ostanimo u kontaktu

Lifestyle

Gradovi koji će nestati do 2030. po prognozama naučnika – među njima su čak tri koje srpski turisti obožavaju

Objavljeno

-

Stranica Climate Central pravi mape koje pokazuju koji delovi sveta bi mogli da se nađu u opasnosti zbog porasta nivoa mora na osnovu pouzdanih podataka o klimatskim promenama. Dok se zagađenje ne smanjuje, planeta postaje sve toplija, a polarne ledene sante se tope – već 2030. bi svet mogao da izgleda mnogo drugačije.

Naravno, postoji mnogo varijabli u igri i mnogo toga može da se promeni do 2030. Mogli bismo da izgradimo odbranu od poplava, prilagodimo gradove i, u idealnom slučaju, vlasti bi konačno mogle da preduzmu ozbiljne mere kako bi zaustavile klimatsku krizu, navodi Time Out. Ali ako se ništa od toga ne dogodi, neki od gradova bi se mogli naći u potpunosti (ili velikim delom) pod vodom za manje od jedne decenije.

Majami, SAD

Nivo mora u Majamiju raste uznemirujućom brzinom i ne samo da preti štetom na gradskoj infrastrukturi već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno preti stanovnicima. Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promena, Majami će morati da preduzme i konkretnije korake kako bi se spasao od „potonuća“: moraće da ojača svoju bazu i podigne određene strukture iznad nivoa vode, prenosu Pun kufer.

Bangkok, Tajland

Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mesto svake godine tone oko dva do tri centimetra – brže nego drugi slični gradovi na obalama. Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu gradova koji će doživeti velike posledice globalnog zagrevanja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.

Amsterdam, Holandija

Holandski stručnjaci za pitanja prevencija poplava su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže dalje od infrastrukture i stanovništva. Uprkos tome prisiljeni su pomno pratiti i nadograđivati sisteme kako bi sprečili katastrofalne posledice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbežna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posledice klimatskih promena.

Basra, Irak

Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smešten uz snažnu i široku reku Šat el-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašan arapski grad mogao biti delimično ili potpuno potopljen u sledećih deset godina.

Džordžtaun, Gvajana

Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti zbog posledica globalnog zagrevanja, Karibi se nalaze na vrhu popisu. Najviše se govori o glavnom gradu Gvajane koji je smešten na ušću reke Demerara u Atlantski okean. Džordžtaun se vekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držali dalje od goleme štete.

Ho Ši Min, Vijetnam

Poplave i tropske oluje prete delu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga, a naučnici predviđaju da će istočni delovi oko reke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i pre 2030. godine.

Kolkata, Indija

Glavnom gradu indijske države preti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla delimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, reč je o vrlo siromašnom delu sveta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.

Nju Orleans, SAD

Nju Orleans, zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom, tone jednom od najbržih stopa na svetu. Nasina studija iz 2016. godine otkrila je da bi celi grad mogao biti potopljen do kraja ovog veka. Nju Orleans je u 18. veku bio u potpunosti izvan nivoa mora, stotinak godina kasnije pet posto je bilo potopljeno, dok je taj broj danas narastao na 50 posto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.

Venecija, Italija

Predivna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 posto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine, a štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalska erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad načinio nekoliko važnih koraka – uključujući i projekat podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, učinci klimatskih promena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mera.

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepota&Zdravlje

Dva nova leka za multipla sklerozu o troškudržave, terapija već mesec dana od dobijanja dijagnoze

Objavljeno

-

Na novoj listi lekova koji se izdaju o trošku države i koju je nedavno usvojila Vlada Srbije, nalaze se i dva najsavremenija leka za multipla sklerozu. Profesorka Jelena Drulović iz UKC za RTS objašnjava da se lekar, kada se postavi dijagnoza multipla skleroze, dogovora sa pacijentom koji bi lek bio najadekvatniji.

