ostanimo u kontaktu

Svet

Forbes lista najmoćnijih žena sveta

Objavljeno

-

Ničim izazvana invazija ruskog predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu bila je trenutak istine za Evropu. Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lejen, odgovorila je na izazov.

Nedelju dana nakon početka rata, Ursula fon der Lejen (von der Leyen) najavila je uvođenje tri ekonomske sankcije protiv Rusije – zabranu transakcija s ruskom centralnom bankom, zatvaranje vazdušnog prostora za ruske avione i zabranu medijskih agencija u vlasništvu Kremlja.

“Zaštita naše slobode ima svoju cenu,” rekla je fon der Lejen. “To je naš princip: sloboda je neprocenjiva„.

Vođstvo koje je pokazala tokom rata u Ukrajini kao i za vreme pandemije koronavirusa, fon der Lejen je donelo prvo mesto na Forbesovom 19. godišnjem popisu najmoćnijih žena sveta. Uticaj fon der Lejen je jedinstven – niko drugi na Forbes popisu ne osmišljava politike u ime 450 miliona ljudi – ali njena posvećenost slobodnom i demokratskom društvu nije jedinstvena. Fon der Lejen samo je jedno ime u najvećoj priči 2022. godine: onoj o ženama koje nepokolebljivo brane demokratiju.

Amerikanke su prošle godine pretrpele najveći gubitak svojih prava u poslednjih nekoliko decenija: tamošnji Vrhovni sud ograničio je pravo žene na pobačaj. U odgovoru na tu odluku, glasačice su predvodile izlaznost na američkim takozvanom “međuizborima” za Kongres. U Iranu, hiljade žena izašlo je na ulice protestujući zbog teokratskih zakona zbog kojih su tretirane kao građani drugog reda.

Na ovogodišnjoj listi, njih predstavlja Džina Mahsa Amini (Jina “Mahsa” Amini) na stotom mestu, čija je smrt prošlog septembra pokrenula dosad neviđenu revoluciju žena. Ostatak žena na listi dolazi iz tradicionalnih sektora moći – 39 njih su izvršne direktorke, 10 je moćnih političarki, a na popisu se nalazi i 11 milijarderki s ukupnim bogatstvom od 115 milijardi dolara.

Popis je sastavljen na osnovu četiri glavna kriterijuma: novac, mediji, sfera uticaja i utisak. Kod političarki, Forbes je u obzir uzimao i populaciju i BDP zemalja koje vode, kao i spominjanje u medijima. Rezultat je popis žena koje se bore protiv statusa kvo.

“Ako ne reagujete na kršenje vaših prava,” kaže Roja Borumand (Roya Boroumand), iranska istoričarka i aktivistkinja za ljudska prava, “ono će se dogoditi i drugi put, i treći put.”

Forbes donosi 10 najmoćnijih žena sveta za 2022. godinu:

1. Ursula fon der Lejen

Predsednica Evropske komisije

Ursula fon der Lejen postala je predsednica Evropske komisije u julu 2019. Ona je prva žena na toj poziciji, a pre toga je bila nemačka ministarka odbrane u mandatu kancelarke Angele Merkel.

Fon der Lejen je 2020. predvodila donošenje zakona o 750 milijardi evra vrednom paketu pomoći za borbu protiv pandemije koronavirusa, a 2022. je postala jedna od najčvršćih zapadnih saveznika Ukrajine.

2. Kristin Lagard

Predsednica Evropske centralne banke

Kristin Lagard (Christine Lagarde) je 1. novembra 2019. postala prva žena u istoriji na čelu Evropske centralne banke. Lagard, kao odgovorna osoba za evropsku monetarnu politku, mora da prođe ključan test: osigurati da pandemija koronavirusa ne unese dodatan haos u evro zonu. Od 2011. do sredine 2019. ona je bila na čelu Međunarodnog monetarnog fonda, čiji je zadatak da osigura stabilnost globalnog monetarnog sistema. Bila je prva žena na toj poziciji.

Analizirajući finansijsku krizu iz 2008. godine, Lagard je naglasila ulogu “groupthinka” – odnosno insistiranja na istim mišljenjima – u industriji kojom dominiraju muškarci, pozvavši na rodnu reformu.

