ostanimo u kontaktu

Intervju

INTERVJU Ljubomir Stanojković – Kurti je mrzitelj Srbije i svega što je srpsko

Objavljeno

-

Promena 16:09:23 u 01:13 pm

Ljubomir Stanojković, diplomirani politikolog iz Šilova (Gnjilane) za QN portal govori o svemu onome što se događa na Kosovu i Metohiji poslednjih nedelja.

  • Poslednjih dana svedočimo o Kurtijevom teroru prema srpskom narodu. Zašto to radi baš u ovom trenutku, ovakvim intenzitetom  i ovoliko dugo?

Pa krenimo redom, Gospodin Kurti je ortodoksni nacionalista, političar koji je svoju političku karijeru gradio na žestokoj mržnji prema Srbiji i svemu što je srpsko, on je taj koji je organizovao bojkot srpske robe i to na jedan grub populistički način blokadom administrativnih prelaza i prevrtnjem šlepera sa srpskom robom. On je takođe u vremenu dok je bio opozicionar žestoko kritikovao tadašnje predstavnike kosovske centralne vlasti što su uopšte pregovarali sa Beogradom, uvek je bio protiv i ništa nije prihvatao. On je takođe kritikovao i bio žestoko protiv  predloga i rešenja koja su davali ili predlagali međunarodni posrednici ili moćnici kako ko uzme. Njegov stil, manir i metod političke borbe kao opozicionara je bio u osnovi vaninstitucionalan i uglavnom se ogledao u uličnim protestima, a nemojmo zaboraviti da se služio i upotrebom suzavca tokom skupštinskog zasedanja.

          Takav politički manir uz parole da će se energično boriti protiv korupcije i kriminala, doveli su do toga da na izborima 2021. osvoji apsolutnu većinu u parlamentu, što mu je omogućilo da ima i apsolutnu vlast. E, opoziciono ponašanje i ponašanje sa pozicija apsolutne vlasti se drastično menja, odjednom u svom delovanju poštovanje zakona mu postaje prioritet. Borba protiv korupcije i kriminala nije tako lako izvodljiva, iz više razloga i tome možemo nekom drugom prilikom, pogotovu mu je veliki problem kako da sprovede odluku o vraćanju zemlje manastiru Visoki Dečani, iako je takvu odluku doneo Ustavni Sud Kosova, zapravo ne želi da je sprovede. Međutim, kada su u pitanju Srbi sa severa Kosova i kada je u pitanju Srpska lista i uopšte srpska zajednica, pogotovu ranije potpisani dogovori sa Beogradom uz posredovanje međunarodne zajednice, a tačke tih sporazuma i dogovora tiču se da ih Beograd ili srpska zajednica trebaju sprovesti, onda se on njih striktno pridržava i uvek zahteva da se u planiranom roku sprovedu, podsetimo kada se tiču da određene tačke tih sporazuma trebaju da sprovedu ili implementiraju prištinske vlasti, to onda on ne prihvata jer ih je on nije potpisao i svi znaju da je on i ranije bio protiv istih.

          Odjednom imamo i rat u Ukrajini i međunardna zajednica stiče se utisak želi da intenzivira normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, što samim tim znači da se traže ustupci jedne i druge strane kako bi se rešio istorijski problem. Pritisak zapadnih posrednika negativno utiče na Kurtija, on se sa tim pritiskom teško nosi i onda donosi neke krupne odluke u odnosu na pogotovu Srbe sa severa Kosova koja nisu u saglasnosti sa preporukama zapada, sa druge strane Srbi sa severa shvataju da su ovo presudni momenti kada se nešto dešava i kada se rešava njihov konačan status, to isto shvata po meni i Beograd i preduzimaju akcije i aktivnosti za koje i jedan Gabrijel Ekobar kaže da su legitimni i odjednom sa jedne strane imamo upornost jednog Kurtija da upotrebom aparata sile insistira na sprovodjenju svojih odluka koje su u suprotnosti sa interesima Srba sa severa. Srbi se odlučuju na vanistitucionalni oblik odbrane svojih interesa, podsetimo to je isti politički metod delovanja i opozicionog Kurtija. Kada je Kurti vodio takav vaninstitucionalni politčki život kao opozicionar, on je bio dominantan, uživao je u tome. Došlo je vreme da se kao vlastodržac bori protiv takvih oblika politčke borbe, Kurti se tu ne snalazi, potezi su mu nagli, grubo prikazivanje sile i moći. U takvim uslovima tvrdoglavost i inat Kurtija još više dolazi do izražaja. Uporno insistira da to na severu organizuju kriminalne bande, a nije mu teško da sazna da tako misli gotovo stopostotno srpsko stanovništvo na severu. Nije mu teško bilo da na jedan fin kulturan način razgovara sa gradonačelnicima četiri opština i od njih direktno sazna koji su njihovi zahtevi, jer to su elementarni oblici kako se centralna vlast ponaša prema svojim opštinama, on ih ignoriše i samo pod znacima navoda naređuje im kako da se ponašaju.Naišao je na žestok otpor na kome Kurti nema odgovora, na kraju odlaže preregistraciju, odlaže izbore, ali imenuje gospodina Rašića, hapsi bivše policajce KP, što izaziva  barikade na putevima. Sve su to krupne političke greške koje Kurtija karakterišu kod zapadnih partnera kao nesigurnog igrača. Kako će se završiti ova konfliktna situacija, po meni, očekujem da će Apelacioni Sud ukinuti pritvor uhapšenim policajcima i to će značiti da se barikade povuku.

