Intervju
INTERVJU Marko Milenković – bez formiranja ZSO nema povratka u institucije
Objavljeno
pre 1 godina-
Objavila:
Magdalena IvanovićPromena 16:09:23 u 01:13 pm
O barikadama, maltretiranju Srba od strane specijalnih jedinica Kosova, nesigurnosti lokalnog stanovniištva, ZSO i ostalom za QN portal govori Marko Milenković iz Nove društvene incijative Kosovske Mitrovice.
- Kako komentarišete aktuelnu situaciju na KiM?
Nakon perioda od nekoliko nedelja kada smo imali konstantan porast tenzija i veoma lošu politčku i bezbednosnu situaciju na Kosovu i Metohiji, konačno je došlo do relaksacije situacije. Nakon uklanjanja barikada, situacija, ali i životi ljudi na severu KiM su se donekle normalizovali, a trenutna praznična euforija doprinosi da imamo utisak kao da se ništa nije ni dešavalo.
- Barikade su uklonjene, a šta su Srbi dobili za uzvrat, osim puštanja u kućni pritvor Dejana Pantića i obećanje da neće hapsiti ljude koji su bili na barikadama?
Povod za postavljanje barikada bilo je hapšenje Dejana Pantića, međutim, može se reći da je to iz stanovišta lokalnih Srba bila kap koja je prelila čašu. Svakako, celokupna situacija i kriza je uzrokovana pre svega ponašanjem i odnosom vlasti iz Prištine i kosovskih institucija prema srpskom stanovništvu na severu KiM. Čini se da je na podizanje tenzija najviše uticalo prisustvo i ponašanje pripadnika specijalnih jedinica kosovske policije, koji su unazad nekoliko meseci u sve većem broju prisutni na severu KiM, izgradili su i ojačali svoje baze na ovom prostoru, koristeći pritom u nekim slučajevima zemljište lokalnog stanovništva bez ikakvog zakonskog prava na to. Ove monoetničke policijske jedinice sačinjene od Albanaca, koje su naoružane dugim cevima, ne odražavaju sliku etničke strukture lokalnog stanovništva, koje je većinski srpsko, što je u suprotnosti sa Briselskim sporazumom, i što unosi strah i nemir kod Srba na severu KiM. Zato su dva ključna zahteva za uklanjanje barikada bili puštanje uhapšenih srba, pre svega gospodina Pantića i gospodina Adžića, ali i povlačenje specijalnih jedinica kosovske policije sa severa KiM. Iako je gospodin Pantić pušten u kućni pritvor, ostali zahtevi za sada nisu ispunjeni.
- Kao što ste rekli, nije ispunjen zahtev za povlačenjem specijalnih jedinica Kosova koje su prisutne na severu i koje, kako ističete, unose veliku nesigurnost među lokalnim stanovništvom. Citiraću Vašu rečenici „Naoružani su, maltretiraju lokalno stanovništvo i to neće doprineti poboljšanju situacije u narednom periodu“. Na koje sve načine maltretiraju stanovništvo?
Pored samog prisustva, ove policijske jedinice često zaustavljaju i kontrolišu stanovništvo na ovim prostorima, a bilo je slučajeva kada su i detaljno pretresali vozila, maltretirali ljude verbalno pa čak I fizički, o čemu je u nekoliko navrata bilo izveštaja i u medijima na Kosovu. U svakom slučaju, kada vas zaustavi policija u maskiranoj policijskoj uniformi, naoružana dugim cevima, uperenim u vas, a pritom često ne govori ni vaš maternji jezik, pa je sporazumevanje u tom slučaju otežano, onda to sigurno nije prijatan osećaj i izaziva veliku dozu straha ali, vremenom i netrpeljivost. S toga i zaključak da uz prisustvo ovih jedinica na severu među srpskim stanovništvom teško da može doći do potpune deeskalacije i smirivanja tenzija.
- Kako lokalno stanovništvo gleda na celu ovu stvar u vezi sa barikadama?