3. Kamala Heris

Potpredsednica Sjedinjenih Američkih Država

Kamala Heris (Kamala Harris) je 20. januara 2021. postala prva žena, prva crnkinja i prva Amerikanka južnoazijskog porekla na poziciji potpredsednice Sjedinjenih Američkih Država. Heris je i ranije rušila stereotipe: 2016. je postala prva Amerikanka indijskog porekla izabrana u američki Senat, a 2010. je postala prva crnkinja i prva žena na poziciji glavnog državnog pravobranioca savezne države Kalifornije.

Heris je rođena u Kaliforniji, u gradu Ouklendu. Njena majka u SAD je imigrirala iz Indije, a otac s Jamajke. Studirala je na Univerzitetu Hauard, i tako postala prvi alumni nekog univerziteta, koji mahom pohađaju crnci, na poziciji potpredsednice SAD-a.

4. Meri Bara

Izvršna direktorka, Dženeral Motors

Meri Bara (Mary Barra) postala je izvršna direktorka Dženeral Motorsa 2014. kao prva žena na čelnoj poziciji jednog od tri najveća autoproizvođača u SAD.

Bara je investirala milijarde dolara u razvoj električnih vozila, automobila na samoupravljanje i uslugu deljenja vožnji Mejven (Maven).

U proleće 2020. promenila je način proizvodnje GM-a kako bi pomogla kompaniji za medicinske uređaje Ventek Lajf Sistems (Ventec Life Systems) u proizvodnji preko potrebnih ventilatora.

GM već dugo ostvaruje odlične rezultate po pitanju rodne ravnopravnosti: 2018. bila je jedna od samo dve globalne kompanije u kojoj nije postojala rodno uslovljena razlika u platama.

5. Ebigejl Džonson

Izvršna direktorka, Fideliti Investments

Ebigejl Džonson (Abigail Johnson) postala je izvršna direktorka kompanije Fideliti Investmenst (Fidelity Investments) 2014. godine, preuzevši tu poziciju od svog oca. Predsednica uprave postala je 2016.

Njen deda, Edvard Džonson II, osnovao je ovaj investicioni fond 1946. Džonson ima vlasništvo nad 28,5 odsto udela u kompaniji, koja, zaključno s podacima iz septembra ove godine, upravlja imovinom vrednom 4,5 milijardi dolara.

Džonson je prihvatila pojavu kriptovaluta: 2018. godine, Fideliti je pokrenuo platformu koja institucionalnim investitorima omogućava trgovanje bitkoinom i eterom.

Kao studentkinja, radila je letne poslove u Fidelitiju, a kompaniji se na puno radno vreme pridružila kao analitičarka 1988. nakon što je diplomirala na Harvardu.

6. Melinda Frenč Gejts

Kopredsednica, Bil & Melinda Gejts Fondacije

Melinda Frenč Gejts (Melinda French Gates) jedna je od najmoćnijih žena u svetu filantropije. U maju 2021. godine, Bil i Melinda Gejts najavili su da se razvode, ali nastavili su da zajedno vode svoju humanitarnu fondaciju.

Frenč Gejts je i sama postala milijarderka nakon što joj je Bil prebacio akcije u vrednosti od 2,4 milijarde dolara u maju 2021.

U sklopu misije fondacije da pomogne ljudima da vode zdrave i produktivne živote, Melinda je svoju energiju posvetila pravima žena i devojaka. Sada se fokusira na zatvaranje jaza u investiranju u kompanije koje osnivaju žene, a to želi postići svojim inkubatorom za investicije Pivotal (Pivotal Ventures).

7. Đorđa Meloni

Premijerka Italije

U oktobru prošle godine, Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) postala je premijerka Italije, prva žena u istoriji te zemlje na toj poziciji. Meloni je takođe predsednica italijanske desničarske stranke Braća Italije (Fratelli d’Italia), a tu poziciju preuzela je u martu 2014. godine. Kao petnaestogodišnjakinja pristupila je mladima Italijanskog socijalnog pokreta, stranke koju su osnovali pristalice bivšeg italijanskog diktatora Benita Musolinija (Benito Mussolini), a koju opisuju kao “neofašističku.”

“Da prirodnim porodicama, ne LGBT lobijima, da seksualnom identitetu, ne rodnoj ideologiji,” rekla je Meloni u govoru u junu prošle godine, što je izazvalo strahove da će njena pobeda na izborima dovesti do smanjenja prava za žene i LGBTQ osobe.

