ostanimo u kontaktu

Srbija

Marinković: Kosovo je u poslednjih deset godina napustilo oko 40.000 Srba

Objavljeno

-

Miodrag Marinković iz kosovske NVO Centar za afirmativne društvene akcije izjavio je da je u poslednjih deset godina broj srpske dece u osnovnom i srednjem obrazovanju na Kosovu smanjen za 10.000, što ukazuje da je pokrajinu napustilo oko 40.000 Srba.

Marinković je Beta kazao da je pre deset godina na Kosovu živelo 120.000 Srba, a da ih je danas oko 80.000.

„Prema zvaničnim podacima Školske uprave Ministarstva prosvete Republike Srbije, 2012. godine na Kosovu i Metohiji je osnovno i srednje obrazovanje pohađalo 25.000 srpskih đaka, a deset godina kasnije taj broj iznosi 15.000. Dakle, mi smo za deset godina izgubili 10.000 đaka“, rekao je Marinković.

Po njegovim rečima, Srbi odlaze s Kosova zbog loše bezbednosne situacije kao i zbog nemogućnosti da dođu do zaposlenja.

„Osim zbog loše bezbednosne situacije, srpske porodice napuštaju Kosovo iz ekonomskih razloga, kao i zbog nepotizma i korupcije. Imamo primer jednog odeljenja iz mitrovačke gimnazije, smer prirodno-matematički, gde je od 21 đaka njih 17 otišlo s Kosova posle mature. Ovo su veoma zabrinjavajući podaci“, kazao je Marinković.

Dodao je da iseljavanje s Kosova neprekidno traje i da Srbi premeštaju u centralnu Srbiju čak i kosti svojih preminulih.

„Srpska groblja se i dalje skrnave, zbog toga se Srbi sve češće odlučuju da kosti svojih predaka izmeste s Kosova“, rekao je on.

Na pitanje Bete gde odlazi 900 miliona evra koliko Vlada Srbije svake godine izdvoji za Kosovo, Marinković je rekao da se taj novac ne ulaže za povratak raseljenih.

„Deo tog novca ide na plate, a postoje i naznake da se radi neka infrastruktura. Nisam siguran da se finansiraju programi podrške biznisu, pošto se na terenu to veoma malo vidi. Povratak raseljenih nikada nije bio prioritet ni Beograda ni Prištine. Veliki deo srpske imovine i dalje je uzurpiran od strane Albanaca“, istakao je Marinković.

Dodao je da kod kosovskih vlasti ne postoji nikakva želja da se stvore uslovi za povratak raseljenih.

„Kosovsko Ministarstvo za povratak uvek je bilo u rukama Srba, ali su efekti više nego skromni. Takođe, ni vlasti u Beogradu nikada nisu insistirale na stvaranju uslova za povratak raseljenih“, ocenio je Marinković.

Upitan da prokomentariše odluku predsednika Srbije Aleksandra Vučića da prihvati ; implementaciju francusko-nemačkog plana za rešavanje kosovskog pitanja, Marinković je rekao da prednosti i mane tog plana mogu da se definišu tek kada se odluči kakva će se prava dati Srbima na Kosovu.

„Ukoliko taj proces stvori mehanizme koji će pomoći Srbima da ostanu na Kosovu, onda taj plan može biti dobar. Trenutno, tačke tog plana nama na terenu ništa ne znače. Rano je reći da li je taj plan dobar ili loš“, kazao je Marinković.

Istakao je da je Srbija povukla crvene linije, i da se neće tražiti formalno priznanje nezavisnosti Kosova.

„Partija na vlasti bi izgubila izbore ukoliko bi priznala nezavisnost Kosova. U Ujedinjenim nacijama glavnu reč će voditi Kina, koja će zbog problema s Tajvanom staviti veto na prijem Kosova u UN, kao i Rusija koja će i preko Kosova nastaviti da se supotstavlja Zapadu“, zaključio je Marinković.

Srbija

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Objavljeno

-

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je danas da je, eventualno uvođenje nuklearne energije dugoročan projekat, ali da se već razgovara o povratku domaćih stručnjaka iz inostranstva i razmatra iz koje zemlje bi Srbija uvezla neophodnu tehnologiju.

Ona je, prilikom obilaska završnih radova na gradilištu postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u termoelektrani „Nikola Tesla“ A, na pitanje da li će se u Srbiji uvesti nuklearna energija, rekla da to ne bi bio brz proces.

„To nije kratkoročan projekat, eventualno govorimo o 2039, 2040. godini, ako bi sad počeli da radimo na tome. Na nama je da pravimo planove, znamo da bi bilo potrebno barem šest godina da bi uopšte mogli da uđemo u izgradnju“, rekla je Đedović Handanović, prenosi N1.