  •  Lokalni izbori u četiri srpske opštine su otkazani iz bezbednosnih razloga. Da li smatrate da Srbi treba da nastave sa bojkotom tih izbora?

Jedini mogući odgovor, gradonačelnici su podneli ostavke iz određenih razloga, tj. ispunjenja odgovarajućih zahteva, za koje i međunarodni medijatori kažu da su legitimni, tako da bi bilo pošteno da se bojkot izbora nastavlja do ispunjenja istih, međutim u politici je sve moguće i potrebno je uvek vagati izmedju realnog i mogučeg.

  • Kako komentarišete dešavanja u Velikoj Hoči?

Dešavanja u Velikoj Hoči, tumačim na način kao jedna od niza tužnih sudbina nas koji smo se zatekli na Kosovu a pogotovu onih kojima nam je Kosmet sudbina. Jedan žalostan slučaj u kome je žrtva Srbin. Takvih slučajeva ima bezbroj samo su ekonomske cifre niže. Međutim, ono što je interesantno ostavilo utisak na mene kada je u pitanju slučaj vinarije iz Velike Hoče je, da kada se dese ovakvi slučajevi i javnost sazna za njih,tek se onda primeti  jedna čudna  životna energija Srba, kojima teške u fizičkom smislu, ali i sklupe u ekonomskom smislu takve nepravde daje snagu da se nose sa njima pa možda i jači izađu iz toga.

  •  Zašto Srbi južno od Ibra još nisu napustli kosovske institucije poput onih sa severa? Da li mislite da uopšte treba da ih napuste?

Jednostavan odgovor, sever je druga situacija, tamo nikada nisu osetili pravno političke ingerencije kosovskih vlasti, oni se suprostavljaju tim namerama, ne budu li se adekvatno suprostavili tome, neće ništa dobiti a mogu sve izgubiti. Za Srbe južno od Ibra, napuštanje institucija ne može imati takvog efekta i značaja kao severno od Ibra. Više je razloga zašto je tako, ali osnovni je da je situacija kod nas od 1999. mnogo mnogo drugačija, ali u negativnom smislu. Napuštanje institucija južno od Ibra po meni može po nas Srbe samo negativne konsekvence da ima.

  • Uglavnom slušamo o Srbima sa severa Kosova, a prethodnih dana smo imali  prilike da pričamo sa Srbima južno od Ibra koji se žale kako su zapostavljeni od strane Beograda i međunarodne zajednice. Jedan od njih je izjavio da očekuje konkretne akcije iz Beograda koje će pomoći srpskom narodu, a da saopštenja za medije i konferencije za štampu njima nisu od koristi. Kakvo je Vaše mišljenje o tome i koje bi to konkretne akcije Beograd trebalo da preuzme?

Kada je Beograd u pitanju ne delim mišljenje da su Srbi južno od Ibra zapostavljeni, pogotovu ako imamo u vidu taj politički i materijalni deo.Tačno je da za javnost u centralnom delu Srbije a pogotovu za međunarodnu javnost nismo toliko interesantni. Tačno je takođe, da su materijalna izdavanja u procentima manja u odnosu na sever, međutim takva praksa je bila odmah na startu nakon dolaska NATO snaga na Kosovu. Ako pričamo o interesovanju javnosti zašto je sever prisutniji, pa uslovi u kojima Srbi na severu žive su mnogo drugačiji, okruženje je drugačije. A, što da ne pa i međunarodna zajednica drugačije gleda na sever, u skladu sa tim i kosovska vlast, dobro zna sve ovo pa i ona se mnogo opreznije ponaša, možda gospodin Kurti, donosi neke grube ishitrene odluke koje na prvi pogled smatra da je za njega svaki deo Kosоva isti, međutim ubrzo se i on vraća u realnost i uviđa da ipak sever  je ipak nešto drugo u odnosu na ostatak Kosova.

  • Da li verujete da će ipak doći do formiranja ZSO i kakve bi ona ingerencije imala?

 Interesantno pitanje. ZSO je jedna od glavnih tačaka Briselskog sporazuma, Briselski sporazum je međunarodni pravni akt, koji su potpisali premijeri Srbije i Kosova uz posredovanje međunarodne zajednice. To znači da je to obavezujući akt ugovornih strana. Kada se radi o ovom konkretnom pitanju, tj. formiranju ZSO od strane kosovoskih vlasti, bez obzira na tu obaveznost protivljenje je izuzetno, navode se više razloga a najčešći su da protivnost kosovskom Ustavu i bosnizacija Kosova. Naravno najveći problem je nepostojanje nikakve volje od strane da se učini bilo kakav ustupak srpskoj zajednici. Medjutim, očigledno je da srpska zajednica na Kosovu nešto mora da dobije, e da li će to biti ZSO sa nekim izvršnim ovlašćenjima za šta zaista smatram da ima velike šanse ili će međunarodna zajednica ipak na kraju da predloži neki oblik autonomije za srpsku zajednicu u celini ili samo za sever, to će dosta zavisiti i od upornosti i pregovaračkih sposobnosti Beograda ali i izdržljivosti i upornosti same srpske zajednice na severu.