8. Keren Linč

Izvršna direktorka, CVS Helt

Keren Linč (Karen Lynch) je za izvršnu direktorku kompanije za zdravstvene usluge imenovana u februaru 2021. CVS-u se pridružila kao zamenica izvršnog direktora 2018, nakon što je kompanija dovršila 70 milijardi dolara vrednu akviziciju Etne (Aetna).

U martu 2020. godine, Linč je preuzela vođstvo nad organizacijom CVS-ovog odgovora na pandemiju koronavirusa. CVS Helt (CVS Health) upravlja najvećim brojem nezavisnih lokacija za testiranje na koronavirus u SAD.

Linč je članica neprofitne organizacije Biznis raundtejbl (Business Roundtable) i izvršnog odbora globalne koalicije za vrednost zdravstva pri Svetskom ekonomskom forumu, a takođe je i članica ženskog veća Boston koledža.

Svoju karijeru započela je kao javni računovođa u kompaniji Ernst i Jang (Ernst & Young).

9. Džuli Svit

Izvršna direktorka, Aksenčer

Pre nego je u septembru 2019. godine postala izvršna direktorka kompanije za globalne usluge Aksenčer (Accenture), Džuli Svit (Julie Sweet) je bila na čelu ogranka kompanije za Severnu Ameriku, što je najveće tržište Aksenčera.

Kao i Linč, i Svit je članica neprofitne organizacije Biznis raundtejbl, kao i međunarodnog poslovnog veća Svetskog ekonomskog foruma, a sedi i u upravi direktora Katalista (Catalyst).

Za Svit je prioritet promocija različitosti. “Kultura jednakosti pomaže svima. To nije igra sa samo jednim pobednikom,” rekla je Svit za Forbes.

10. Džejn Frejžer

Izvršna direktorka, Sitigrup

Džejn Frejžer (Jane Fraser) imenovana je za naslednicu izvršnog direktora Majkla Korbata (Michael Corbat) 2020. godine, a ulogu je službeno preuzela u martu 2021. Ona je prva žena na mestu izvršnog direktora Sitigrupa (Citigroup) u istoriji kompanije, a takođe je i prva žena na čelu neke velike banke s Vol strita.

Pre nego što je postala izvršna direktorka Sitigrupa, ona je bila predsednica odbora banke, kao i izvršna direktorka Sitijevog dela Global konzjumer benking (Global Consumer Banking).

Banci se pridružila 2004. godine, a tokom karijere vodila je odeljenja korporativne strategije i akvizicija tokom poslednje velike finansijske krize.

(forbes.n1info.rs)

Svet

U Dubaiju usvojena deklaracija o održivoj poljoprivredi i klimatskoj akciji

Objavljeno

-

Svetski lideri usvojili su danas u Dubaiju deklaraciju o transformaciji poljoprivrede i prehrambenih sistema koja obavezuje države da do 2025. uključe hranu i korišćenje zemlje u svoje nacionalne klimatske planove.

Deklaraciju o održivoj poljoprivredi, otpornim prehrambenim sistemima i klimatskoj akciji potpisale su 134 zemlje, uključujući Srbiju, koje pokrivaju 70 odsto svetskog zemljišta.

Među njima su i Brazil, Kina i EU, koje su među zemljama s najvećim emisijama gasova s efektom staklene bašte, koje su povezane sa hranom.

U deklaraciji se naglašava da put ka postizanju dugoročnih ciljeva iz Pariskog sporazuma mora da uključi poljoprivredu i prehrambene sisteme.

„Potvrđujemo da se poljoprivreda i prehrambeni sistemi moraju hitno prilagoditi i transformisati kako bi se odgovorilo na imperative klimatskih promena“, navodi se u dokumentu.

Prehrambeni sistemi su odgovorni za najmanje trećinu globalnih emisija gasova s efektom staklene bašte, a većina gasova dolazi iz industrijalizovane poljoprivrede, posebno od stoke i đubriva.

Taj sektor ima udeo od 15 odsto u upotrebi fosilnih goriva.

Klimatske promene već ostavljaju posledice u poljoprivredi i bezbednosti hrane, jer poplave, suše, toplotni talasi i požari, ali i podizanje nivoa mora i degradacija zemljišta koji imaju sporije efekte, utiču na poskupljenje i nestašice hrane u zemljama širom sveta.