Dodala je da se takođe mora misliti i o finansiranju.

„Moramo da pričamo i o finansiranju i zato je predsednik (Aleksandar Vučić) bio na prvom nuklearnom samitu u Briselu, jer moramo da dođemo do najpovoljnijih finansijskih sredstava“, rekla je i dodala da je „prerogativ da zakonski sve bude uređeno tako da rizik bude što manji“.

Beta

pročitaj više

Srbija

Potvrđeno pisanje Forbes da je Smederevo prodalo udeo u Lasti: Tajni kupac došao do 16,5 odsto vlasništva

Objavljeno

-

Državne i lokalne institucije polako nestaju sa spiska vlasnika saobraćajnog preduzeća Lasta. Prošlonedeljna informacija Forbes Srbija je sada potvrđena – Grad Smederevo je prodao svoj udeo od 0,67 odsto u ovom prevozniku. Sada je promena zvanična, jer ga više nema među vlasnicima akcija u Centralnom registru hartija od vrednosti. Ko je kupac, međutim i dalje formalno ne znamo.

Formalno je nepoznat, ali reklo bi se da ne odustaje od nauma. I prvog dana nove nedelje nastavljeno je, doduše ne tako značajno, trgovanje hartijama od vrednosti Laste. Juče su na Beogradskoj berzi prodate 134 akcije i to po ceni od 580 dinara.

Posle prošlonedeljnee transakcije porastao je udeo skrivenog vlasnika koji stoji iza zbirnog računa Erste banke. Njegov udeo sada se popeo na 16,5 odsto, ali javnost ko drži te akcije.

Postavllja se pitanje je li korišćenje kastodi računa, čemu je kupac u ovom slučaju pribegao, zapravo izvrdavanje zakona.

Zakon o tržištu kapitala, u 80. članu, propisuje obavezu vlasnika akcija, odnosno prava galsa, da kada preskoče određene pragove o tome obaveste nadležne.

„Kada fizičko ili pravno lice dostigne, pređe ili padne ispod 5%, 10%, 15%, 20%, 25%, 30%, 50% i 75% prava glasa u jednom akcionarskom društvu čijim se akcijama trguje na regulisanom tržištu, odnosno MTP, dužno je da o tome obavesti izdavaoca, Komisiju i regulisano tržište, koje je predmetne akcije uključilo u trgovanje“, predviđa zakon.

Moguće je da povod za izbegavanje ove obaveze kupci koji se kriju iza zbirnih računa nalaze u delu člana 87 istog propisa, koji precizira izuzetke od pravila.

„Odredbe članova 80. i 85. ovog zakona ne primenjuju se na pravo glasa koje kastodi banke mogu da ostvaruju isključivo prema uputstvima dobijenim od klijenata pismenim putem ili u elektronskom obliku“, stoji u Zakonu o tržištu kapitala.

Nema opravdanja za skrivanje

Oni koji svakodnevno rade na tržištu kapitala, međutim, sasvim su uvereni da je sa jasnim razlogom određeno pravilo o izveštavanju o sticanju značajnog učešća i da nema izgovora za nepoštovanje ovog pravila.

„Legitimno je pravo akcionara da koristi kastodi ili zbirne račune. I to nije sporno, štaviše, globalnim investitorima olakšava funkcionisanje na tržištima širom sveta”, kaže Nenad Gujaničić, broker kuće Momentum, za Forbes Srbija. „Ali ono što predviđa naš Zakon o tržištu kapitala jeste da akcionari objavljuju izveštaj kada pređu značajne vlasničke pragove kao što su 5, 10, 15, 20 procenata… I to nije slučajno predviđeno zakonom, već da svi investitori budu informisani o značajnim pomeranjima u vlasničkoj strukturi. Iako to nije decidno navedeno u zakonu, nema nikakvog opravdanja da se izveštavanje po ovim članovima zakona sprovodi na način da je moguće da akcionar bude skriven iza kastodi računa. Dakle, to je izigravanje zakona i zato postoje institucije koje bi trebalo da obezbede njegovu valjanu primenu”.

Pojašnjenje smo tražili od Komisije za hartije od vrednosti, ali odgovori nisu stigli. A Komisija je prva na spisku institucija koja bi trebalo da garantuje poštovanje zakona.

Izgleda da je sasvim moguć scenario da, iako učešće u još većinski državnoj firmi raste, javnost ostane bez odgovora ko to preuzima Lastu. Sledeći prag na kome bi mogao da se otkrije tajni partner je momenat kada postane vlasnik četvrtine firme. Tada je dužan da da ponudu za preuzimanje ostatka akcija.