  • Mnogi građani Kim-a se žale pre svega na “institucionalno nasilje na svim nivoima”, čime Kurti želi da napuste Kosovo. Može li doći do takvog scenarija?

Ovo pitanje mi nije baš jasno da li mislite na sve građane Kosova ili samo na građane srpske zajednice. Kada je u pitanju institucionalno nasilje nad srpskom zajednicom i želja Kurtija da Srbi napuste Kosovo, javno i deklarativno, on se zalaže za multietničko društvo, takav model obraćanja su imali i prethodni vlastodršci na Kosovu, međutim ako hoćemo neku istinu o ovome, evidentna je činjenica da se u javnosti stvara slika da je Beograd explicite a samim tim i sami Srbi na Kosovu implicite glavni krivci zašto Kosovo slabo napreduje gotovo u svim segmentima, a pogotovu na međunarodnom planu, što se s pravom može protumačiti da smo mi remetilački faktor i bolje bi po njih bilo da nas nema.

  • Šta mislite o tome što je Nenad Rašić postavljen za novog predstavnika srpskog naroda, a Rada Trajković kao njegova zamenica?

Ovo vidim kao jedan drastičan oblik kršenja kolektivnog prava srpske zajednice. Možemo mi da pričamo, debatujemo o tome kako i koliko je srpska zajednica i da li je na pravi način zastupljena na centralnom nivou, međutim Srpska lista je dominantan politički predstavnik Srba, oni su osvojili svih deset zagarantovanih mesta u Skupštini, to je nešto što je prihvaćeno od svih relevantnih faktora, ako je tako, zašto onda se imenuje neko koga ne predlaže srpska lista. Ako ovako nešto prođe bez posledica onda ovakva praksa imenovanja ministara iz redova srpske zajednice vršiće se i nadalje po principu volje albanske većine, a ne predloga najuticajnijih i najjačih političkih predstavnika srpske zajednice. To može biti opasan presedan sa još opasnijim posledicama po budućnost nas Srba na Kosovu. Ovo umnogome može biti deo odgovora i na vaše sedmo pitanje.

  • Kakav je Vaš komentar na članstvo tzv. nezavisnog Kosova u EU, a zatim sledi NATO, kako je Kurti najavio?

 Moj odgovor na ovo pitanje je veoma kratak, a to je da je ova namera u ovom momentu za mene izraz izuzetno slabih rezultata Kurtijeve Vlade na međunarodnom planu, pre svega da nema novih međunarodnih priznanja i prijema u međunarodnim organizacijama. Naravno, nije problem da se iskažu želje i namere, ali njihovo ispunjenje zahteva i ispunjenje određenih uslova i standarda od kojih je kosovsko društvo jako daleko. Da ne spominjemo činjenicu da pet država članica EU još nisu i pitanje je kada će i da li će uopšte da priznaju Kosovo. Tako da je ta namera gledano sa ove vremenske distance ipak samo jedna želja bez realne perspektive.

  • Kako komentarišete odluku Vlade Srbije što je poslala Kforu zahtev za vraćanje srpskih snaga bezbednosti po Rezoluciji 1244?

 Na zahtev Vlade Srbije o povratku blizu hiljadu pripadnika bezbedonosnih snaga na Kosovo, gledam kao na jedan bogami interesantan diplomatski potez koji je izazvao izuzetan odjek pre svega kod međunarodne zajednice i bez obzira što se unapred zna odgovor KFOR a, stavljeno im do znanja da svaki budući dogovor ili sporazum mora biti veoma jasan i precizan i do kraja sproveden, da ne bi kasnije moglo da dođe do različitih tumačenja i špekulacija.

Intervju

INTERVJU: Naš cilj je da postanemo jedna od najvećih i najboljih fondacija koje podržavaju mlade

Objavljeno

-

Fondacija “Zajedno za mlade” sa višegodišnjim iskustvom sprovodi razne aktivnosti da bi pomogla najtalentovanijim mladim ljudima u oblasti nauke, kulture i sporta. Kako bi detaljnije upoznali naše čitaoce sa ključnim aktivnostima, aktuelnim projektima, dosadašnjim postignutim rezultatima, QN je portal je kontaktirao pomenutu fondaciju u potrazi za odgovorima.

  • Кako i kada je nastala ideja o osnivanju Fondacije “Zajedno za mlade”?