U deklaraciji se priznaje da „nezabeleženi negativni klimatski uticaji sve više ugrožavaju otpornost poljoprivrede i prehrambenih sistema, kao i sposobnost mnogih, posebno najugroženijih, da proizvode i imaju pristup hrani suočeni sa sve većom glađu, neuhranjenošću i ekonomskim stresovima.

„Prepoznajemo dubok potencijal poljoprivrede i prehrambenih sistema da pokrenu moćne i inovativne odgovore na klimatske promene i da otključaju zajednički prosperitet za sve“, navodi se u dokumentu.

Pored zaštite prirodnih ekosistema, očuvanja biodiverziteta i prelaska na održivije proizvodne i potrošačke prakse, u dokumentu se ukazuje i na važnost smanjenja otpada od hrane.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Čomski: Politika širenja teritorije Izraela uz podršku SAD uzrok sukoba s Palestincima

Objavljeno

-

Američki mislilac jervejskog porekla, profesor Noam Čomski (94), izjavio je da su hronična politika širenja Izraela koji je jako skrenuo udesno i podrška SAD toj državi uzrok sukoba s Palestincima, te i sadašnjeg rata u pojasu Gaze.

U široko prenetom nedavnom snimku izjave za stranicu „Free Willl Library“ na „Jutjubu“ Čomski je podsetio da su se „ključnim problemom između Izraela i Palestinaca“ pre 120 godina bavile vodeće ličnosti jevrejske zajednice, stvaraoci savremenog hebrejskog jezika i kulture.

Naveo je da je tada mislilac Ahad Ha’am (pseudonim Ašera Zvija Hirša Ginsberga 1856-1927), poosle posete Palestini rekao da „to nije zemlja bez ljudi, ljudi su tamo naseljeni i ne žele invaziju“ – doseljavanje Jevreja.

Ha’am je zato predložio „Cionizam kulture“ – da Jevreji u Palestini uspostave centar kulture koji bi oživeo njihovu dijasporu širom sveta, da ožive i jevrejsku kulturu i jezik i tako stvore „novu civilizaciju“, naveo je Čomski.

Džava Izrael je nastala 1948, a odnosi SAD sa Izraelom su bili prijateljski, ali sasvim uobičajeni, ne posebni. Vojna podrška Izraelu je dolazila iz Francuske, a SAD ga nisu podržavale.

Tako je bilo sve do Trećeg arapsko-izraelskog rata 1967, kada je Izrael osvojio Pojas Gaze, Zapadnu obalu, Golansku visoravan, time je počeo „potpuno nov period“ – „skoro trenutno su se odnosi SAD s Izraelom radikalno promenili… i SAD od tada imaju tamo odlučujuću ulogu“, naveo je Čomski.

Tada je „Izrael učinio ogromnu ulogu SAD uništivši sekularni arapski nacionalizam“, rekao je Čomski i naveo da od tada ;“SAD dozvoljavalju sve što Izrael radi“ i stavljaju veto u Savetu bezbednosti UN na rezolucije koje pozivaju na okončanje izraelske ilegalne okupacije arapskih teritorija.

Podsetio je da su SAD 1945. godine preuzele od Velike Britanije ;dominantnu ulogu na Bliskom istoku i da je Velika Britanija „bila sklona da radikalni islam, suprotstavljen sekularnom nacionalizmu podržava iz jednog dobrog razloga: Britanci nisu mogli da kontrolišu sekularni nacionalizam, a radikalni islam je to mogao“.

Čomski je rekao da su SAD preuzele taj stav i da je Izrael od 1967. uništio sekularni nacionalizam, podržao radikalni islam i „počeo ljubavnu vezu sa SAD kojima je to bio ogrman poklon“.

Izrael je tada počeo program svog sistematskog širenja na okupirane teritorije „s osnovnim ciljem da preuzme sve vredno što je tamo našao i da protera palestinsko stanovništvo, a da opkoli i ignoriše ono stanovništvo koje ne može da protera“, rekao je Čomski i ukazao da su „SAD podržavale Izrael na svakom koraku“ te politike.

Pošto je anektirao Golansku visoravan, Jerusalim, Zapadnu obalu i Pojas Gaze kršeći naređenja Saveta bezbednosti UN i zbog toga „skoro postao međunarodni parija“, Izrael je početkom 1970-ih „imao izbor između svog širenja i bezbednosti, a odabrao je širenje uz pomoć SAD“.

