ostanimo u kontaktu

Svet

Koliko su zapravo velikodušni najbogatiji Amerikanci?

Objavljeno

-

Najbogatiji Amerikanci ujedno su i najveći filantropi u SAD. Doniraju milijarde za pronalazak lekova za bolesti, fondacijama za fakultete i inicijativama za spas planete. Međutim, koliko su superbogataši zaista velikodušni?

Ne previše, pokazuje istraživanje Forbesa. Kolektivno su bogataši s Forbesove liste 400 najbogatijih za 2023. donirali više od 250 milijardi dolara u dobrotvorne svrhe – odnosno manje od 6% ukupnog bogatstva.

Naravno, neki su mnogo velikodušniji od drugih.

Kako bi analizirao koliko je darežljiv svaki član s popisa Forbesovih 400, Forbes je analizirao njihove donacije u dobrotvorne svrhe i svakome od njih dodelio ocenu od 1 do 5. U slučajevima kada nisu uspeli da pronađu informacije o donacijama, a osoba nije želela da podeli detalje, Forbesovi novinari pored njihovog imena stavili su oznaku N/A.

Kako bi dobili ocene, novinari su dodali vrednost procenjenih donacija tokom čitavog života milijardera njihovom ukupnom imetku navedenom na popisu Forbesovih 400, a potom podelili ukupan iznos donacija tim zbrojem. Svaki rezultat odgovara rasponu donacija u procentu njihove ukupne imovine.

Pri izračunavanju su koristili isključivo direktno donirana sredstva, a ne novac koji leži u privatnim fondacijama milijardera ili donacije date zbog poreskih olakšica koje možda ne stižu do onih kojima su sredstva zaista potrebna.

Forbes je svakog člana na popisu kontaktirao za povratne informacije. Mnogi od njih imaju fondacije s javno dostupnim podacima, iako oni često kasne godinu ili dve. Neki članovi podelili su konkretne detalje o dodatnim donacijama i njihovim primaocima, dok su drugi odbili da komentarišu.

Dve trećine milijardera na popisu dobili su ocenu 1 ili 2, što znači da su u dobrotvorne svrhe donirali manje od pet odsto svog bogatstva. To je u skladu i s prethodnim godinama, iako je ovo prvi put od 2020. kada je Forbes prvi put počeo da prati donacije milijardera, da je broj članova popisa s ocenom 2 bio veći od onih koji su dobili jedinicu doniravši manje od 1% svog bogatstva.

Ipak, tek jedanaestoro od četiri stotine najbogatijih Amerikanaca doniralo je više od 20% svoje imovine i tako zaslužili retke petice. Oni su: Džon Arnold (John Arnold), Voren Bafet (Warren Buffet), Bil Gejts (Bill Gates), Melinda Frenč Gejts (Melinda French Gates), Ejmos Hošteter (Amos Hostetter Jr.), Pjer Omidjar (Pierre Omidyar), Mekenzi Skot (MacKenzie Scott), Lin Šusterman (Lynn Schusterman), Džef Skol (Jeff Skoll) i Džordž Soroš (George Soros).

Četvrtu godinu zaredom, najveći donator je investitor Džordž Soroš. U poslednje četiri decenije Soroš je donirao više od 19 milijardi dolara, iznos gotovo tri puta veći od njegovog trenutnog ukupnog bogatstva.

Donirao je uglavnom kroz svoju fondaciju Otvoreno društvo (Open Society), koja se fokusira na promovisanje demokratskih principa poput slobode govora, ljudskih prava i klimatske pravde. Ovog leta, 93-godišnji Soroš predao je štafetu svom sinu Aleksu koji je najavio da će organizacija “značajno” smanjiti broj zaposlenih i prebaciti fokus sa zapadne Evrope na SAD i Ukrajinu.

Sedamdeset članova liste potpisali su takozvani Giving Pledge, odnosno obećanje da će za svog života u dobrotvorne svrhe donirati više od polovine bogatstva. Soroš zakletvu nije potpisao, ali jedini je na popisu koji je dosad dostigao taj nivo, pokazuju procene Forbsa.

Ipak, Mekenzi Skot – bivša supruga osnivača Amazona Džefa Bezosa (Jeff Bezos) – približava se cilju. Ubrzano je donirala gotovo 15 milijardi dolara od 2019. kada se razvela od Bezosa (inače drugog na listi). Uglavnom se radi o relativno malenim donacijama (manjim od 10 miliona dolara) lokalnim dobrotvornim udruženjima.

U decembru je pokrenula stranicu YieldGiving.com s bazom podataka koja detaljno prikazuje proces doniranja 10,6 milijardi od ukupnih 14,4 milijardi dolara koliko je dosad donirala. U martu je pokrenula otvoreni poziv na prijave za deljenje bespovratnih sredstava za 250 organizacija, od kojih će svaka sledeće godine dobiti milion dolara.