Počev od 2018. godine profesorka Grujičić se obraćala studentima na brojnim studentskim tribinama širom Srbije, bodreći ih da utiču na svoju budućnost i kreiraju je. Inspirisani njenom neposrednošću i pozitivnim stavom, vizijom i pokretačkom energijom, nakon brojnih tribina namenjenih studentima širom Srbije, studenti više studenstkih paralamenata, sa nekoliko Univerziteta iz Srbije, odlučilo je da se obrate profesorki Grujičić sa molbom za pomoć i podršku pri osnivanju fondacije namenjene najboljima među njima. Ideja je prihvaćena od strane profesorke, ali glavni zahtev njen je bio da Fondaciju vode mladi ljudi, a da profesori i javne ličnosti stanu iza njih i da im pomognu u njihovoj ideji.  Predlog imena Fondacije “ZAJEDNO ZA MLADE“ stigao je od studenata širom Republike Srbije. Odlučili smo se za ovo ime jer smo duboko ubeđeni da su mladi jedini koji mogu da okupe i ujedine sve ljude u našoj zemlji. Mladi su oni koji predstavljaju najveći potencijal i bogatsvo našeg naroda u koje moramo svi zajedno da ulažemo.

  • Кo su najčešći korisnici Fondacije?

Кorisnici donacija naše Fondacije su najtalentovaniji mladi u oblasti nauke, kulture i sporta.

  • Кoje su njene ključne aktivnosti?

Fondacija deluje u dva pravca. Strateški i operativno. U strateškom smislu nastojimo da umni i uvaženi ljudi od ugleda i struke, svojim znanjem i iskustvom podstaknu i podrže mlade ljude u realizaciji njihovih ideja i talenata, na način kako vizija, energija i talenti mladih to vide i vode ih. Na operativnom nivou, a zahvaljujući svojim uvaženim Donatorima, Fondacija mladima pomaže finansijski i operativno kako bi svoje talente potvrdili i razvijali kroz brojna takmičenja na regionalnom i međunarodnom nivou. Organizujući brojne tribine i akcije širom Srbije, Fondacija je podstakla mlade i na međusobno povezivanje i saradnju, a u cilju što efikasnije realizacije njihovih ideja. Кao kruna dosadašnjih aktivnosti, a na inicijativu i u organizaciji mladih Fondacije, organizovan je Međunarodni omladinski samit „OTVORENI SVET“ krajem oktobra 2022.godine, na Zlatiboru, uz učešće nekoliko hiljada mladih iz zemlje i sveta.

  • Кoji su trenutno aktuelni projekti?

Aktuelni projekti naše Fondacije jesu organizacija kulturnih manifestija, kao jedan od  načina prikupljanja materijalnih sredstava u cilju omogućavanja talentovanoj deci u oblasti nauke, umetnosti i sporta da nesmetano razvijaju svoje talente.

  • Кako ste zadovoljni dosadašnjim postignutim rezultatima u radu fondacije?

Ceo tim naše Fondacije je veoma zadovoljan dosadašnjim radom, a naravno, naše ambicije su velike i težimo ka tome da budemo još uspešniji, da pomognemo što više mladih talenata, da postanemo jedna od najvećih i najboljih fondacija koje podržavaju mlade.

  • Sa kim ostarujete najbolju saradnju?

Fondacija ima saradnju sa Univerzitetima u Srbiji, Кancelarijom za mlade, brojnim studentskim udruženjima, kao i sa državnim institucijama, ustanovama, jedinicama lokalne samouprave – opštine/gradovi, a sve u cilju podrške mladima i to najboljima među njima -vrednim i talentovanim mladima.

  • Na koji način pojedinci i organizacije mogu da pomognu Vašoj fondaciji?

Mogu da doprinesu učestvovanjem u organizaciji kulturnih događaja, kao jedan od načina povezivanja mladih ljudi, u cilju širenja kulture među mladima, a takođe mogu podržati rad i ciljeve Fondacije kroz uplate donacije na tekući račun Fondacije koji se može naći na našem sajtu.

  • Кo su ambasadori fondacije i kakva je njihova uloga?

Ambasadori Fondacije „Zajedno za mlade“ su javne  ličnosti koje su zapravo prijatelji Fondacije, koji imaju ulogu da promovišu i podrže  humanitarni rad naše Fondacije, a samim tim podignu svest njihovih pratilaca o važnosti humanitarnog angažovanja. Fondacija ima veliki broj ambasadora : Bane Zeremski, Tanja Bošković, Mirjana Bobić Mojsilović,Goca Stijačić, Ana Stamenković, Tijana Malešević, Sloba Stefanović  i mnogi drugi .

  • Na šta ste najponosniji kada je u pitanju fondacija “Zajedno za mlade”?

Naša Fondacija „Zajedno za mlade“ je najponosnija na broj ostvarenih donacija, na to što smo uspeli da pomognemo, podržimo i usrećimo mlade talente, na sve uspešno realizovane projekte među kojima je najveći Samit 2022 „Otvoreni svet“,na niz  organizovananih kulturnih manifestacija, kao i na veliki odziv umetnika i javnih ličnosti koji su prepoznali ovaj način rada Fondacije kao ispravan put prikupljanja donacija, povezivanja mladih i širenja kulture među mladima.

pročitaj više

Intervju

Ekskluzivan razgovor sa Ivicom Dačićem pred izbore (VIDEO)

Objavljeno

-

Dimitrije Bojčić otpočeo je ekskluzivni serijal „Dijalog sa“ u kom će razgovarati o aktuelnim temama sa najuticajnijim ljudima iz sveta politike u regionu. O pomenutim temama, razgovarao je sa prvim potpredsednikom Vlade Srbije i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem.