Ono što je bilo primetno na ovim barikadama, jeste jedno jedinstvo i odlučnost lokalnog stanovništva, čini mi se više nego prethodnih nekoliko godina. Razlog za to su svakako realni problem i pretnje koje Srbi sa severa osećaju na svojoj koži. Međutim, cela ova situacija je uticala i da očekivanja ljudi budu veća nego prethodnih godina, pa čak i do te mere da će sever KiM prekinuti vezu sa Prištinskim institucijama i postati ponovo ravnopravni deo države Srbije. Otuda i generalni utisak posle ove krize da je lokalno stanovništvo blago razočarano rezlutatima postignutim ovim barikadama, pogotovu jer oni osnovni zahtevi nisu ispunjeni.
- Šta misllite da li će biti formirana ZSO i kako bi ona trebalo da funkcioniše? Zašto se toliko odugovlači sa njenim formiranjem?
Formiranje Zajednice srpskih opština je obaveza Prištine preuzeta iz Briselskog dogovora i odgovornost za neformiranje ovog tela leži pre svega u vlastima u Prištini. Po stavovima predstavnika vlasti iz Prištine, pre svega gospodina Kurtija, oni odbijaju formiranje ZSO, međutim izjave predstavnika međunarodne zajednice po tom pitanju više nego jasno daju do znanja da su njihovi stavovi da ZSO mora biti formirana. Tako da uz ove suprotne stavove koji dolaze, teško je oceniti da li će i kada početi formiranje ZSO. Stav Srpske zajednice na severu KiM je da bez formiranja ZSO nema povratka u institucije, što je veoma jasan stav, jer su upravo očekivanja srpske zajednice da će kroz ZSO imati veće garancije i mehanizme koji obezbeđuju poštovanje pre svega osnovnih građanskih prava.
- Kad pominjete “normalno funkcionisanje građana”, šta to podrazumeva iz Vaše perspektive?
Situacija koju smo imali za vreme postavljenih barikada je otežavala svakodnevni život stanovništva na severu KiM, pre svega bilo je otežano ili u nekim situacijama onemogućeno kretanje lokalnog stavništva čak i ka bolnicama, školama, prijateljima. Otežano je snabdevanje robom, lekovima i slično, jednostavno bili su blokirani svi bitni putni pravci. Tako da sam sa tog aspekta pomenuo da je pozitivna stvar da posle tri nedelje građani konačno normalno funkcionišu na ovim prostorima.
- Izjavili ste jednom prilikom da “postoje mišljenja među ljudima da posle svakog procesa, dogovora ili krize – srpska zajednica izgubi nešto, a pre svega se misli na vezu sa državom Srbijom“. Šta ste izgubili posle ove situacije sa barikadama?
Da, ranije sam pomenuo kakva su često očekivanja građana sa severa KiM, u neku ruku i nerealna. Međutim, činjenica je da Srbi sa severa KiM-a žele da se osećaju kao ravnopravni deo države Srbije i da im ta prava, to jest tu vezu niko ne ugrožava. Prethodni period, pre svega Briselski proces, doneo je mnogo stvari koje srpska zajednica na KiM nije želela, ali je morala da prihvati, pre svega zbog pitanja egzistencije. Tako na primer, integracija u kosovske institucije je nešto na šta su Srbi pogotovu sa severa KiM bili primorani da urade i velika većina nikada nije bila srećna što je deo navedenih institucija, otuda i ovakvo jedinstvo i jasni stavovi pri napuštanju istih koje se desilo sada već pre dva meseca. Tako imamo procese, za koje Srbi sa severa Kosova nisu imali alternativu, ali se stekao utisak da se gubi osećaj prisustva države Srbije na ovim prostorima. Ne mogu reći da je srpska zajednica na KiM izgubila nešto konkretno posle ove situacije sa barikadama, ali ako se vratimo samo par meseci unazad, utisak je da su za lokalno stanovništvo izgubljene KM i ostale tablice sa oznakama gradova na KiM koje izdaje Republika Srbija.