Kada je reč o apsolutnim iznosima, najvelikodušniji Amerikanac je Voren Bafet. Procenjuje se da je on tokom svog života donirao 55 milijardi dolara, uglavnom Fondaciji Bila i Melinde Gejts, kao i u četiri dobrotvorna udruženja koja su osnovala Bafetova deca i njegova pokojna supruga.

Fibi Liu, novinarka Forbes

Svet

Erdogan: Šanse za mir u Gazi posle humanitarne pauze izgubljene za sad

Objavljeno

-

Zbog beskompromisnog pristupa Izraela su izgubljene šanse za mir u Gazi posle humanitarne pauze – rekao je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, prenela je danas televizija NTV.

„Uvek smo naglašavali da smo za trajni mir, a ne za humanitarnu pauzu… tu je postojala šansa za mir i nažalost izgubili smo tu šansu zbog beskopromisnog stava Izraela“, prenosi list Gardijan Erdoganovu ocenu.

Primirje u sukobima Izraela i palestinskog islamističkog pokreta Hamas u Pojasu Gaze je ove nedelje dvaput ;produženo. Ali posrednici nisu uspeli da nađu formulu za nastavak primirja i oslobađanje još ljudi posle sedam dana kada je Hamas oslobodio nekoliko desetina talaca: žene, decu i strance, a Izraael nešto više zatvorenih Palestinaca.

Od završetka primirja u petak ujutro, napadima Izraela iz vazduha i artiljerijom na jug Gaze nastavljen je rat koji je Hamas počeo 7. oktobra upadom svojih boraca u na jug Izraela. Za Izrael cilj rata je „uništenje Hamasa“.

Erdogan je ;novinarima po povratku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata gde je učestvovao na Međunarodnoj konferenciji o klimi COP28, rekao da ne gubi nadu za postizanje trajnog mira u tom sukobu, ukazao da Hamas ne može biti isključen iz potencijalnog rešenja i dodao da on Hamas ne bi nazvao terorističkom organizacijom.

„Moramo da se usmerimo na rešenje s dve države“ – osnivanje palestinske uz Izrael, rekao je Erdogan u intervjuu.

Erdogan je takođe rekao da bi radi razgovora o mogućem rešenju rata u Gazi kontakt-grupa koju čine Organizacija za islamsku saradnju (OIC) i Arapska liga, posle sastanka sa vladama u Londonu, Parizu, Barseloni i sa zvaničnicima UN, posetila i SAD.

Izvori su rekli za agenciju Rojters da je Izrael obavestio nekoliko arapskih država da hoće da se posle rata s palestinske strane granice Pojasa Gaze formira „tampon-zona“ da bi se sprečili budući napadi.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Kijev: Nuklearna centrala Zaporožje noćas bila na ivici nuklearne nesreće

Objavljeno

-

Nuklearna centrala Zaporožje koja je pod ruskom okupacijom je noćas nakratko bila “na ivici nuklearne nesreće” zbog privremenog prekida snabdevanja strujom, saopštio je ukrajinski operator Energoatom.

„Prošle noći došlo je do potpunog kvara u centrali Zaporožje“, napisao je na Telegramu Energoatom i dodao da je jutros oko 07:00 sati ponovo uspostavljeno snabdevanje strujom postrojenja te isključene centrale što je nužno da se ne bi pregrejalo njeno nuklearno jezgro.

Dve električne linije koje napajaju centralu bile su prekinute, a jedna od njih tokom napada iz vazduha, naveo je ukrajinski operater.

Energoatom navodi da je takav prekid struje opasan i da je bez struje bila „na ivici nuklearne nesreće i zračenja“ u okolinu.

„Ruske okupacione snage ne brinu o bezbednosti nuklearne centrale Zaporožje“, izjavio je predsednik Energoatoma Petro Kotin i naveo da Rusi „stvaraju opasne situacije i ceo svet ucenjuju nuklearnom katastrofom i zračenjem“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je potvrdila da je centrala bila privremeno bez struje tokom noći i da je to bio osmi takav prekid od početka napada Rusije na Ukrajinu 2022.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Pet izbora koji će oblikovati globalni poredak u 2024. godini

Objavljeno

-

Vraća li se Donald Tramp? Hoće li se neko u Rusiji usuditi da izazove Vladimira Putina? Iduće godine pola će sveta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsednika.

Ovo je pet izbora na koje treba obratiti pažnju:

Tramp – Bajden repriza

Desetine miliona Amerikanaca u novembru će birati 60. predsednika Sjedinjenih Država, a po svemu sudeći snage će ponovo odmeriti sadašnji predsednik Džozef Bajden i bivši Donald Tramp.

