pošto nema ko da ih zameni. Đerlek je naveo da je problem nastao pre nekoliko godina „kada su se specijalizacije delile kako ko hoće“.

„Taj problem nas evo čeka sad. Dođe to na naplatu kad-tad i treba sada popravljati situaciju koja već traje desetak godina, ali sam siguran da sa jednom dobrom analizom o kojoj smo razgovarali i dobrim planiranjem možemo rešiti problem“, rekao je Đerlek.

Naveo je da broj specijalista koji odlaze u penziju varira u svakoj ustanovi, ali da su nadležni utvrdili deficitarne specijalizacije koje su prioritetne.

„Ono što će biti naš zadatak, to je da delimo, forsiramo tih 11 deficitarnih specijalizacija kako bi nadoknadili ono što je propušteno u nekom ranijem periodu“, istakao je Đerlek.

Istakao je da je analizom utvrđeno da imamo veliki broj specijalista koji nam nisu potrebni, a da je u vreme pandemije nedostajalo anesteziologa i da se i sada operacije odlažu zbog nedostatka anesteziologa.

„Dobra analiza koju radimo sad je osnov za planiranje kako ćemo deliti specijalizacije i to je ono što je važno i mislim da će dati rezultat za neki period koji nas očekuje i to je jedna ozbiljnost koju pokazujemo“, rekao je Đerlek.

„Mladi lekari vrlo racionalno razmišljaju“

Dodao je da ga raduje da mladi lekari vrlo racionalno razmišljaju i da im je vrlo bitno da što pre dobiju posao, a da, nažalost, više neće moći da biraju specijalizacije i da se mora prilagoditi potrebama zdravstvenog sistema.

„Vidimo veliko interesovanje i kada su volonterske specijalizacije i one koje ćemo deliti u zdravstvenim ustanovama koje su u planu mreže zdravstvenih ustanova da se ljudi opredeljuju za anesteziju, koju ranije i kad ste nudili na konkursu u zdravstvenoj ustanovi, nije bilo kandidata“, rekao je Đerlek.

Dodao je da ljudi traže i pedijatriju i radiologiju i opštu praksu i da ga to raduje, pošto je nova generacija vrlo kvalitetna, sa visokim prosecima, ali i racionalna.

Đerlek je istakao da će se obaviti reorganizacija primarne zdravstvene zaštite i da će pojedine specijalizacije biti spuštene na nivo domova zdravlja.

Napomenuo je da ne treba da brinemo ko će nas lečiti u budućnosti i najavio da se za novi krug zapošljavanja najboljih diplomaca samo čeka odobrenje.

„Imamo zaista kvalitetnu decu koja su završila medicinske fakultete. Mi smo u Ministarstvu zdravlja već napravili spiskove, čekamo samo odobrenje predsednika Republike i Vlade Republike Srbije i Ministarstva finansija kako ćemo to finansijski ispratiti, ali spiskovi su spremni, odabrani su kandidati, samo čekamo podršku države“, istakao je Đerlek.

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Lepota&Zdravlje

„Svakog minuta u Evropi više od pet novoobolelih od raka“

Objavljeno

-

Svakog minuta u Evropi se dijagnostifikuje više od pet novoobolelih od nekog maligniteta, iznela je direktorka Klinike za onkologiju u Nišu Ana Cvetanović na prvoj Nacionalnoj onkološkoj konferenciji “NOK 2023”.

Ocenila je da će, ukoliko se ovako loša epidemiološka situacija nastavi, maligne bolesti 2035. biti na prvom mestu po mortalitetu, ispred kardiovaskularnih bolesti.

Kazala je da se uzrok ovako loše epidemiloške situacije malignih bolesti ne zna, a da može da se deluje preventivno.

Rekla je i da je „po učestalosti javljanja karcinoma, Srbija između 15. i 18. mesta u Evropi“.

„Ta učestalost nije tako visoka, ali smo po mortalitetu na prvom mestu, zajedno s Crnom Gorom, a to je alarm da se nešto mora uraditi“, upozorila je Cvetanović.

Navela je da su podjednako bitni rano otkrivanje bolesti i lečenje, i podsetila da „dijagnostifikovanje karcinoma ne znači kraj za pacijenta“.

„Karcinom otkriven na vreme je izlečiva bolest i zato toliko apelujemo, molimo da se ljudi javljaju na preventivne preglede. Što se bolest ranije otkrije, to je prognoza bolja“, naglasile je ona.

Istakla je da se poslednje dve decenije onkologija izuzetno brzo razvija, stalno se pojavljuju novi lekovi i nove tehnike lečenja.

„Srbija je zaista puno učinila na tom polju, dosta smo odmakli, uvedeno je puno novih lekova, ove godine očekujemo još jednu novu listu“, rekla je Cvetanović.