Neke od glavnih tema o kojima se govori u intervjuu su ovogodišnji parlamentarni izbori, očekivanja Ivice Dačiča od njih, borcima “Protiv nasilja”, KiM -u, ZSO, slučaju Banjska, EU, Velikoj Albaniji, ratu u Izraelu, teritorijalnom integritetu Ukrajine, sankcijama Rusiji i ostalim aktuelnim temama.

Ceo intervju pogledajte u videu koji sledi:

pročitaj više

Intervju

INTERVJU Dimitrije Bojčić – dve godine osvajanja medijskog neba

Objavljeno

-

U velikoj konkurenciji mnoštva postojećih portala, QN je uspeo da se izbori za svoje mesto na medijskoj sceni i proslavi dve godine. Pored informativnog, nedavno je dobio i zabavni format. Zašto je pokrenut, po čemu se razlikuje od ostalih portala, šta da očekujemo od njega u budućnosti, govori za QN osnivač i direktor Quicknews grupacije, Dimitrije Bojčić.

  • Portal QN slavi dve godine. Šta Vas je motivisalo da ga pokrenete pored postojanja velikog broja već postojećih portala i medija u Srbiji?

U školi nas uče da je najjača sila na svetu atomska ili gravitaciona sila, ne znam tačno, imao sam 2 iz fizike (smeh), ali ja se ne bih složio. Želja je najjača sila. Želja i jaka vizija su me održale na ovom putu. Svaki početak je težak, ali sam često u šali umeo da kažem da je moj bio najteži. Bio sam 4. godina Pravnog fakulteta u Beogradu, 2 ispita do diplome i logičan sled bio je da započnem karijeru pravnika u nekoj od beogradskih advokatskih kancelarija. Porodica me je tako savetovala. Isto su rekli “postoji veliki broj portala, nećeš uspeti, ulažeš novac u nešto što nije isplativo”. Možda njima to tako jeste izgledalo, ali niko od njih nije mogao da vidi moju viziju. Priznajem da deo toga možda i jeste tačan. Moj biznis plan većina ne može da isprati i sprovede. Ogromna ulaganja, a lova se ne vraća tako brzo. Ali nije sve u lovi, što mnogi ne razumeju. 

  • Kakvu koncepciju portala ste imali u vidu prilikom njegovog pokretanja? Po čemu bi se on razlikovao od ostalih?

Kao što ste rekli, postoji veliki broj portala. Ali koncept QN-a je u mnogo čemu drugačiji. Nezavisni i profesionalni. Sa proverenim i pouzdanim izvorima, poštujući novinarsku etiku, donosili smo vesti sa lica mesta. Informisali građane o svim bitnim društvenim, političkim, poslovnim i sportskim dešavanjima. QN ima elemente Forbsa, GQ i CNN-a. Namenjen je onima koji razmišljaju svojom glavom. Isto tako, sama redakcija se razlikuje od drugih. Quicknews okuplja mlade ljude, studente, gde imaju slobodu da se izraze i ponude čitateljima neizmenjenu sliku stvarnosti. 

  • Da li ste zadovoljni radom portala i šta biste promenili u ovom trenutku?

Naravno, ja sam od onih koji misle da uvek može bolje, ali smatram da je u ovom trenutku baš onako kako treba da bude. Postali smo prepoznatljivi u medijskom svetu i to je dovoljan razlog da nastavimo dalje

  • Pokrenuli ste i zabavni portal FLEX. Kako se on uklapa u koncept QN portala?

Kao što sam rekao, QN je informativno-poslovno-politički portal i u njega samog se showbiznis nikako nije uklapao. Zato smo odlučili da lansiramo FLEX portal, koji je za jako kratko vreme ostvario neverovatnu posećenost. Sa ekskluzivnim vestima, behind-the-scenes pričama i najnovijim tračevima, flexportal.rs je postao saveznik čitateljima u otkrivanju sveta slavnih. Naš tim posvećenih novinara donosi najnovije informacije iz sveta zabave, a uz ekskluzivne intervjue i intrigantne priče, obećavamo nezaboravno iskustvo praćenja omiljenih javnih ličnosti.

  • Nedavno ste se oprobali u ulozi voditelja i razgovarali sa kandidatom za premijera Ivicom Dačićem. Šta nam možete reći o tome?

Prvo bih iskoristio priliku da se zahvalim njegovom kabinetu i Dijani, na gostoprimstvu. Gospodin Dačić je idealan sagovornik, intervju je vrlo zanimljiv i verujem da će svi uživati dok ga budu gledali. Uskoro će biti objavljen na našem YouTube kanalu. Ovim intervjuom započinjemo ekskluzivni politički serijal „Dijalog“ u kojem ću razgovarati sa svim bitnim političkim akterima u zemlji, regionu i svetu.

  • Kakva je Vaša vizija za budućnost Quicknews grupacije?

Moja vizija je vrlo jasna – biti najveći. Prepoznatljivost nije dovoljna. Projekte koje pripremamo pozicioniraće nas u sam vrh medijskog neba i to ne Srbije, već regiona. Neću mnogo da otkrivam. Uvek sam govorio sve ili ništa i bio spreman na rizik, a svaki rizik mi je doneo upravo – sve. 