- Dveri su izjavili da su “Srbi na Kosovu ogorčeni ponašanjem vlasti u Beogradu” jer ih koriste “kao sredstvo za pregovore s kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i Evropskom unijom, bez vođenja računa o realnoj opasnosti po njihove živote”. Kako biste prokomentarisali ovu izjavu?
Ne bih se složio sa tom izjavom. Opšti je utisak ovde da srbi sa KiM veruju vlastima u Beogradu, što i rezultati izbora pokazuju, ali i krizne situacije u kojima lokalno stavništvo u vlastima u Beogradu na neki način vidi zaštitu, ali i najvećeg saveznika u ostvarivanju svojih prava i rešavanju problema koje imaju.
- Sa druge strane, iz Novog DSS-a “poručuju da nijedan od uslova za uklanjanje barikada nije ispunjen i da je time samo kupljeno vreme u kom Srbija treba konačno da odluči šta će da uradi po pitanju KiM”. Šta, po Vašem mišljenju, Beograd može da uradi kako bi se popravilo stanje?
Mislim da je Beograd poslednjim dešavanjima na KiM donekle poboljšao svoju pregovaračku poziciju, čemu je doprinelo i ponašanje vlasti u Prištini, a što se moglo videte pre svega po reakcijama iz međunarodne zajednice. Deluje da je u ovoj situaciji utisak međunarodne zajednice da je Prištinska strana ta koja je manje konstruktivna I odgovorna.
- Kakve su Vaše prognoze po pitanju daljih zbivanja na KiM-u?
Zaista je teško dati bilo kakve prognoze, jer smo videli u prethodnom period da situacija može vrlo brzo da se promeni. Činjenica je da su odnosi između zajednica poljuljani, da je poverenje u Prištniske institucije od strane Srba sa severa KiM izgubljeno, a dalje prisustvo i angažovanje specijalnih policijskih jednica monoetničke strukture na severu KiM dodatno unosi nervozu i predstavlja potencijalni okidač za novu destabilizaciju. Tako da je opšti utisak da vrlo lako možemo doći do ponovne krize slične ovoj od pre nekoliko dana. Ostaje nada da će uticaj međunarodne zajednice biti jači u narednom period i da će doći do napretka u dijalogu, što bi svakako doprinelo poboljšanju situacije na terenu.
možda vam se svidi
-
Centralna izborna komisija u Prištini: Počeo period promene biračkih centara u četiri opštine na severu KiM
-
Centralna banka tzv. Kosova nudi tri opcije slanja novca Srbima na KiM, dinar se ne pominje
-
Dve decenije od pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji
-
Gabrijel Eskobar: Upotreba dinara na KiM je hitno humanitarno pitanje koje odmah treba rešiti
-
Stano: Prioritet da Beograd i Priština počnu da sprovode obaveze, nije mnogo urađeno
-
Gabrijel Eskobar ove sedmice u Prištini, razgovaraće o uredbi kojom se zabranjuje dinar
Intervju
INTERVJU: Naš cilj je da postanemo jedna od najvećih i najboljih fondacija koje podržavaju mlade
Objavljeno
pre 3 meseca-
12. decembar 2023.Objavila:
Magdalena IvanovićFondacija “Zajedno za mlade” sa višegodišnjim iskustvom sprovodi razne aktivnosti da bi pomogla najtalentovanijim mladim ljudima u oblasti nauke, kulture i sporta. Kako bi detaljnije upoznali naše čitaoce sa ključnim aktivnostima, aktuelnim projektima, dosadašnjim postignutim rezultatima, QN je portal je kontaktirao pomenutu fondaciju u potrazi za odgovorima.
- Кako i kada je nastala ideja o osnivanju Fondacije “Zajedno za mlade”?