Kazala je da su nove terapije, za razliku od hemioterpaije, „visoko selektivne i ciljane“ i daju pacijentima „koliko-toliko“ dobar kvalitet života.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Srbije, Ferenc Vicko, kazao je da se u svetu smrtnost od raka smanjuje za jedan do dva odsto godišnje, ali da, na žalost, u Srbiji godišnje umre po 21.000 ljudi.

„To znači da smo mi u ratu s rakom. Postavlja se pitanje da li postoji nešto što ne radimo ili ne radimo kako treba“, rekao je on.

Kazao je da ono što se mora menjati jeste da se bolest mora rano dijagnostifikovati, da skrining mora da bude značajno poboljšan.

Izjavio je da je prioritet Ministarstva zdravlja „da lečenje malignih bolesti ostane prioritet države“.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu, Zoran Perišić, kazao je da je u toj ustanovi poslednjih godina mnogo urađeno da bi se omogućilo bolje lečenje onkoloških pacijenata, renovirana je Klinika za onkologiju i stigao je i četvrti zračni akcelerator.

Kazao je da su u toku pregovori s Ministarstvom zdravlja za obnavljanje dva akceleratora.

„Procena ministarke zdravlja Danice Grujičić je da će za pet godina zračnu terapiju godišnje morati da ima 40.000 ljudi“, rekao je Perišić.

Nacionalna onkološku konferenciju okupila je oko 300 lekara iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske. Organizator prve nacionalne konferencije na jugu Srbije je Klinika za onkologiju niškog UKC.

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Veliko oktriće belgijskih naučnika: Otkrili protein koji ćelijama raka pomaže da se odupru hemoterapiji

Objavljeno

-

Tim profesora Sedrika Blanpena, pri Slobodnom Univerzitetu u Briselu identifikovao je protein koji omogućava ćelijama raka da se odupru hemoterapiji.

Ciljanjem na ovaj molekul, budući lekovi bi mogli da se bore protiv ove otpornosti i spasu živote, piše belgijski dnevnik Le Suar.

Tim profesora Blanpena objavio je to u naučnoj reviji Nature, što je veliko otkriće koje bi moglo da revolucioniše budućnost lečenja raka.

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Oglasio se Torlak o povučenim BSŽ vakcinama

Objavljeno

-

Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“ oglasio se nakon vesti o povučenim BSŽ vakcinama, a njihovo saopštenje prenosimo u celosti:

“Kao nacionalna ustanova za prevenciju, lečenje i praćenje infektivnih bolesti, osnovana od strane Vlade Republike Srbije, sa tradicijom i iskustvom u radu od skoro jednog veka, ovim putem želi da obavesti javnost o sledećem.

Vodeći brigu o bezbednosti i zdravlju stanovništva Republike Srbije, Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“ je kao nacionalni, odgovorni proizvođač i nosilac dozvole za lek „BCG vakcina, liofilizovana“ usled minimalnog odstupanja od strogih zahteva specifikacije leka, doneo odluku da iz prometa dobrovoljno povuče seriju pomenutog leka, broj 2710822 sa teritorije cele Republike Srbije.

Naime, čim se pojavila i najmanja sumnja o odstupanju od specifikacijskih zahteva predmetne vakcine, Institut „Torlak“ je odmah preventivno reagovao i seriju iste povukao iz prometa. U skladu sa dostavljenim informacijama od strane zdravstvenih ustanova na teritoriji Republike Srbije Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“ je dana 16.03.2023. godine izvršio povlačenje zatečenih količina od ukupno 834 bočice predmetne vakcine.

Takođe vas obaveštavamo, da je u cilju održavanja kontinuiteta obavezne imunizacije pacijenata i elimininacije mogućnosti za nestašicom predmetnog leka, Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“ istovremeno izvršio snabdevanje svih zdravstvenih ustanova iz plana mreže zdravstvenih ustanova odgovarajućom količinom BCG vakcine.

Istovremeno, Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“ je odmah po dobijanju informacije o potencijalnom minimalnom odstupanju od specifikacijskih zahteva predmetne vakcine, obavestio sve zdravstvene ustanove kako o povlačenju svog proizvoda, tako i o nastavku kontinuiranog snabdevanja zdravstvenih ustanova novim količinama odgovarajuće vakcine, a sve u cilju nastavka obavezne imunizacije stanovništva Republike Srbije predmetnom vakcinom.

Pomenuta serija je povučena u roku 24 časa sa teritorije cele Srbije i zamenjena novom serijom, brzom reakcijom nadležnih organa nije došlo do nestašica pomenute vakcine samim tim ni jedno pordoilište niti Zavod nisu ugroženi. Roditelji nemaju razloga za zabrinost, bebe u poridlištima primaju proverene, bezbedne i kontorisane vakcine koje su prošle sve neophodne provere i zakonske procedure pre stavljanja u upotrebu.