Broj obolelih je u porastu, a procenjuje se da je u ovom trenutku u Srbiji oko 9.000 obolelih.

Na novoj listi lekova našla su se još dva koja će o trošku države biti dostupna za lečenje multiple skleroze, a neurološkinja Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, profesorka Jelena Drulović ocenjuje da je lečenje tog oboljenja danas znatno unapređeno.

„Posebno ako poredimo sa prethodnim periodom i mi sada stalno ponavljamo da se sada leči pet puta više pacijenata nego pre četiri godine, što je zaista ogroman napredak“, rekla je profesorka Jelena Drulović gostujući u Dnevniku RTS-a.

Procena je, dodaje, da se leči blizu 60 odsto osoba sa dijagnozom multiple skleroze, odnosno oko 5.000 od ukupno 9.000 obolelih.

„Činjenica je da su lekovi praktično dostupni svima. To što se ne leče svi posledica je činjenice da, nažalost, ne postoji mogućnost da se određene osobe s ovom bolešću leče jer mi ovim lekovima, koliko god su oni dobri i efektivni, ne možemo da popravimo stanje“, objašnjava profesorka Drulović.

Visokoefektivne terapije

Za lečenje multipla skleroze postoje različite terapije.

Profesorka Drulović kaže da možemo biti zadovoljni jer se povećava broj pacijenata koji se leče visokoefektivnim terapijama.

„Nije visokoefektivna terapija neophodna za sve pacijente, ali za jedan dobar broj jeste. I mi sada lečimo više od 40 odsto pacijenata tim visokoefektivnim terapijama“, navodi Drulović za RTS.

Objašnjava da se u lečenju slede svetske strategije – kojim lekovima treba započeti terapiju, kada treba zameniti terapiju i započeti lečenje tim visokoefektivnom.

Tretmani multipla skleroze su se ranije započinjali samo u univerzitetskim kliničko-bolničkim centrima, a profesorka Drulović kaže da se sada tretmani otpočinju u čitavom nizu opštih bolnica i zdravstvenih centara.

„Donedavno, tih centara je bilo još 21, a sada prema preporuci Republičke stručne komisije za neurologiju, koja je usvojena od strane i Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, taj će se broj centara proširiti na još pet, tako da se očekuje da će sada još u 26 centara biti moguće započinjanje lečenja“, kaže profesorka.

Postavljanje dijagnoze

Multipla skleroza se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, a najčešće u periodu između 20. i 40. godine, što je radno aktivno stanovništvo.

Simptomi su nespecifični i podsećaju na druga oboljenja, piše RTS.

„Pri postavljanju dijagnoze, osim kliničke prezentacije, izuzetno je značajan određeni broj dijagnostičkih pregleda, pre svega pregledi magnetnom rezonancom“, objašnjava Drulović.

Osim godina u kojima se najčešće javlja, objašnjava profesorka, na mogućnost da je neko oboleo od ove bolesti upozorava i pojava smetnji sa vidom.

„U smislu oslabljenog vida, obično jednim okom, zamagljenog vida, razlikovanja boja tim okom, pojavi bolova pri pokretima očiju. Takođe, to mogu da budu vrtoglavice, trnjenje bilo kog dela tela, slabost u rukama i nogama, nestabilnost pri hodu. Dakle, bilo kakva neurološka manifestacija“, pojašnjava Drulović.

(RTS)

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Sifilis, hlamidijaza, AIDS: Polno prenosive bolesti u Srbiji u porastu iz godine u godinu

Objavljeno

-

U 2022. godini na teritoriji Srbije prijavljena je 791 osoba kojoj je dijagnostikovan sifilis, gonoreja, genitalna hlamidijaza ili AIDS, što je za 11 odsto više slučajeva obolevanja od polno prenosivih bolesti u odnosu na 2021. godinu, podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Najviše obolelih od bolesti koja se prenose seksualnim kontaktom je u populaciji između 20 i 49 godina.