Počev od 2018. godine profesorka Grujičić se obraćala studentima na brojnim studentskim tribinama širom Srbije, bodreći ih da utiču na svoju budućnost i kreiraju je. Inspirisani njenom neposrednošću i pozitivnim stavom, vizijom i pokretačkom energijom, nakon brojnih tribina namenjenih studentima širom Srbije, studenti više studenstkih paralamenata, sa nekoliko Univerziteta iz Srbije, odlučilo je da se obrate profesorki Grujičić sa molbom za pomoć i podršku pri osnivanju fondacije namenjene najboljima među njima. Ideja je prihvaćena od strane profesorke, ali glavni zahtev njen je bio da Fondaciju vode mladi ljudi, a da profesori i javne ličnosti stanu iza njih i da im pomognu u njihovoj ideji. Predlog imena Fondacije “ZAJEDNO ZA MLADE“ stigao je od studenata širom Republike Srbije. Odlučili smo se za ovo ime jer smo duboko ubeđeni da su mladi jedini koji mogu da okupe i ujedine sve ljude u našoj zemlji. Mladi su oni koji predstavljaju najveći potencijal i bogatsvo našeg naroda u koje moramo svi zajedno da ulažemo.
- Кo su najčešći korisnici Fondacije?
Кorisnici donacija naše Fondacije su najtalentovaniji mladi u oblasti nauke, kulture i sporta.
- Кoje su njene ključne aktivnosti?
Fondacija deluje u dva pravca. Strateški i operativno. U strateškom smislu nastojimo da umni i uvaženi ljudi od ugleda i struke, svojim znanjem i iskustvom podstaknu i podrže mlade ljude u realizaciji njihovih ideja i talenata, na način kako vizija, energija i talenti mladih to vide i vode ih. Na operativnom nivou, a zahvaljujući svojim uvaženim Donatorima, Fondacija mladima pomaže finansijski i operativno kako bi svoje talente potvrdili i razvijali kroz brojna takmičenja na regionalnom i međunarodnom nivou. Organizujući brojne tribine i akcije širom Srbije, Fondacija je podstakla mlade i na međusobno povezivanje i saradnju, a u cilju što efikasnije realizacije njihovih ideja. Кao kruna dosadašnjih aktivnosti, a na inicijativu i u organizaciji mladih Fondacije, organizovan je Međunarodni omladinski samit „OTVORENI SVET“ krajem oktobra 2022.godine, na Zlatiboru, uz učešće nekoliko hiljada mladih iz zemlje i sveta.
- Кoji su trenutno aktuelni projekti?
Aktuelni projekti naše Fondacije jesu organizacija kulturnih manifestija, kao jedan od načina prikupljanja materijalnih sredstava u cilju omogućavanja talentovanoj deci u oblasti nauke, umetnosti i sporta da nesmetano razvijaju svoje talente.
- Кako ste zadovoljni dosadašnjim postignutim rezultatima u radu fondacije?
Ceo tim naše Fondacije je veoma zadovoljan dosadašnjim radom, a naravno, naše ambicije su velike i težimo ka tome da budemo još uspešniji, da pomognemo što više mladih talenata, da postanemo jedna od najvećih i najboljih fondacija koje podržavaju mlade.
- Sa kim ostarujete najbolju saradnju?
Fondacija ima saradnju sa Univerzitetima u Srbiji, Кancelarijom za mlade, brojnim studentskim udruženjima, kao i sa državnim institucijama, ustanovama, jedinicama lokalne samouprave – opštine/gradovi, a sve u cilju podrške mladima i to najboljima među njima -vrednim i talentovanim mladima.
- Na koji način pojedinci i organizacije mogu da pomognu Vašoj fondaciji?
Mogu da doprinesu učestvovanjem u organizaciji kulturnih događaja, kao jedan od načina povezivanja mladih ljudi, u cilju širenja kulture među mladima, a takođe mogu podržati rad i ciljeve Fondacije kroz uplate donacije na tekući račun Fondacije koji se može naći na našem sajtu.
- Кo su ambasadori fondacije i kakva je njihova uloga?