Odnese li pobedu, Bajden će obavljati dužnost predsednika do 86. godine starosti. Anketa za anketom pokazuje da većina birača misli da je prestar da bi bio vrhovni zapovednik, iako je Tramp samo četiri godine mlađi.

Čini se da će dezinformacije biti obeležje kampanje i podsetnik na prošle izbore kada su Trampove pristalice ušle u američki Kapitol pokušavajući da zaustave potvrdu Bajdenove pobede.

Pre revanša s Bajdenom, Tramp mora da osvoji nominaciju republikanske stranke i u toj je trci favorit uprkos višestrukim suđenjima koja mu vise nad glavom.

Još šest Putinovih godina?

Vladimir Putin ruski je lider poslednje 23 godine, a 2020. je izmenio Ustav tako da može ostati na vlasti do 2036, što bi značilo da bi mogao vladati duže od Staljina.

S obzirom da je rat u Ukrajini iskoristio kako bi pritvorio i ućutkao protivnike, male su šanse da će mu se iko preprečiti na putu do novog šestogodišnjeg mandata. Iako to još nije objavio, svi očekuju da će se kandidovati.

Njegov bivši protivkandidat Aleksej Navaljni služi 19-godišnju zatvorsku kaznu, a svoju kandidaturu najavio je ukrajinski ratni veteran i nacionalistički bloger Igor Girkin, ali je i on zatvoren i to na neodređeno vreme.

Evropski ispit za populiste

Više od 400 miliona birača iz 27 zemalja Evropske unije biraće 720 članova Evropskog parlamenta u junu.

Desničarski kandidati ohrabreni su pobedama evroskeptika Gerta Vildersa na izborima u Holandiji i prošlogodišnjeg trijumfa italijanske premijerke Džorđe Meloni.

Pozdravljajući Vildersovu pobedu, francuski krajnje desničarski poslanik u Evropskom parlamentu Džordan Bardela napisao je na Fejsbuku: „Dajte nam taj juni 2024.“

Najveći izbori

Gotovo milijardu Indijaca glasaće u aprilu i maju na izborima gde premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat.

Modijeva politička karijera i uspeh zasniva se na podršci indijskih Hindusa te, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji. Uprkos gušenju građanskih sloboda, Modi ulazi u izbore kao jasan favorit, a njegove pristalice mu pripisuju zasluge za jačanje položaja Indije na globalnoj sceni.

Indija je u avgustu postala tek četvrta nacija koja je spustila bespilotnu letelicu na Mesec nakon Rusije, SAD-a i Kine, a planira da pošalje čoveka na Mesec do 2040. godine.

Prva meksička predsednica?

Bivša gradonačelnica Meksika Klaudija Šejnbaum kandidovala se u ime stranke Morena aktuelnog predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora koji nema pravo na novi mandat.

Njena suparnica Šočitl Galvez izabrana je da predstavlja opozicionu koaliciju „Široki front za Meksiko“. Odnese li ijedna od njih pobedu, postaće prva predsednica te zemlje s tradicijom mačizma.

U trku se nedavno uključio i mladi guverner države Nuevo Leon, Samjuel Garcia. Ankete pokazuju da je Šejnbaum favorit.

(Hina)

pročitaj više

Svet

Ministarstvo zdravlja Gaze: Broj poginulih u napadima Izraela premašio 15.000

Objavljeno

-

Ministarstvo zdravlja u Gazi kojom upravlja Hamas je danas saopštilo ;da je broj poginulih u napadima Izraela premašio 15.200 i da su 70 odsto žene i deca, a da je ranjeno više od 40.000 ljudi.

Prethodni broj žrtava koji je navelo Ministarstvo bio je više od 13.300 mrtvih. Portparol ministarstva Ašraf al-Kidra nije objasnio taj oštar skok.

Međutim, Ministarstvo je od 11. novembra moglo da samo sporadično objavljuje podatke usled problema s vezama i velikih poremećaja u radu bolnica zbog rata.

Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca.

Izrael je pojačao ofanzivu koju je nastavio posle jednonedeljnog primirja u ratu s Hamasom, što je izazvalo ponovnu zabrinutost zbog civilnih žrtava, čak iako su Sjedinjene Države pozvale saveznika Izrael da učini sve što je moguće da zaštiti civile.

„To će biti veoma važno u budućnosti“, rekao je državni sekretar SAD Entoni Blinken u petak posle sastanaka s arapskim ministrima spoljnih poslova u Dubaiju, završavajući svoju treću bliskoistočnu turneju od početka rata u Gazi.

Mnogi izraelski napadi u subotu bili su na oblast Kan Junis u južnoj Gazi, gde je vojska saopštila da je iz vazduha, s kopna i mora pogodila više od 50 ciljeva Hamasa.