  • Mediji, pravo, inostrani biznis, juvelirstvo. Kako sve postižete?

Kada oko sebe imate pravi tim ljudi, sve je moguće. Moje poslovne projekte, medijske i pravne gledam kao posao. Juvelirstvo ne. Ljubav prema tom zanatu sam nasledio od oca koji je poznati beogradski zlatar. Učim veštinu juvelirstva i to je nešto što morate voleti da bi ste mogli raditi i biti uspešni u istom. Juvelirstvu tek planiram da se posvetim, kada budem preuzeo porodičnu zlataru – „zlataru Bojčić” i predstavim klijentima kolekciju nakita u koji će se zaljubiti na prvi pogled, baš kao što se sve instant zaljubljuju u mene (smeh).

Za kraj ovog intervjua želim da se zahvalim mom timu na bezuslovnoj podršci. Hvala vam što ste ostali uz mene, ponosan sam na vas i na vaš profesionalni razvoj. Zahvalan sam poslovnim partnerima što nam ukazuju poverenje, kao i prijateljima kuće što nam obezbeđuje sigurno poslovno okruženje, ali i konkurenciji koja nas stalno drži budnima. 

Vidimo se u finalu. 

pročitaj više

Intervju

INTERVJU: Jasmina Andrić: Da nije osude svetske javnosti, Izrael bi bio daleko suroviji nego što jeste

Objavljeno

-

Izraelsko-palestinski sukob počeo je 7.oktobra 2023.godine, a svakim danom se povećava njegov intenzitet i broj žrtava. Kako bismo detaljnije informisali svoje čitaoce o suštini i mogućim ishodima, QN portal je kontaktirao urednicu časopisa “Odbrana i bezbednost” i stručnjaka za bezbednost Jasminu Andrić.

  • Jednom prilikom ste izjavili da se svaka država nalazi u nekoj vrsti rata. Da li je rat u Izraelu bio nužan u sadašnjem trenutku?

Da ne napravimo zabunu, ta izjava se odnosila na razičite oblike hibridnih dejstava, a ne na konvencionalne (čitajte oružane) sukobe. Dok bukti rat u Ukrajini, Evropa se suočava sa izbegličkim izazovima, a svetska ekonomija posrće, svakako je poslednja stvar koja nam je bila potrebna još jedan rat. Da li je moralo da dođe do ovog sukoba i da li je situacija u međunarodnim odnosima tome pogodovala, mislim da jeste. Sukob između Izraela i Palestine i posredno Hamasa je višedecenijski i epizodan. Što znači da imamo periode mirovanja i periode otvorenog konfrotiranja i taj ciklus se ponavlja, a osnova sukoba se ne rešava. U momentu kada je pažnja svetske javnosti i velikih sila usmerena na Ukrajinu, a protok naoružanja olakšan, bilo je samo pitanje vremena kada ćemo imati novo žarište. Na neki način bilo je i za očekivati da se ovako nešto desi. I bojim se da ovde nije kraj…

  • Kako je moguće da čuvene izraelske službe nisu mogle da predvide Hamasov napad?

Iako je Hamas prerastao u politički pokret, u osnovi to je teroristička organizacija. Metode koje koriste su terorističke, a upravo na njima često obaveštajni rad zataji. Izraelske obaveštajne službe su među najboljima na svetu, osim toga na ovim prostorima deluju i službe velikih sila. Ipak došlo je do propusta i desio se napad koji je pokazao da ni službe nisu svemoćne jer da jesu, pojas Gaze ne bi ni postojao. Po meni je u svakom sukobu motivacija boraca ključna, jer ona pokreće i domišljatost i daje snagu da se obračunate i sa nadmoćnijim neprijateljem. A Palestinci je svakako imaju. Opet postoji i druga teorija, a to je da službe naprave propust kada im to odgovara.

  • Hamas je palestinska militatna grupa, ali ko stoji finansijski i strateški iza njega?

Hamas je teroristička organizacija koja je prerasla u politički pokret sa svojim oružanim krilom. Ovo navodim s obzirom na činjenicu da su osvojii podršku na izborima i iz igre izbacili Fatah. Od tada postaju politički pokret uprkos terorističkim aktivnostima koje su ih do toga dovele.

Smatra se da Hamas ima podršku u pokretu koji deluje na prostoru Egipta, koji se graniči sa pojasom Gaze, ali zapravo i iza tog pokreta i indirektno iza Hamasa stoji Iran koji je najveći neprijatelj Izraela.

  • Ministarstvo Palestine saopštilo je da je u izraelskim napadima na Pojas Gaze ubijeno do sada oko 4.000 ljudi, a povređeno 12.500. Svetska javnost nije preterano uznemirena zbog toga, kao da su palestinci drugorazredne žrtve. Da li se to može smatrati nekim vidom genocida kojim ta ista svetska javnost ponekad i manipuliše?