Ambasadori Fondacije „Zajedno za mlade“ su javne ličnosti koje su zapravo prijatelji Fondacije, koji imaju ulogu da promovišu i podrže humanitarni rad naše Fondacije, a samim tim podignu svest njihovih pratilaca o važnosti humanitarnog angažovanja. Fondacija ima veliki broj ambasadora : Bane Zeremski, Tanja Bošković, Mirjana Bobić Mojsilović,Goca Stijačić, Ana Stamenković, Tijana Malešević, Sloba Stefanović i mnogi drugi .
- Na šta ste najponosniji kada je u pitanju fondacija “Zajedno za mlade”?
Naša Fondacija „Zajedno za mlade“ je najponosnija na broj ostvarenih donacija, na to što smo uspeli da pomognemo, podržimo i usrećimo mlade talente, na sve uspešno realizovane projekte među kojima je najveći Samit 2022 „Otvoreni svet“,na niz organizovananih kulturnih manifestacija, kao i na veliki odziv umetnika i javnih ličnosti koji su prepoznali ovaj način rada Fondacije kao ispravan put prikupljanja donacija, povezivanja mladih i širenja kulture među mladima.
Intervju
Ekskluzivan razgovor sa Ivicom Dačićem pred izbore (VIDEO)
Objavljeno
pre 3 meseca-
8. decembar 2023.Objavila:
Magdalena IvanovićDimitrije Bojčić otpočeo je ekskluzivni serijal „Dijalog sa“ u kom će razgovarati o aktuelnim temama sa najuticajnijim ljudima iz sveta politike u regionu. O pomenutim temama, razgovarao je sa prvim potpredsednikom Vlade Srbije i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem.
Neke od glavnih tema o kojima se govori u intervjuu su ovogodišnji parlamentarni izbori, očekivanja Ivice Dačiča od njih, borcima “Protiv nasilja”, KiM -u, ZSO, slučaju Banjska, EU, Velikoj Albaniji, ratu u Izraelu, teritorijalnom integritetu Ukrajine, sankcijama Rusiji i ostalim aktuelnim temama.
Ceo intervju pogledajte u videu koji sledi:
Intervju
INTERVJU Dimitrije Bojčić – dve godine osvajanja medijskog neba
Objavljeno
pre 4 meseca-
4. decembar 2023.Objavila:
Magdalena IvanovićU velikoj konkurenciji mnoštva postojećih portala, QN je uspeo da se izbori za svoje mesto na medijskoj sceni i proslavi dve godine. Pored informativnog, nedavno je dobio i zabavni format. Zašto je pokrenut, po čemu se razlikuje od ostalih portala, šta da očekujemo od njega u budućnosti, govori za QN osnivač i direktor Quicknews grupacije, Dimitrije Bojčić.
- Portal QN slavi dve godine. Šta Vas je motivisalo da ga pokrenete pored postojanja velikog broja već postojećih portala i medija u Srbiji?
U školi nas uče da je najjača sila na svetu atomska ili gravitaciona sila, ne znam tačno, imao sam 2 iz fizike (smeh), ali ja se ne bih složio. Želja je najjača sila. Želja i jaka vizija su me održale na ovom putu. Svaki početak je težak, ali sam često u šali umeo da kažem da je moj bio najteži. Bio sam 4. godina Pravnog fakulteta u Beogradu, 2 ispita do diplome i logičan sled bio je da započnem karijeru pravnika u nekoj od beogradskih advokatskih kancelarija. Porodica me je tako savetovala. Isto su rekli “postoji veliki broj portala, nećeš uspeti, ulažeš novac u nešto što nije isplativo”. Možda njima to tako jeste izgledalo, ali niko od njih nije mogao da vidi moju viziju. Priznajem da deo toga možda i jeste tačan. Moj biznis plan većina ne može da isprati i sprovede. Ogromna ulaganja, a lova se ne vraća tako brzo. Ali nije sve u lovi, što mnogi ne razumeju.
- Kakvu koncepciju portala ste imali u vidu prilikom njegovog pokretanja? Po čemu bi se on razlikovao od ostalih?