Dan ranije je izraelska vojska bacala letke dan s upozorenjem stanovnicima da odu odatle, ali nije bilo izveštaja da se odazvao veći broj ljudi, kažu UN.

„Nema gde da se ode“, rekao je Emad Hajar koji je pre mesec dana pobegao sa suprugom i troje dece iz severnog grada Beit Lahije da potraži utočište u Kan Junisu. „Proterali su nas sa severa, a sada nas teraju i s juga“, dodao je on.

Izraelska vojska je saopštila da je pojačala napade na severu i širom Pojasa Gaze pogodila više od 400 ciljeva.

Izrael kaže da gađa operativce Hamasa i za civilne žrtve okrivljuje tu organizaciju, optužujući je da deluje u naseljima. Izrael je saopštio da je 77 njegovih vojnika poginulo u kopnenoj ofanzivi na severu Gaze i tvrdi da je ubio hiljade boraca Hamasa, bez pružanja dokaza za to.

Oko dva miliona ljudi – skoro celokupno stanovništvo Gaze – stisnuto je na jugu te teritorije, gde je Izrael pozvao ljude da se presele na početku rata i upozoravao da će produžiti kopneni napad. Pošto nisu u mogućnosti da odu u severnu Gazu ili susedni Egipat, njihov jedini spas je da se kreću unutar tog područja od 220 kvadratnih kilometara.

Kao odgovor na pozive SAD da zaštiti civile, izraelska vojska je objavila mapu gde mogu biti, ali je ona zbunjujuća jer ;Gaze deli na stotine numerisanih, nasumično iscrtanih parcela, ponekad preko puteva ili blokova zgrada, i traži od stanovnika da saznaju broj svoje lokacije u slučaju eventualne evakuacije.

„U publikaciji se ne precizira gde ljudi treba da se evakuišu“, navela je Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja na palestinskoj teritoriji i dodala da je nejasno kako bi oni koji žive u Gazi pristupili mapi kad nemaju struje i uz stalne prekide telekomunikacija.

Susedni Egipat je izrazio zabrinutost da bi obnovljena ofanziva mogla naterati Palestince da pokušaju da pređu na njegovu teritoriju. U saopštenju kasno u petak, egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da je prisilno premeštanje Palestinaca „crvena linija“.

Očekuje se da će potpredsednica SAD Kamala Haris koja je u subotu u Dubaiju na klimatskoj konferenciji COP28, predložiti liderima iz regiona da se „glasovi Palestinaca stave u centar“ planiranja narednih koraka za Pojas Gaze posle rata, navodi u saopštenju Bela kuća. Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena naglašava potrebu za eventualnim rešenjem sa dve države – koegzistiranjem Izraela i palestinske države koja bi bila osnovana.

Obnovljena neprijateljstva su takođe povećala zabrinutost za 136 talaca koji su, prema izraelskoj vojsci, i dalje u zatočeništvu Hamasa i drugih ekstremista pošto je 105 talaca oslobođeno tokom primirja. Za porodice preostalih talaca, kolaps primirja bio je udarac za nadu da bi njihovi najmiliji mogli biti oslobođeni. Izraelska vojska saopštila je u petak da je potvrdila smrt još četiri taoca, čime je ukupan poznat ;broj ;mrtvih porastao na sedam.

Tokom primirja, Izrael je oslobodio 240 Palestinaca iz svojih zatvora. Većina oslobođenih sa obe strane bile su žene i deca.

Od nastavka neprijateljstava u petak, nijedan konvoj pomoći ili isporuka goriva nisu ušli u Gazu, a humanitarne operacije unutar Gaze su uglavnom obustavljene, navodi UN.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Izrael se povukao iz pregovora o primirju

Objavljeno

-

The Week

Izrael se povukao iz pregovora o primirju sa Hamasom, saopšteno je iz kabineta premijera Benjamina Netanjahua.

Izrael je opozvao svoj tim pregovarača iz Katara nakon što je “došao u ćorsokak u pregovorima”, navodi se u saopštenju koje je objavila kancelarija premijera Netanjahua.

“Teroristička organizacija Hamas nije ispunila svoj deo sporazuma, koji je uključivao povratak svih žena i dece koji su držani kao taoci, a u skladu sa spiskom koji je poslat Hamasu i koji su oni odobrili“, navodi se u saopštenju.

Pregovarači su bili iz izraelske obaveštajne agencije Mosad, a u saopštenju se navodi da je šef agencije Dejvid Barnea taj koji je opozvao tim.

Uz pomoć stranog posredovanja postignut je sporazum između Izraela i Hamasa koji je doveo do sedmodnevne pauze u borbi i oslobađanja izraelskih talaca u zamenu za palestinske zatvorenike.

Primirje je počelo 24. novembra i dva puta je obnavljano pre nego što je okončano u petak ujutro.

pročitaj više

U TRENDU