Zabrinjavajući porast polno prenosivih bolesti zabeležen je u Evropi, upozorio je nedavno Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). U 2022. godini broj slučajeva gonoreje u Evropskoj uniji porastao je za 48 odsto, sa 70.881 slučajem, sifilisa za 34 odsto (35.391) i hlamidije za 16 odsto (216.508), pokazuje godišnji izveštaj agencije.

U Srbiji su, prema podacima Batuta za 2022. godinu registrovana 302 slučaja sifilisa što je za 27 odsto više u odnosu na 2021. kada ih je registrovano 238 slučajeva, a za 49 odsto više nego 2019. godine kada su bila prijavljena 203 slučaja.

Najviše zaraženih sifilisom registrovano je u Beogradu 157, zatim u Vojvodini 116 slučajeva. Zaraženi su uglavnom muškarci između 20 i 40 godina.

U 2022. godini registrovano je 79 slučajeva gonoreje, 358 slučajeva genitalne hlamidijaze i 52 slučaja AIDS-a. Godinu dana ranije prijavljeno je 106 slučajeva gonoreje, 319 slučajeva genitalne hlamidijaze i 50 slučajeva AIDS-a.

Genitalna hlamidijaza najučestalija

U Batutu za N1 navode da je genitalna hlamidijaza najučestalija bakterijska infekcija koja se prenosi seksualnim putem u Srbiji, a koja podleže obaveznom prijavljivanju u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Broj prijavljenih slučajeva hlamidijaze u 2022. godini (358) je za 12 odsto veći nego 2021. godine (319 slučajeva), ali je registrovano dvostruko manje slučajeva nego 2019. godine (776 slučajeva).

U 2022. godini dijagnostikovane su 164 osobe inficirane HIV-om (179 osoba inficiranih HIV-om je dijagnostikovano 2021, 129 osoba inficiranih HIV-om je dijagnostikovano 2020, odnosno 222 osobe u 2019. godini).

U 2022. godini registrovane su 52 osobe obolele od AIDS-a (50 slučajeva AIDS-a je registrovano 2021, 32 slučaja u 2020, odnosno 71 slučaj AIDS-a u 2019. godini), dok je 20 osoba umrlo od AIDS-a (u 2021. godini 14 osoba je umrlo od AIDS-a, u 2020. godini 16 osoba, a u 2019. godini 21 osoba je umrla od AIDS-a).

Dijagnostifikovanje polno prenosivih bolesti

Osobe sa sifilisom ili AIDS-om se zbog manifestnih znakova i simptoma bolesti javljaju zdravstvenoj službi, pa je i dijagnostikovanje i lečenje ovih bolesti olakšano, za razliku od gonoreje i hlamidijaze gde većina osoba nema znake i simptome bolesti, navode u Batutu.

Adekvatno lečenje inficiranih osoba i njihovih partnera sa ili bez simptoma ili znakova polno prenosivih bolesti, uvek treba da bude propisano i praćeno od strane lekara, a u cilju sprečavanja pojave rezistencije uzročnika gonoreje na antibiotike, kao i sprečavanja komplikacija, ističu u Batutu.

Među komplikacijama koje se javljaju usled neadekvatnog, samoinicijativnog lečenja, odnosno usled nedijagnostikovanih i nelečenih infekcija koje se prenose seksualnim putem su: hronična upala reproduktivnih organa, smanjena plodnost/sekundarni sterilitet, komplikacije tokom trudnoće i mnoge druge.

U Batutu naglašavaju da su edukacija i informisanje populacije od velikog značaja jer se na taj način stiču znanja o zaštiti reproduktivnog zdravlja, bezbednom seksualnom ponašanju i značaju pravovremenog savetovanja i testiranja na polno prenosive infekcije.

„Epidemije“ sifilisa u svetu

Epidemija sifilisa u SAD ne jenjava, a stopa zaraznih slučajeva porasla je za devet odsto u 2022. godini, prema novom izveštaju savezne vlade o polno prenosivim bolestima kod odraslih.