Kao što ste rekli, postoji veliki broj portala. Ali koncept QN-a je u mnogo čemu drugačiji. Nezavisni i profesionalni. Sa proverenim i pouzdanim izvorima, poštujući novinarsku etiku, donosili smo vesti sa lica mesta. Informisali građane o svim bitnim društvenim, političkim, poslovnim i sportskim dešavanjima. QN ima elemente Forbsa, GQ i CNN-a. Namenjen je onima koji razmišljaju svojom glavom. Isto tako, sama redakcija se razlikuje od drugih. Quicknews okuplja mlade ljude, studente, gde imaju slobodu da se izraze i ponude čitateljima neizmenjenu sliku stvarnosti.
- Da li ste zadovoljni radom portala i šta biste promenili u ovom trenutku?
Naravno, ja sam od onih koji misle da uvek može bolje, ali smatram da je u ovom trenutku baš onako kako treba da bude. Postali smo prepoznatljivi u medijskom svetu i to je dovoljan razlog da nastavimo dalje.
- Pokrenuli ste i zabavni portal FLEX. Kako se on uklapa u koncept QN portala?
Kao što sam rekao, QN je informativno-poslovno-politički portal i u njega samog se showbiznis nikako nije uklapao. Zato smo odlučili da lansiramo FLEX portal, koji je za jako kratko vreme ostvario neverovatnu posećenost. Sa ekskluzivnim vestima, behind-the-scenes pričama i najnovijim tračevima, flexportal.rs je postao saveznik čitateljima u otkrivanju sveta slavnih. Naš tim posvećenih novinara donosi najnovije informacije iz sveta zabave, a uz ekskluzivne intervjue i intrigantne priče, obećavamo nezaboravno iskustvo praćenja omiljenih javnih ličnosti.
- Nedavno ste se oprobali u ulozi voditelja i razgovarali sa kandidatom za premijera Ivicom Dačićem. Šta nam možete reći o tome?
Prvo bih iskoristio priliku da se zahvalim njegovom kabinetu i Dijani, na gostoprimstvu. Gospodin Dačić je idealan sagovornik, intervju je vrlo zanimljiv i verujem da će svi uživati dok ga budu gledali. Uskoro će biti objavljen na našem YouTube kanalu. Ovim intervjuom započinjemo ekskluzivni politički serijal „Dijalog“ u kojem ću razgovarati sa svim bitnim političkim akterima u zemlji, regionu i svetu.
- Kakva je Vaša vizija za budućnost Quicknews grupacije?
Moja vizija je vrlo jasna – biti najveći. Prepoznatljivost nije dovoljna. Projekte koje pripremamo pozicioniraće nas u sam vrh medijskog neba i to ne Srbije, već regiona. Neću mnogo da otkrivam. Uvek sam govorio sve ili ništa i bio spreman na rizik, a svaki rizik mi je doneo upravo – sve.
- Mediji, pravo, inostrani biznis, juvelirstvo. Kako sve postižete?
Kada oko sebe imate pravi tim ljudi, sve je moguće. Moje poslovne projekte, medijske i pravne gledam kao posao. Juvelirstvo ne. Ljubav prema tom zanatu sam nasledio od oca koji je poznati beogradski zlatar. Učim veštinu juvelirstva i to je nešto što morate voleti da bi ste mogli raditi i biti uspešni u istom. Juvelirstvu tek planiram da se posvetim, kada budem preuzeo porodičnu zlataru – „zlataru Bojčić” i predstavim klijentima kolekciju nakita u koji će se zaljubiti na prvi pogled, baš kao što se sve instant zaljubljuju u mene (smeh).
Za kraj ovog intervjua želim da se zahvalim mom timu na bezuslovnoj podršci. Hvala vam što ste ostali uz mene, ponosan sam na vas i na vaš profesionalni razvoj. Zahvalan sam poslovnim partnerima što nam ukazuju poverenje, kao i prijateljima kuće što nam obezbeđuje sigurno poslovno okruženje, ali i konkurenciji koja nas stalno drži budnima.