Ja se ne bih složila da svetska javnost nije uznemirena. Dogodio se niz protesta povodom napada na bolnicu u Gazi. Ljudi širom sveta su se okupljali ispred ambasada zapadnih zemalja tražeći pravdu za Palestince. Društvene mreže su takođe preplavljene podrškom za Palestince. Koliko je loš publicitet izraelskih aktivnosti govori i činjenica da je i sam Izrael negirao bombardovanje bolnice.  Da nije osude svetske javnosti, Izrael bi bio daleko suroviji nego što jeste.

  • Nedavno je u poseti Izraelu bio i američki predsednik Džozef Bajden, koji je pružio punu podršku Izraelu i stiče se utisak da mu je dao “dozvolu” da ratuje po svojim pravilima, ne pridržavajući se međunarodnih konvencija o ratovima. Kakvo je Vaše mišljenje po tom pitanju?

Zvanično, Amerika je pozvala Izrael da se pridržava zakona rata, što je po meni bio neki vid opomene za Izrael uprkos svoj podršci. Izraelska vojska je jedna od najsofisticiranijih na svetu upravo zahvaljujući američkim finansijama. Moje mišljenje je da SAD ovaj sukob u ovom momentu ne ide u prilog. Pažnja SAD i finansije su usmerene na Ukrajinu, svaki novi sukob u kome bi indirektno učestvovali olakšaće posao Rusima u Ukrajini, pa verujem da će SAD težiti smirivanju sukoba u Izraelu.

  • Da li Izrael ovakvim brutalnim akcijama rešava pitanje taoca koje je Hamas zarobio? Šta će biti sa njima?

Kao što sam već navela, mislim da bi Izrael bio daleko brutalniji da nije osude svetske javnosti. Brutalan odgovor uvek služi zastrašivanju. Međutim, kako da zastrašite ljude koji već žive u enklavi bez pijaće vode, struje i dovoljno hrane, mogućnosti za kretanje i lečenje u najgušće naseljenom mestu na svetu. Oni nemaju više šta da izgube. Tako da brutalnost u ovom slučaju mislim da neće biti od pomoći. Taoci će preživeti jedino ako Hamas nešto dobije za njih i ta ponuda mora biti dobra.

  • Iz dana u dan rat u Izraelu poprima sve veće razmere. Kakve su vase prognoze za dalje? Šta je presudno za njegov kraj i koji modaliteti su na raspolaganju da se konflikt razreši?

Sukob Izraela i Palestine dugo traje i ne može se sada rešiti. Jedino može doći do smirivanja situacije koja će ponovo da eskalira kroz neko vreme. Međutim, zbog svih dešavanja u svetu koja sam već pominjala i zbog mogućnosti da dođe do odmazde terorističkih organizacija na tlu Evrope i daljeg involviranja Irana u ovakve akcije, ključno je da se sada ove tenzije smire. Ukoliko Izrael ne napravi ustupak, ceo svet može da se suoči sa talasom nasilja. Takođe sukob može da se prošiti i na Liban. Na ovo je upozorila i podrška Hamasu od strane Hezbolaha koji operiše u Libanu, a koji je ratovao sa Izraelom poprilično krvavo. Smirivanje sukoba u Izraelu je možda i ključni momenat koji bi mogao da zaustavi dodatne konflikte na drugim područjima širom sveta.

pročitaj više

Intervju

INTERVJU: Ljubomir Stanojković: Vešta igra tajnih službi

Objavljeno

-

Ljubomir Stanojković, diplomirani politikolog iz Šilova (Gnjilane), za QN portal govori o svemu onome što se događa na Kosovu i Metohiji poslednjih dana iz ugla analitičara i  građanina koji tamo živi.

  • Sve su nas zatekli nemili događaji na KiM-u od pre sedam dana. Kakva je trenutna situacija na Kosovu i Metohiji?

Situacija na Kosovu je trenutno teška i mučna. Teška, jer organizacija života je otežana i to i iz više razloga, od otežanog snabdevanja određenim namirnicama do bezbednosnih rizika sa kojima se suočava običan narod. Mučna, jer vlada totalna neizvesnost u svakom smislu, od političkih do ekonomskih. Šta če se desiti, sutra, prekosutra, za mesec, godinu dana. Ima li perspektive planirati budućnost za duži vremenski period, za sebe, decu, porodicu. Stalno neki događaji, incidenti, pretnje, ograničen prostor za slobodno kretanje. Dolazak različitih misija, dogovori, razgovori, sporazumi. Stalna iščekivanja, nadanja, a opet sve ispočetka.

  • Srbi su se opet našli na udaru po ko zna koji put. U kakvoj poziciji je sada posle svega srpsko stanovništvo?

Srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiju živi u uslovima, slobodno se može reći, jednog geta. Međutim, opet to zavisi od mesta do mesta, tj. kolika je koncentracija Srba na nekom prostoru, tamo gde nas je više, donekle je život podnošljiv, narod se kreće, privređuje, obrazovni i zdravstveni sistem, kakvi takvi funkcionišu. Sve to se dešava u ruralnim delovima, urbanost je totalno zamrla. Po gradovima, Srba nema, osim nekih pojedinaca koji iz nekih svojih razloga su još uvek tamo. A, opet najteže je u onim mešovitim sredinama gde je koncetracija Srba u manjim procentima, tako da je tamo uslova za podnošljiv život skoro nemoguć. Ipak, interesantno je da su se ljudi na sve navikli i da su i takvi teški uslovi, za njih donekle normalni. Doduše onih katastrofalnih i teških napada više nema, ali čestih provokacija i bojazan da ipak može doći do istih uvek postoji. Nepoverenje prema kosovskim vlastima je izrazito i veoma često s pravom. U kontaktu sa organima vlasti, prema Srbima se striktno sprovodi zakon, dokazati da ponekad nije tako je jako teško ili čak neizvodljivo. Ravnopravnost jezika koja je Ustavom zagarantovana je na veoma niskom nivou. Česti su problemi koji se iz tih razloga dešavaju.