Ukupan broj slučajeva sifilisa premašio je 207.000 u 2022, što je najviše u Sjedinjenim Državama od 1950. godine.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u 2020. godini bilo je 7,1 milion novih slučajeva sifilisa širom sveta.

U 2022. godini u Velikoj Britaniji su slučajevi sifilisa dostigli najviši nivo od 1948. godine.

(N1)

pročitaj više

Lifestyle

Dragana Mirković pred veliki spektakl u Podgorici: Pjevaću onoliko koliko to moja publika bude željela

Objavljeno

-

Objavila:

Nakon tri decenije koncertnu sezonu u SC Morača otvoriće jedna od najvećih folk diva u regionu, Dragana Mirković. Ona će, kako je obećala, 22. marta prirediti nezaboravnu muzičku noć, a da će tako biti pokazuje i veliko interesovanje publike za ovaj muzički spektakl. 

-Za mene je svaki susret sa publikom praznik, i svakome prilazim sa mnogo ljubavi. Publika iz Crne Gore me već godinama pitala kada će biti veliki koncert tako da sam znala da će biti interesovanja, ali prve reakcije nadmašile su sve moje snove. Sada znam da su se i oni uželjeli druženja sa mnom koliko i ja sa njima, i sigurna sam da će ovo biti događaj za nezaborav, posebno zato što nam je pripala i ta čast da otvorimo koncertnu sezonu posle tri decenije.

Osim zagarantovano dobre zabave, koncert će imati u humanitarnu notu, a sav prihod folk zvijezda doniraće crnogorskoj fondaciji Budi human.

-I u prošlosti sam mnogo toga radila u humanitarne svrhe, ali sam se uvijek povlačila, stidljivo sam pričala o tome, da se to ne shvati pogrešno. Međutim, možda stvarno treba pričati o tome otvoreno i javno, da ljudi znaju, jer svi mi živimo brzim životom i ne stignemo baš ni da pogledamo lijepo oko sebe, ni da budemo svjesni da stvarno postoje ljudi kojima je pomoć potrebna. Ovo je prva humanitarna akcija ove veličine, i bilo bi mi drago da joj se što više ljudi priključi. To važi za čitav region. Gdje god budem držala koncert u dvoranama, ja ću donirati najugroženijima iz tog kraja. Vjerujem da je sada kada slavim četiri decenije rada došlo vrijeme da se odužim ljudima ne samo pjesmom, već i humanošću.

Za Crnu Goru je vežu samo najljepše uspomene, a postoje i mjesta koja Dragana Mirković nikako ne zaobilazi kada posjeti našu zemlju.

-Gdje god sam nastupala u svijetu uvijek sam bila dočekivana sa ljubavlju i poštovanjem, a mislim da je za Crnu Goru specifičnoi to što nisam, naročito posednjih godina, često držala koncerte tako da je svaki susret sa publikom u vašoj zemlji posebno dragocjen. Tokom svoje karijere imala sam priliku da obiđem Crnu Goru uzduž i poprijeko i zaista je smatram prelijepom zemljom te ne bih mogla da izdvojim jedno mjesto koje mi je posebno drago. Od Durmitora preko Skadarskog jezera do Boke Kotorske, priroda je prelijepa a ljudi gostoljubivi, tako da imate na šta da budete ponosni.

Dragana Mirković uputila je i jasnu poruku svim građanima Crne Gore uoči predstojećeg koncerta.

-Moja poruka za sve moje fanove u Crnoj Gori je da će kao i uvijek biti mnogo muzike, emocija, i da će koncert trajati onoliko koliko oni budu željeli. 

pročitaj više

Lifestyle

Ostvarenje „Openhajmer“ apsolutni pobednik, nagrađen Oskarima u sedam kategorija

Objavljeno

-

Ostvarenje „Openhajmer“ u režiji Kristofera Nolana dobitnik je nagrade Oskar za najbolji film i apsolutni je pobednik ceremonije u Dolbi teatru.