Vidimo se u finalu.
Intervju
INTERVJU: Jasmina Andrić: Da nije osude svetske javnosti, Izrael bi bio daleko suroviji nego što jeste
Objavljeno
pre 5 meseci-
20. oktobar 2023.Objavila:
Magdalena IvanovićIzraelsko-palestinski sukob počeo je 7.oktobra 2023.godine, a svakim danom se povećava njegov intenzitet i broj žrtava. Kako bismo detaljnije informisali svoje čitaoce o suštini i mogućim ishodima, QN portal je kontaktirao urednicu časopisa “Odbrana i bezbednost” i stručnjaka za bezbednost Jasminu Andrić.
- Jednom prilikom ste izjavili da se svaka država nalazi u nekoj vrsti rata. Da li je rat u Izraelu bio nužan u sadašnjem trenutku?
Da ne napravimo zabunu, ta izjava se odnosila na razičite oblike hibridnih dejstava, a ne na konvencionalne (čitajte oružane) sukobe. Dok bukti rat u Ukrajini, Evropa se suočava sa izbegličkim izazovima, a svetska ekonomija posrće, svakako je poslednja stvar koja nam je bila potrebna još jedan rat. Da li je moralo da dođe do ovog sukoba i da li je situacija u međunarodnim odnosima tome pogodovala, mislim da jeste. Sukob između Izraela i Palestine i posredno Hamasa je višedecenijski i epizodan. Što znači da imamo periode mirovanja i periode otvorenog konfrotiranja i taj ciklus se ponavlja, a osnova sukoba se ne rešava. U momentu kada je pažnja svetske javnosti i velikih sila usmerena na Ukrajinu, a protok naoružanja olakšan, bilo je samo pitanje vremena kada ćemo imati novo žarište. Na neki način bilo je i za očekivati da se ovako nešto desi. I bojim se da ovde nije kraj…
- Kako je moguće da čuvene izraelske službe nisu mogle da predvide Hamasov napad?
Iako je Hamas prerastao u politički pokret, u osnovi to je teroristička organizacija. Metode koje koriste su terorističke, a upravo na njima često obaveštajni rad zataji. Izraelske obaveštajne službe su među najboljima na svetu, osim toga na ovim prostorima deluju i službe velikih sila. Ipak došlo je do propusta i desio se napad koji je pokazao da ni službe nisu svemoćne jer da jesu, pojas Gaze ne bi ni postojao. Po meni je u svakom sukobu motivacija boraca ključna, jer ona pokreće i domišljatost i daje snagu da se obračunate i sa nadmoćnijim neprijateljem. A Palestinci je svakako imaju. Opet postoji i druga teorija, a to je da službe naprave propust kada im to odgovara.
- Hamas je palestinska militatna grupa, ali ko stoji finansijski i strateški iza njega?
Hamas je teroristička organizacija koja je prerasla u politički pokret sa svojim oružanim krilom. Ovo navodim s obzirom na činjenicu da su osvojii podršku na izborima i iz igre izbacili Fatah. Od tada postaju politički pokret uprkos terorističkim aktivnostima koje su ih do toga dovele.
Smatra se da Hamas ima podršku u pokretu koji deluje na prostoru Egipta, koji se graniči sa pojasom Gaze, ali zapravo i iza tog pokreta i indirektno iza Hamasa stoji Iran koji je najveći neprijatelj Izraela.
- Ministarstvo Palestine saopštilo je da je u izraelskim napadima na Pojas Gaze ubijeno do sada oko 4.000 ljudi, a povređeno 12.500. Svetska javnost nije preterano uznemirena zbog toga, kao da su palestinci drugorazredne žrtve. Da li se to može smatrati nekim vidom genocida kojim ta ista svetska javnost ponekad i manipuliše?