Zbog svega toga, srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji i dalje je okrenuto svojoj matici Srbiji. Kako iz razloga što ipak svoju perspektivu vide u centralnom delu Srbije, kao i zato što Beograd materijalno veoma pomaže srpski narod.

  • Kako Vi, kao građanin i analitičar, gledate na dešavanja u Banjskoj?

Dešavanja u Banjskoj, tj ubistvo kosovskog policijca, ali i krajnji epilog pri čemu je ubijeno još tri napadača srpske nacionalnosti, je događaj koji po meni predstavlja jednu veliku igru tajnih službi, ali u najvećoj meri stranih, sa nenadoknadivim ljudskim žrtvama. Mnogo toga je rečeno, mnogo toga je analizirano, a opet mnogo nepoznanica će na kraju i ostati, tj. zašto je do ovoga uopšte moralo doći.Ono o čemu se veoma malo priča, a moglo je da ima uticaja na ovakav način reakcije srpskih mladića, ne znam kako bih drugačije mogao da formulišem, a to je zabrana uvoza robe iz Srbije na Kosovu. U takvim uslovima ljudi se na različite načine snalaze i dovijaju kako da dođu do odgovarajućih namirnica. Takvi uslovi su veoma povoljni za pojavu raznih grupa koje pribegavaju švercu i ilegalnom uvozu. Da bi se to što bolje delovalo, stvara se odgovarajuća logistika i nabavka vatrenog oružja. Kada na to dodamo ogromno prisustvo kosovske policije sa dugim cevima koje provocira narod, desilo se što se desilo. Na kraju pala je i krv.

  • Koje su Vaše prognoze što se tiče daljih dešavanja na Kosovu i Metohiji?

Kakve su prognoze za dalje. Pitanje od milion dolara. Desila su se ubistva, mladi ljudi stanovnici tog područja su poginuli. Svi oni imaju svoje porodice, rodbinu, prijatelje. Poginuo je nažalost i kosovski policajac. Zvanični organi će nakon nekog vremenskog perioda reći da se situacija smirila. Međutim, ako ostanu oni uslovi koji su uslovili pojavu ovog, a imamo i dodatna ubistva, mogućnost pojave novih sličnih događaja je sigurno prisutna. Napomenuo sam i mišljenja sam da je sve ovo vešta igra tajnih službi i da se ništa ne dešava slućajno i da sve ovo isplaniralo i predvidelo u nekim laboratorijama za ove namene. Učinjeno je tako da bi se odlučnije krenulo u rešavanje kosovskog čvora. Na ovaj ili onaj način. Ovi događaji kod Banjske će uticati da se svima stavi do znanja da dugi i česti razgovori, dogovori, sporazumi bez konkretnog sprovođenja i konkretnih rezultata više se neće organizovati.Verujem s pravom da će međunarodna organizacija, kao glavni medijator u ovom dijalogu, mnogo ozbiljnije pristupiti istom i ići po svemu sudeći možda nekom drugom formatu susreta koji će biti plodotvorniji. Jedan od oblika tog formata po svemu sudeći je već u igri i predložili su ga neke diplomate, a to je Međunarodna konferencija tj. nešto slično Dejtonu.

  •   Da li je posle svega uopšte moguć bilo kakav nastavak dijaloga između Prištine i Beograda?

Kada je u pitanju dijalog između Beograda i Prištine u ovom momentu, pogotovu susret na najvišem nivou, mislim da je neizvodljiv i nemoguć. Zato će tzv. šatl diplomatija biti mnogo prisutnija i aktivnija. Bilateralni susreti gospodina Lajčaka, Borelja i Ekobara sa g-dinom Kurtijem i g-dinom Vučićem će se pojačati, ali opet izgovora za odugovlačenje pogotovu od strane Kurtija će sve više dolaziti do izražaja jer će ova dešavanja iz Banjske pokušati da zloupotrebljava. Takav stil rada sigurno neće dati nekih konkretnih rezultata. Ne verujem da će Kurti tek sada pristati da povuče policijske snage i učiniti iskorak u smislu da gradonačelnici podnesu ostavke kako bi došlo što pre do vanrednih izbora na severu Kosova. Još manje će pristati na obavezu iz Briselskog sporazuma da izradi Nacrt Zajednice srpskih opština.Tako da će se ići u pravcu onoga što sam već u prthodnom odgovoru najavio, a to je drugi oblik razgovora, drugi format, najverovatnije Međunarodna konferencija o Kosovu.

pročitaj više

U TRENDU