„Openhajmer“ je nagrađen Oskarima u 7 kategorija.

Irski glumac Kilian Marfi dobio je nagradu Oskar za najbolju mušku ulogu u filmu „Openhajmer“.

On je naglasio da je zajedno sa ekipom snimio film o nastajanju atomske bombe.

„Živimo u atomskom svetu i moramo da mislimo na mir i kako da ga sačuvamo“ kazao je Marfi u Dolbi teatru.

Britanski reditelj Kristofer Nolan je dobio nagradu Oskar za režiju filma „Openhajmer“.

Jedan od najznačajnijih reditelja današnjice zahvalo se svima iz svog okruženja: od porodice do producentkinje filma „Openhajmer“

Najvrednije kinematografsko priznanje za najbolju žensku ulogu pripalo je američkoj glumici Emi Stoun za ulogu u filmu „Jadna stvorenja“ u režiji Jorgosa Lantimosa.

Ona je naglasila da deli Oskara sa svim članovima ekipe filma.

Oskarom za najbolju pesmu nagrađeno ostvarenje „Barbi“ i Bili Ajliš

Nagrada Oskar za najbolju originalnu muziku pripala je filmu „Openhajmer“, dok je Bili Ajliš nagrađena za najbolju originalnu pesmu u filmu „Barbi“.

Rajan Gosling je izveo čuvenog Kena iz filma „Barbi“ u holivudskom Dolbi teatru. 

Koreografija je zapalila publiku, a gitaru je svirao Sleš iz  benda „Gans and rouzis“.

U Dolbi teatru je emitovan deo govora nedavno preminulog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. 

Bili Ajliš najmlađa osoba koja je osvojila dva Oskara

Američka pevačica Bili Ajliš (22) postala je najmlađa osoba koja je osvojila dva Oskara, nakon što je na sinoćnjoj ceremoniji dobila nagradu za najbolju originalnu pesmu u filmu „Barbi“.

Ajliš je tako oborila rekord Luiz Rajner, koja je 1936. sa 26 godina osvojila Oskara za najbolju žensku ulogu, a potom istu nagradu osvojila i 1937. godine.

Rekord Rajner oborio je i muzičar Finias (26), koji je zajedno sa svojom sestrom Bili Ajliš osvojio dva Oskara i tako postao druga najmlađa osoba koja je dva puta dobila prestižnu nagradu, navodi AP.

Bili Ajliš i Finias su ove godine dobili Oskara za pesmu „What Was I Made For?“, a prvog Oskara osvojili su 2020. godinu za pesmu „No Time to Die“ iz filma o Džejmsu Bondu.

Filmu „Zona interesa“ nagrda Oskar za najbolji zvuk

Nagrada Oskar za najbolji zvuk pripala je filmu „Zona interesa“ u režiji Džonatana Glejzera.

Film je priča o porodici koja živi u kući odmah do logora – komandantu logora Rudolfu Hesu, njegovoj supruzi Hedvig i njihovo petoro dece.

Hes je bio upravnik Aušvica od 1940. do 1945. godine. 

Za pogubljenje logoraša u gasnim komorama koristio je gas ciklon B. 

Procenjeno je da je u logoru ubijeno 1,1 miliona ljudi, od kojih milion Jevreja. 

Prvi Oskar za Ukrajinu: Nagrađen dokumentarac „20 dana u Mariupolju“

Nagrada Oskar za najbolje specijalne efekte pripalo je ostvarenju „Godzilla Minus One“, dok je za montažu nagrađen film „Openhajmer“. 

Džon Batist izveo je potom numeru iz filma „Američka simfonija“ u Dolbi teatru.  