Tako je u Savetu bezbednosti UN vetom SAD tada odbačen predlog rezolucije s pozivom na rešenje izraelsko-palestinskog sukoba koje podrazumeva dve države s međusobno međunarodno priznatom granicom, uz priznavanje prava obeju država da postoje u miru i bezbednosti.

Čomski smatra da je to u velikoj meri postavilo scenu za sve što se dešavalo od tada i što se dešava sada.

Rekao je da su on i drugi još 1967. predviđali, jer je to bilo očigledno, da će, ako Izrael nastavi okupaciju, ona „postati sve stroža, brutalnija“.

Tada je „u samom Izraelu je jedna od najpoštovanijih ličnosti, skoro tradicionalni jevrejski mudrac, profesor Ješajahu Lejbovic (1903-1994) rekao da će Izrael, ako nastavi okupaciju, postati ‘zemlja Jevrejo-nacista’ „, podsetio je Čomski.

„To se i dogodilo jer je dinamika tog procesa prilično direktna: ako je vaša čizma na nečijem vratu, morate naći način da to opravdate, a to utiče i na vas“, objasnio je on.

Izrael je, rekao je Čomski, „veoma srenuo udesno i postao jedna od vrlo malo zemalja u kojima su mladi ljudi reakcionarniji od svojih roditelja, ekstreminiji su nacionalisti od roditelja koji pamte stare dane kada je društvo bilo socijaldemokratsko i slobodoumno, ali takvo društvo je do sada skoro nestalo“ u Izraelu.

Sadašnja vlada Izrela je „religijsko-nacionalistička“ i ima „obilnu podršku javnosti“, rekao je Čomski i naveo da je uticajni iIzraelski list „Harec“ nedavno po tome uporedio Tursku i Izrael u kojima je „većina religiozno-nacionalistička što je suprotnost demokratije“, i dodao da je tako i u Iranu.

„To može da nam se ne sviđa, ali takav svet neće nestati“, zaključio je Čomski i ponovio da je i dalje ključno pitanje ono koje je pre 120 godina konstatovao mislilac Ahad Ha’am: da Palestina ni tada nije bila zemlja bez ljudi, i da oni ne žele naseljavanje Jevreja.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Izraelski general: Oslobađanje talaca kroz pregovore ili “na druge načine”

Objavljeno

-

Izrael bi oslobađanje talaca koji su u zatočeništvu Hamasa mogao da obezbedi pregovorima, “ili na druge načine”, izjavio je danas jedan izraelski zvaničnik za Rojters.

Govoreći u Dubaiju, na samitu COP28, nakon što su se posle sedmodnevnog primirja borbe nastavile u Pojasu Gaze, zamenik šefa izraelske diplomatije general Džozef rekao je da Izrael ne odustaje od namere da obezbedi oslobađanje svih talaca i uništi Hamas. Tokom pauze u borbama, nekoliko desetina talaca je zamenjeno za stotine palestinskih zatvorenika, a humanitarna pomoć je stigla u Pojas Gaze.

– Prirodno, došli smo do tačke gde bismo želeli da nađemo način da osiguramo da se svi kidnapovani puste. Deo toga bi mogli da budu pregovori, ali i neke druge metode – rekao je on, ne pružajući više detalja.

Izraelska vojska prethodno je saopštila da je obnovila borbena dejstva protiv Hamasa u Pojasu Gaze i da njeni avioni izvode niz vazdušnih napada na ciljeve te militantne grupe.

Izraelska vojska tvrdi da je Hamas prekršio uslove privremenog prekida vatre i da je ispalio raketu prema izraelskoj teritoriji neposredno pred isticanje primirja jutros u 6:00 sati po lokalnom vremenu, zbog čega primirje nije produženo.

“Hamas i dalje drži u zatočeništvu 137 talaca”

Izrael veruje da u zatočeništvu i dalje ima 137 ljudi koje je oteo militantni Hamas prilikom smrtonosnog napada na jug Izraela 7. oktobra, saopšteno je danas iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.

Među otetima je 117 muškaraca i 20 žena, dodaje se u saopštenju koje je preneo CNN.

Od toga, 126 osoba su izraelski državljani, a ima i 11 stranaca: osam iz Tajlanda, jedan iz Nepala, jedan iz Tanzanije i jedna osoba sa francusko-meksičkim državljanstvom.

