ostanimo u kontaktu

Svet

Izgladnjivanje Ukrajinaca je bilo unapred planirano? Putinu prete nove optužbe za ratne zločine

Objavljeno

-

Rusija je navodno unapred planirala da ukrade zalihe žita i izgladni ukrajinsko stanovništvo, pokazuju novi izveštaji koji su prikupili stručnjaci za ljudska prava.

Kada su ruski tenkovi 24. februara prošle godine prešli u Ukrajinu, primarne mete bila su im žitna polja i infrastruktura za proizvodnju hrane, piše u najnovijem izveštaju međunarodne kompanije koja se bavi zaštitom ljudskih prava “Global Rights Compliance” (GRC).

Oni su otkrili da su Rusi navodno počeli da kupuju kamione za transport žitarica, kao i tri teretna broda u decembru 2021. godine. Tvrde da je to dokaz da je Rusija unapred planirala krađu ukrajinskih dobara.

Rusija je počela da okupira ukrajinske farme nedelju dana nakon početka invazije, a prema navodima GRC oni su dnevno iz okupiranih teritorija iznosili 12.000 tona žita.

Ovi dokazi do kojih su došli biće predstavljeni Međunarodnom sudu za ratne zločine.

“Vrlo je verovatno da će Rusija biti proglašena krivom”, kaže Katriona Mardok, partnerka u Global Rights Compliance-u.

Ona kaže da bi Putin mogao da se suoči sa još jednom poternicom za ratne zločine.

“Rusija ne samo da je primenila višestruki pristup opsadom civilnog stanovništva, uništavajući kritičnu infrastrukturu, već je i unapred planirala zaplenu i pljačku poljoprivrednih proizvoda koji je deo njihovog podmuklog plana. Moskva je izazvala globalnu krizu sa hranom i napala ukrajinski poljoprivredni sektor kao deo ratne taktike”, rekla je Mardok za Independent.

Žito koje je do sada opljačkano iz Ukrajine ima procenjenu tržišnu vrednost od milijardu dolara godišnje. Više privatnih ukrajinskih kompanija za proizvodnju žitarica nasilno je uključeno u ruski državni operater, saopštio je GRC.

Ovaj potez Rusije nije imao uticaja samo na Ukrajince, već je doveo do globalne nesigurnosti kada je u pitanju hrana, jer je ta zemlja bila najveći proizvođač žita na svetu.

Poljoprivrednik u Zaporožju na jugu Ukrajine rekao je da su ruske snage preuzele njegovu farmu žitarica pet dana nakon što je počela invazija u punom obimu.

“Više kolona vozila je viđeno kako prevoze žito u pravcu Krima u narednim nedeljama, a GPS uređaji na ukradenim kamionima poljoprivrednika potvrdili su da se roba voze kroz Krim vozi u Rusiju”, saopštio je GRC.

Satelitski snimci koje je GRC podelio sa The Independent pokazuju kamione za žito u objektu u Melitopolju u Zaporožju koji imaju registarske tablice registrovane na okupiranom Krimu. Druge slike prikazuju vagone sa oznakom “žito” koje napuštaju železničku stanicu Beridansk u Zaporožju.

I još jedna slika iz marta ove godine prikazuje novoizgrađenu zgradu za skladištenje u Melitopolju a u celom objektu vide se žitarice.

GRC je saopštio da oglasi za posao, na koje su naišli u Rusiji pokazuju da je potražnja za vozačima kamiona ogromna, kako bi navodno “mogli da prevezu veliko količinu žita”.

Istraga o krađi žitarica trajala je do avgusta ove godine. GRC je saopštio da, iako Rusija od tada nije zauzela više teritorija koje su bogate žitom, ona i dalje kontroliše celo poluostrvo Krim, koji je jedan od glavnih regiona iz kojih se žito transportuje morem u Rusiju i inostranstvo.

Svet

Dubai: Podršku merama za obnovljivu energiju dalo 117 vlada na samitu COP28

Objavljeno

-

Na klimatskom samitu COP28 koji se održava u Dubaiju, oko 117 vlada obećalo je danas da će utrostručiti svetske kapacitete obnovljive energije do 2030. godine, u nastojanju da se smanji udeo fosilnih goriva u svetskoj proizvodnji energije.