Oskarom za najbolji kratkometražni dokumentarni film nagrađeno je ostvarenje „The Last Repair Shop“, dok je najbolji dugometražni film priglašeno ostvarenje „20 dana u Mariupolju“ u režiji Mstislava Černova.

To je prvi film iz Ukrajine koji je nagrađen Oskarom. 

„Voleo bih da nisam ovde i da nikada nisam napravio ovaj film, a da Rusija nikada nije napala Ukrajinu i razvaljivala gradove u našoj zemlji“ kazao je Černov. 

Nagrada Oskar za najbolji strani film pripala ostvarenju „Zona interesa“

Ostvarenje „Zona interesa“ u režiji Dzonatana Glejzera nagrađeno je Oskarom za najbolji strani film. 

Glejzer je podsetio na eskalaciju sukoba u Gazi, na koju, kako je rekao, „ne možemo da ostanemo nemi“.

Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu otišao je u ruke Roberta Daunija Džuniora za ulogu u filmu „Openhajmer“ u režiji Kristofera Nolana. 

Robert Dauni Džunior je osvojio brojna priznanja među kojima je i „Bafta“ pre večerašnjeg trijmfa na dodeli Oskara. 

Film „Jadna stvorenja“ nagrađen Oskarom za najbolju scenografiju

Pop zvezda Bili Ajliš izvela je na sceni holivudskog Dolbi teatra pesmu iz filma „Barbi“, a nagrada Oskar za najbolju šminku i frizuru pripao je filmu „Jadna stvorenja“ u režiji Jorgosa Lantimosa.

Isti film koji je nagrađen i za najbolju scenografiju.

Priznanjem za najbolji kostim Američka filmska akademija nagradila je takođe ostvarenje „Jadna stvorenja“. 

Oskar za najbolji originalni scenario za Žestin Trije i Artura Hararija

Nagradom Oskar za najbolji kratkometražni film nagrađeno je ostvarenje „War Is Over! Inspired by the Music of John & Yoko“, dok je za najbolji dugometražni animirani film proglašen „The Boy and the Heron“ koji je beogradska publika imala prilike da vidi na 52. Festu. 

Reditelj filma „The Boy and the Heron“ koji je u Srbiji preveden pod naslovom „Dečak i Čaplja“ je slavni japanski filmski stvaralac Hayao Miyazaki.

Nagradom Oskar za najbolji originalni scenario nagrađen je film „Anatomija pada“. 

Oskar je otišao u ruke Žestin Trije i Artura Hararija. 

Za najbolji adaptirani scenario nagrađen je Kord Džeferson.

Oskar za najbolju sporednu žensku ulogu za Davajn Džoj Rendolf

Nagrada Oskar za najbolju sporednu žensku ulogu otišla je u ruke Davajn Džoj Rendolf za ulogu u filmu „Bartonova akademija“. 

U konkurenciji su bili  Emili Blant  za ulogu u ostvarenju „Oppenheimer“, Danijel Bruks iz filma „The Color Purple“ Amerika Ferera za ostvarenu ulogu u filmu  „Barbie“, Džodi Foster iz ostvarenja „Nyad“. 

Davajn Džoj Rendolf je pre nagrade „Oskar“ dobila i mnoga vredna priznanja među kojima je i nagrada „Zlatni globus“. 

pročitaj više

Lifestyle

U ponoć počinje 96. ceremonija dodele Oskara

Objavljeno

-

U holivudskom Dobli teatru u noći između nedelje i ponedeljka po srednjoevropskom vremenu biće održana 96. ceremonija dodele Oskara, a program će četvrti put voditi američki voditelj Džimi Kimel.

Ove godine, film Kristofera Nolana „Openhajmer“ vodi sa 13 nominacija, a na drugom mestu je ostvarenje Jorgosa Lantimosa „Jadna stvorenja“ sa 11 nominacija.

Film „Ubistva pod crvenim mesecom“ ima 10 nominacija, dok je „Barbi“ nominovan u osam kategorija.

pročitaj više

U TRENDU