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Kina odobrila upotrebu prve mRNK vakcine protiv kovida 

Objavljeno

-

Kina odobrila upotrebu prve mRNK vakcine za kovid-19 koju proizvodi tamošnja farmaceutska kompanija CSPC Pharmaceutical Group Ltd.

Vakcina koja je namenjena sprečavanju širenja omikron varijante virusa, prema saopštenju kompanije, odobrena je za hitnu upotrebu. 

Prema izveštaju CSPC, efikasnost vakcine je između 70,2 i 85,3 posto u periodu od četiri nedelje, nakon što je upotrebljena kao buster doza u kliničkoj studiji sa 4.000 ispitanika, ali nije precizirano na šta se ti procenti tačno odnose. 

Kompanija kaže da se vakcina može skladištiti na temperaturama između dva i osam stepeni Celzijusa, ali ne i koliko dugo. 

Inače, ova vakcina stiže nakon što je mRNK cepivo već dugo u upotrebi u ostatku sveta, a više od tri meseca nakon što je Kina napustila stroge epidemiološke mere, zbog čega je došlo do velikog talasa zaraze i velikog broja smrtnih slučajeva.

Niska stopa imunizacije starijih ljudi koji spadaju u rizičnu grupu i slabljenje zaštite koju pružaju vakcine napravljene na osnovu tradicionalne tehnologije sa deaktiviranim virusom, učinili su talas smrtonosnijim. 

Dozvola za upotrebu CSPC mRNK vakcine daje nadu da će se imunitet stanovnštva ojačati, nakon što je nedavni talas doveo do prepunjenosti bolnica i krematorijuma.

Zvanično, samo su desetine hiljada ljudi u Kini umrle od kovida od početka decembra prošle godine, kada je došlo do novog talasa zaražavanja, ali mnogi stručnjaci tvrde da je broj daleko veći. Istraživači iz Hongkonga procenili su sredinom decembra da bi gotovo milion ljudi u Kini moglo da umre od bolesti koju izaziva SARS-CoV-2.

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Hitno povučena „Torlakova“ BSŽ vakcina za bebe

Objavljeno

-

Vakcina BSŽ (BSG) protiv tuberkuloze, koja se daje bebama odmah po rođenju, a koju je proizvodio Institut za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” hitno je povučena iz upotrebe zbog sumnje u kvalitet i očekivanog imunskog odgovora koji „može biti nepotpun“.

Od strane koordinatora za opoziv, 15. marta ove godine, zahtevano je hitno povlačenje BSŽ vakcine zbog „sumnje u kvalitet proizvoda, odnosno potencijalnog odstupanja broja živih, atenuisanih bakterija Bacillus Calmette-Guerin, u odnosu na deklarisani“, kako se navodi u dokumentu u koji je redakcija Nova.rs imala uvid.

„Zaustaviti isporuku i korišćenje navedenog proizvoda“, stoji u dokumentu.

Ove vakcine su do leta 2022. navodno aplikovane deci, iz proizvodnje u pogonu Instituta „Torlak“, međutim u oktobru prošle godine javnost je obaveštena da su novorođenčad umesto ove vakcine, primila samo fiziološki rastvor. Razlog je bilo pogrešno dato uputstvo za korišćenje, a potom se ispostavilo da od jula meseca deca ne primaju „domaću“, već bugarsku vakcinu, koju je Torlak u vreme kada je Institutom rukovodila doktorka Vera Stoiljković, porčuo iz ove susedne države.

U međuvremenu je očigledno ponovo Torlakov pogon počeo sa proizvodnjom, da bi je sada konačno povukli zbog neefikasnosti i sumnje u kvalitet. Nije poznato da li su, i koliko je beba, primilo vakcinu koja je sada proglašena neefikasnom.

Podsetimo, krajem oktobra 2022. ministarka zdravlja Danica Grujičić obavestila je javnost da je u GAK „Narodni front“, 600 beba umesto BSŽ vakcine primilo fiziološki rastvor, a slučaj je preuzelo Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.

„U tom fiziološkom rastvoru nije bilo nikakvih materija, deca su bezbedna. Nije se zakasnilo s vakcinacijom, budući da do 12. meseca može da se primi vakcina“, izjavila je tada ministarka Grujičić.

Pogon za BSŽ (BeSeŽe-BSG), u Institutu “Torlak” je najzapušteniji deo ove ustanove, kako su za Nova.rs svedočili zaposleni, a koji je naočigled prethodng rukovodstva i uprave, godinama propadao i sada je jasno da je verovatno otišao u nepovrat.

Na pitanja koja smo povodom opoziva BSŽ vakcine poslali Ministarstvu zdravlja, nismo dobili odgovor do zaključenja ovog teksta

pročitaj više

U TRENDU