Ova mera je samo jedna u nizu najavljenih tokom današnjeg samita u cilju dekarbonizacije energetskog sektora koji je trenutno emituje oko tri četvrtine globalno ispuštenih gasova sa efektom staklene bašte, prenosi Rojters.

U nove mere spadaju i predloženo širenje sektora nuklearne energije, smanjenje emisije metana i gušenje privatnog finansiranja energije koja se dobija iz uglja.

pročitaj više

Svet

Stoltenberg: Problem fragmentacije evropske odbrambene industrije mora da se reši

Objavljeno

-

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da evropske zemlje slede sopstvene interese i ne mogu da šire proizvodnju oružja za Ukrajinu.

“Nismo u mogućnosti da sarađujemo onoliko blisko koliko bi trebalo, što dovodi do većih troškova i otežava proširenje proizvodnje. Problem fragmentacije evropske odbrambene industrije mora da se reši”, rekao je Stoltenberg u intervjuu studiju ARD u Briselu.

On je kazao da je bitna šira slika i kolektivni interes.

pročitaj više

Svet

Erdogan: Šanse za mir u Gazi posle humanitarne pauze izgubljene za sad

Objavljeno

-

Zbog beskompromisnog pristupa Izraela su izgubljene šanse za mir u Gazi posle humanitarne pauze – rekao je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, prenela je danas televizija NTV.

„Uvek smo naglašavali da smo za trajni mir, a ne za humanitarnu pauzu… tu je postojala šansa za mir i nažalost izgubili smo tu šansu zbog beskopromisnog stava Izraela“, prenosi list Gardijan Erdoganovu ocenu.

Primirje u sukobima Izraela i palestinskog islamističkog pokreta Hamas u Pojasu Gaze je ove nedelje dvaput ;produženo. Ali posrednici nisu uspeli da nađu formulu za nastavak primirja i oslobađanje još ljudi posle sedam dana kada je Hamas oslobodio nekoliko desetina talaca: žene, decu i strance, a Izraael nešto više zatvorenih Palestinaca.

Od završetka primirja u petak ujutro, napadima Izraela iz vazduha i artiljerijom na jug Gaze nastavljen je rat koji je Hamas počeo 7. oktobra upadom svojih boraca u na jug Izraela. Za Izrael cilj rata je „uništenje Hamasa“.

Erdogan je ;novinarima po povratku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata gde je učestvovao na Međunarodnoj konferenciji o klimi COP28, rekao da ne gubi nadu za postizanje trajnog mira u tom sukobu, ukazao da Hamas ne može biti isključen iz potencijalnog rešenja i dodao da on Hamas ne bi nazvao terorističkom organizacijom.

„Moramo da se usmerimo na rešenje s dve države“ – osnivanje palestinske uz Izrael, rekao je Erdogan u intervjuu.

Erdogan je takođe rekao da bi radi razgovora o mogućem rešenju rata u Gazi kontakt-grupa koju čine Organizacija za islamsku saradnju (OIC) i Arapska liga, posle sastanka sa vladama u Londonu, Parizu, Barseloni i sa zvaničnicima UN, posetila i SAD.

Izvori su rekli za agenciju Rojters da je Izrael obavestio nekoliko arapskih država da hoće da se posle rata s palestinske strane granice Pojasa Gaze formira „tampon-zona“ da bi se sprečili budući napadi.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Kijev: Nuklearna centrala Zaporožje noćas bila na ivici nuklearne nesreće

Objavljeno

-

Nuklearna centrala Zaporožje koja je pod ruskom okupacijom je noćas nakratko bila “na ivici nuklearne nesreće” zbog privremenog prekida snabdevanja strujom, saopštio je ukrajinski operator Energoatom.

„Prošle noći došlo je do potpunog kvara u centrali Zaporožje“, napisao je na Telegramu Energoatom i dodao da je jutros oko 07:00 sati ponovo uspostavljeno snabdevanje strujom postrojenja te isključene centrale što je nužno da se ne bi pregrejalo njeno nuklearno jezgro.

Dve električne linije koje napajaju centralu bile su prekinute, a jedna od njih tokom napada iz vazduha, naveo je ukrajinski operater.

Energoatom navodi da je takav prekid struje opasan i da je bez struje bila „na ivici nuklearne nesreće i zračenja“ u okolinu.