U zarobljeništvu je i dvoje maloletnika, kao i 10 ljudi starih 75 godina ili više, prema proceni izraelskih službi. Dodaje se da su tela dvoje otetih, koji su ubijeni, pronašli izraelski vojnici. Sedam ljudi se trenutno vodi kao nestalo, ističu iz Netanijahuove kancelarije.

Od početka privremenog sedmodnevnog primirja, okončanog danas, 110 ljudi je oslobođeno iz Hamasovog zarobljeništva, među kojima su 86 Izraelaca i 24 stranca.

Izraelska vojska prethodno je saopštila da je obnovila borbena dejstva protiv Hamasa u Pojasu Gaze i da njeni avioni izvode niz vazdušnih napada na ciljeve te militantne grupe. Izraelska vojska tvrdi da je Hamas prekršio uslove privremenog prekida vatre i da je ispalio raketu prema izraelskoj teritoriji neposredno pred isticanje primirja jutros u 6:00 sati po lokalnom vremenu, zbog čega primirje nije produženo.

pročitaj više

Svet

“Nijedan kamion sa pomoći nije ušao u Gazu posle isteka primirja”

Objavljeno

-

Nijedan kamion sa humanitarnom pomoci nije prešao danas u Pojas Gaze nakon što je sedmodnevno primirje između Izraela i Hamasa isteklo i nakon što je izraelska vojska obnovila borbena dejstva, rekao je očevidac na prelazu Rafa za Si-En-En (CNN).

Desetine kamiona, koji su prošli izraelsku inspekciju na prelazu Nicana u Izraelu, čekaju na prelazu Rafa, rekao je svedok.

On je naveo da kamion sa gorivom, koji je ranije jutros prošao kroz granični prelaz Rafa sa egipatske strane takođe čeka i da nije prešao u Gazu. CNN je ranije ove sedmice javio da stotine kamiona sa humanitarnom pomoci čekaju na inspekciju u blizini prelaza Nicana.

Prema sporazumu o privremenom primirju, bilo je dozvoljeno da do 200 kamiona uđe u Gazu svakog dana. Nakon što je primirje isteklo jutros, čulo se nekoliko artiljerijskih granatiranja koje su pogodile Rafu u Gazi, rekao je svedok, navodeći da su eksplozije potresle tle na egipatskoj strani granice.

OCHA: Prelaz Rafa zatvoren, humanitarna pomoć ne može da uđe u Gazu

Portparol Kancelarije Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) Jens Lerke izjavio je danas da je prelaz Rafa na granici između Egipta i Pojasa Gaze trenutno zatvoren, što znači da humanitarna pomoć ne može da uđe u tu palestinsku enklavu.

– Usled nastavka rata strahujemo da je nastavak isporuke humanitarne pomoći sada doveden u pitanje. Kontrolni punkt Rafa je trenutno zatvoren. Potreban nam je nastavak humanitarne pauze, a na povratak u rat – rekao je Lerke na konferenciji za medije, prenosi RIA.

On je naveo da je tokom humanitarne pauze prebačeno hiljade tona hrane, đebadi, duševa, flaširane vode, lekova i gorica. Dodao je da je skoro 90 odsto te pomoći obezbedilo Palestinsko društvo Crvenog polumeseca, u koordinaciji sa Ujedinjenim nacijama.

pročitaj više

Svet

Meta: Ugašeno hiljade lažnih Fejsbuk naloga iz Kine čiji je cilj polarizacija SAD

Objavljeno

-

Stručnjaci kompanije Meta, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, identifikovali su i eliminisali hiljade lažnih naloga iz Kine na društvenim mrežama čiji je cilj bio polarizacija SAD, saopštila je kompanija.

Neko je u Kini je napravio hiljade lažnih naloga na društvenim mrežama dizajniranih da izgledaju kao da se radi o Amerikancima i koristio ih za širenje spornog političkog sadržaja u očiglednom nastojanju da podeli SAD uoči izbora sledeće godine, saopštila je kompanija Meta.

Mreža od skoro 4.800 lažnih naloga pokušavala je da izgradi stabilnu publiku, ali su je stručnjaci kompanije u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, identifikovali i eliminisali, prenosi Glas Amerike.

pročitaj više

U TRENDU