Prodaje na kašičicu

Brzina kojom zbirni račun Erste banke kupuje akcija Laste nagoveštava da taj momenat i nije tako daleko. Javnosti je promakao trenutak kada je postao jedan od suvlasnika poznatog prevoznika. Na sebe je skrenuo pažnju tek kupovinom paketa koji je bio u vlasništvu Beograda.

Prestonica je na Beogradskoj berzi 26. februara prodala 11,4 odsto akcija Laste. Do tada je zbirni račun Erste banke posedovao oko 4,3 odsto ove firme. Iz istorijskih podataka se vidi da je u avgustu prošle godine prodato skoro 70.000 akcija ovog preduzeća, a 6. oktobra još skoro 10.000. Bilo je prodaja, znatno manjih, i između ova dva datuma, kao i na početku 2023.

Pre preuzimanja beogradskih akcija, tajni partner je imao 99.808 Lastinih vrednosnih papira. Posle preuzimanja udela Beograda, Smedereva i još izvesnog broja manjih paketa, nepoznati vlasnik je sabrao 380.896 akcija Laste.

Privatizovanje prevoznika preko tržišta kapitala u ovom slučaju je sasvim verovatno smanjilo potencijalnu cenu firme. Najveći akcionar je i dalje Akcionarski fond sa udelom od 29,7 odsto, ali je Republika Srbija pala ispod kastodi računa sa udelom od 13,7 odsto.

U teoriji može i pranje

Kastodi račun je ovog puta najverovatnije samo paravan kako kupac ne bi privlačio pažnju na sebe, jer je sva prilika da se radi o konkurentu – Streli. Teorijski, ovakav način kupovine Uprava za sprečavanje pranja novca prepoznaje kao jedan od načina „legalizovanja prljavog“ novca. Na to se pre svega sumnja kada iza njega stoji strani zbirni račun.

„Jedan od vidova veštog i skrivenog pranja novca koji će i dalje ostati aktuelan je slučaj kada se aktivno trguje hartijama od vrednosti preko kastodi računa, sa posebnim akcentom na grupu klijenata koji stoje iza računa kod stranih kastodi banaka u kojima se primenjuje načelo stroge poslovne tajne“, navodi se u brošuri „Tipologija pranja novca u Republici Srbiji“. „Takođe se može očekivati da će se i dalje koristiti razne tehnike manipulacija na tržištu kapitala, koje imaju za cilj da se aktivira „prljavi“ kapital, kao što su na primer povezana delovanja više investitora u cilju sticanja ili otuđenja određenih ciljnih akcija ili na primer lažna fiktivna trgovanja akcijama sa ciljem da se „razigra tržište“.

Dosadašnje akcionarstvo u Srbiji je pokazalo da su manjinski vlasnici skoro po pravilu u nezavidnoj situaciji. Na spisku suvlasnika Laste ih je nekoliko desetina.

„Najčešći slučajevi kršenja prava manjinskih akcionara su trgovina između povezanih lica bez davanja ponude za preuzimanje, fiktivno trgovanje na berzi kako bi se konsolidovalo vlasništvo po nižoj ceni, svesno nedonošenje odluke o raspodeli dobiti ili ukidanje dividende, fiktivne dokapitalizacije kako bi se dilutirali manjinski akcionari“, ističe Nenad Gujaničić.

Među manjinskim državnim vlasnicima su još opštine Stara Pazova i Inđija, Republički zavod za zdravstveno osiguranje, Nacionalna služba za zapošljavanje i Fond PIO. Svi su potencijalni kandidati za sledećeg prodavca.

(Forbes Srbija)

pročitaj više

Srbija

NUNS obeležava 30 godina rada

Objavljeno

-

N1

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) obeležiće danas 30 godina rada predstavljanjem godišnjeg pregleda stanja slobode medija i bezbednosti novinara u Srbiji.

Kako je najavljeno, na skupu pod nazivom „Glasovi istine – 30 godina NUNS-a“, biće predstavljeni rezultati izveštaja „Indikatori za nivo slobode medija i indeks bezbednosti novinara 2023“.

Osim predsednika tog udruženja Željka Bodrožića, na konferenciji će govoriti i profesorka na Fakultetu političkih nauka Aleksandra Krstić i tužiteljka u Prvom osnovnom sudu u Beogradu Vanja Ćulibrk.

Skup u beogradskom Dorćol Placu počeće u 16 časova.

Nezavisno udruženje novinara Srbije osnovano je 26. marta 1994. godine u beogradskom Domu omladine.

Osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 350 novinara iz cele Srbije a danas to udruženje okuplja više od 2.500 članova.

(Beta)

pročitaj više

Srbija

Eko straža: U akciji čišćenja širom Srbije učestvovalo 4.900 osoba, prikupljeno 10.700 džakova i 100 tona smeća

Objavljeno

-

N1

U 11. nacionalnoj kampanji čišćenja „Zavrni rukave“ širom Srbije učestvovalo je 4.900 osoba koje su čistile obale reka, kanale, šume, parkove, školska i vrtićka dvorišta, zelene površine unutar stambenih blokova, parkinge i divlje deponije na 304 lokacije, objavila je Eko straža.

Kako je navedeno, prethodna akcija je imala 5.500 učesnika, ali je 4.900 učesnika akcije, koja je održana 24. marta, uprkos lošem vremenu, prikupilo najviše smeća do sada – 10.700 džakova i 100 tona smeća.

U akciji „Zavrni rukave“ su učestvovali najmlađi i najstariji sugrađani, škole i fakulteti, sportska društva, grupe stanara, planinari, kajakaši, brojne ekološke i druge organizacije.

Podseća se da akcija „Zavrni rukave“ ima za cilj da se što više organizacija, grupa građana i individualaca, okupi da za jedan dan, u isto vreme, na što više lokacija širom Srbije očisti što više smeća.

„Zavrni rukave“ teži omasovljenju svesti o velikom problemu neregulisanih deponija i smeća u prirodi, kao i da pokrene građane željne pozitivnih promena u životnom okruženju i društvu, objavila je Eko straža.

(Beta)

pročitaj više

Srbija

Za kovid bolnice dati milioni: Umesto da se u njima leče pacijenti, savremena oprema skuplja prašinu

Objavljeno

-

N1

Nuklerke bismo nekada i mogli da gradimo, ali šta sa onim što je već izgrađeno. Kovid bolnice u Kruševcu i Batajnici zatvorene su polovinom prošle godine, i umesto da se u njima leče pacijenti, savremena oprema skuplja prašinu, a objekti zarastaju u korov.

Dok se lekari u zdravstvenim ustanovama u Srbiji žale na sve veći priliv bolesnih i nedovoljno kapaciteta za sve pacijente kojima je neophodna hospitalizacija, dve nove bolnice, sagrađene za lečenje kovid pacijenata – zaključane su.

„Pa savremenu opremu treba iskoristiti u svrhu. Govorilo se da će biti kardiološka ambulanta, ili šta već. Govorilo se da će se tamo raditi neke kardiološke pretrage, budući da je ovamo navala“, kaže jedna građanka Kruševca.

„Informacije nemamo, jedine su putem nekih društvenih mreža“, kaže drugi građanin.

„Mi smo mislili da će to da se promeni, da će sad premesti naša bolnica tamo, ali od toga nema ništa“, dodaje jedna devojka sa kojom je razgovarao reporter N1.

Bolnice u Batajnici i Kruševcu itekako imaju kapacitete za lečenje. Ukupno imaju oko 1.500 bolničkih kreveta.

Operacione i angio sale u bolnicama imaju najsavremeniju opremu. Samo za opremanje bolnice u Kruševcu, država je platila oko 10 miliona evra. Zajedno imaju po nekoliko stotina raspiratora i monitora. Ali, u njima već godinu dana nema pacijenata, ali ni osoblja.

Narodni poslanik Srđan Milivojević (DS) kaže za N1 da je gradnja bolnica u Kruševcu i Batajnici koštala 150 miliona evra. Da je servisiranje opreme bilo izuzetno skupo. Napominje i da se u njima nalaze i respiratori za koje se ne zna kako su nabavljeni.

„Samo u Batajnici i Kruševcu se nalazi 300 respiratora. Ali, neko ih je nabavljao po svom nahođenju. I sada imamo 150 respiratora ruske proizvodnje koji nisu komplementarni sa medicinskom dokumentacijom koja ih prati, a nemaju ni EU standarde, jer ne mogu da se koriste u zemljama članicama“, objašnjava Milivojević.

Početkom februara ove godine, od ministarke zdravlja, čulo se da je zapravo problem vlasnička struktura kovid bolnica.

„To vređa inteligenciju građana Srbije. Pogledajte kako brzo rešavaju imovinske odnose za gradnju auto puteva ili kada su se ove bolnice gradile“, kaže Milivojević.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanje N1, zašto su dve opremljene bolnice zatvorene. Nije poznato ni gde je „nestalo“ medicinsko osoblje koje je brinulo o kovid pacijentima.

(N1)

pročitaj više

U TRENDU