„Ruske okupacione snage ne brinu o bezbednosti nuklearne centrale Zaporožje“, izjavio je predsednik Energoatoma Petro Kotin i naveo da Rusi „stvaraju opasne situacije i ceo svet ucenjuju nuklearnom katastrofom i zračenjem“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je potvrdila da je centrala bila privremeno bez struje tokom noći i da je to bio osmi takav prekid od početka napada Rusije na Ukrajinu 2022.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Pet izbora koji će oblikovati globalni poredak u 2024. godini

Objavljeno

-

Vraća li se Donald Tramp? Hoće li se neko u Rusiji usuditi da izazove Vladimira Putina? Iduće godine pola će sveta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsednika.

Ovo je pet izbora na koje treba obratiti pažnju:

Tramp – Bajden repriza

Desetine miliona Amerikanaca u novembru će birati 60. predsednika Sjedinjenih Država, a po svemu sudeći snage će ponovo odmeriti sadašnji predsednik Džozef Bajden i bivši Donald Tramp.

Odnese li pobedu, Bajden će obavljati dužnost predsednika do 86. godine starosti. Anketa za anketom pokazuje da većina birača misli da je prestar da bi bio vrhovni zapovednik, iako je Tramp samo četiri godine mlađi.

Čini se da će dezinformacije biti obeležje kampanje i podsetnik na prošle izbore kada su Trampove pristalice ušle u američki Kapitol pokušavajući da zaustave potvrdu Bajdenove pobede.

Pre revanša s Bajdenom, Tramp mora da osvoji nominaciju republikanske stranke i u toj je trci favorit uprkos višestrukim suđenjima koja mu vise nad glavom.

Još šest Putinovih godina?

Vladimir Putin ruski je lider poslednje 23 godine, a 2020. je izmenio Ustav tako da može ostati na vlasti do 2036, što bi značilo da bi mogao vladati duže od Staljina.

S obzirom da je rat u Ukrajini iskoristio kako bi pritvorio i ućutkao protivnike, male su šanse da će mu se iko preprečiti na putu do novog šestogodišnjeg mandata. Iako to još nije objavio, svi očekuju da će se kandidovati.

Njegov bivši protivkandidat Aleksej Navaljni služi 19-godišnju zatvorsku kaznu, a svoju kandidaturu najavio je ukrajinski ratni veteran i nacionalistički bloger Igor Girkin, ali je i on zatvoren i to na neodređeno vreme.

Evropski ispit za populiste

Više od 400 miliona birača iz 27 zemalja Evropske unije biraće 720 članova Evropskog parlamenta u junu.

Desničarski kandidati ohrabreni su pobedama evroskeptika Gerta Vildersa na izborima u Holandiji i prošlogodišnjeg trijumfa italijanske premijerke Džorđe Meloni.

Pozdravljajući Vildersovu pobedu, francuski krajnje desničarski poslanik u Evropskom parlamentu Džordan Bardela napisao je na Fejsbuku: „Dajte nam taj juni 2024.“

Najveći izbori

Gotovo milijardu Indijaca glasaće u aprilu i maju na izborima gde premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat.

Modijeva politička karijera i uspeh zasniva se na podršci indijskih Hindusa te, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji. Uprkos gušenju građanskih sloboda, Modi ulazi u izbore kao jasan favorit, a njegove pristalice mu pripisuju zasluge za jačanje položaja Indije na globalnoj sceni.

Indija je u avgustu postala tek četvrta nacija koja je spustila bespilotnu letelicu na Mesec nakon Rusije, SAD-a i Kine, a planira da pošalje čoveka na Mesec do 2040. godine.

Prva meksička predsednica?

Bivša gradonačelnica Meksika Klaudija Šejnbaum kandidovala se u ime stranke Morena aktuelnog predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora koji nema pravo na novi mandat.

Njena suparnica Šočitl Galvez izabrana je da predstavlja opozicionu koaliciju „Široki front za Meksiko“. Odnese li ijedna od njih pobedu, postaće prva predsednica te zemlje s tradicijom mačizma.

U trku se nedavno uključio i mladi guverner države Nuevo Leon, Samjuel Garcia. Ankete pokazuju da je Šejnbaum favorit.

(Hina)

pročitaj više

U TRENDU