Ja se ne bih složila da svetska javnost nije uznemirena. Dogodio se niz protesta povodom napada na bolnicu u Gazi. Ljudi širom sveta su se okupljali ispred ambasada zapadnih zemalja tražeći pravdu za Palestince. Društvene mreže su takođe preplavljene podrškom za Palestince. Koliko je loš publicitet izraelskih aktivnosti govori i činjenica da je i sam Izrael negirao bombardovanje bolnice. Da nije osude svetske javnosti, Izrael bi bio daleko suroviji nego što jeste.
- Nedavno je u poseti Izraelu bio i američki predsednik Džozef Bajden, koji je pružio punu podršku Izraelu i stiče se utisak da mu je dao “dozvolu” da ratuje po svojim pravilima, ne pridržavajući se međunarodnih konvencija o ratovima. Kakvo je Vaše mišljenje po tom pitanju?
Zvanično, Amerika je pozvala Izrael da se pridržava zakona rata, što je po meni bio neki vid opomene za Izrael uprkos svoj podršci. Izraelska vojska je jedna od najsofisticiranijih na svetu upravo zahvaljujući američkim finansijama. Moje mišljenje je da SAD ovaj sukob u ovom momentu ne ide u prilog. Pažnja SAD i finansije su usmerene na Ukrajinu, svaki novi sukob u kome bi indirektno učestvovali olakšaće posao Rusima u Ukrajini, pa verujem da će SAD težiti smirivanju sukoba u Izraelu.
- Da li Izrael ovakvim brutalnim akcijama rešava pitanje taoca koje je Hamas zarobio? Šta će biti sa njima?
Kao što sam već navela, mislim da bi Izrael bio daleko brutalniji da nije osude svetske javnosti. Brutalan odgovor uvek služi zastrašivanju. Međutim, kako da zastrašite ljude koji već žive u enklavi bez pijaće vode, struje i dovoljno hrane, mogućnosti za kretanje i lečenje u najgušće naseljenom mestu na svetu. Oni nemaju više šta da izgube. Tako da brutalnost u ovom slučaju mislim da neće biti od pomoći. Taoci će preživeti jedino ako Hamas nešto dobije za njih i ta ponuda mora biti dobra.
- Iz dana u dan rat u Izraelu poprima sve veće razmere. Kakve su vase prognoze za dalje? Šta je presudno za njegov kraj i koji modaliteti su na raspolaganju da se konflikt razreši?
Sukob Izraela i Palestine dugo traje i ne može se sada rešiti. Jedino može doći do smirivanja situacije koja će ponovo da eskalira kroz neko vreme. Međutim, zbog svih dešavanja u svetu koja sam već pominjala i zbog mogućnosti da dođe do odmazde terorističkih organizacija na tlu Evrope i daljeg involviranja Irana u ovakve akcije, ključno je da se sada ove tenzije smire. Ukoliko Izrael ne napravi ustupak, ceo svet može da se suoči sa talasom nasilja. Takođe sukob može da se prošiti i na Liban. Na ovo je upozorila i podrška Hamasu od strane Hezbolaha koji operiše u Libanu, a koji je ratovao sa Izraelom poprilično krvavo. Smirivanje sukoba u Izraelu je možda i ključni momenat koji bi mogao da zaustavi dodatne konflikte na drugim područjima širom sveta.
Intervju
INTERVJU: Ljubomir Stanojković: Vešta igra tajnih službi
Objavljeno
pre 6 meseci-
1. oktobar 2023.Objavila:
Magdalena IvanovićLjubomir Stanojković, diplomirani politikolog iz Šilova (Gnjilane), za QN portal govori o svemu onome što se događa na Kosovu i Metohiji poslednjih dana iz ugla analitičara i građanina koji tamo živi.
- Sve su nas zatekli nemili događaji na KiM-u od pre sedam dana. Kakva je trenutna situacija na Kosovu i Metohiji?
Situacija na Kosovu je trenutno teška i mučna. Teška, jer organizacija života je otežana i to i iz više razloga, od otežanog snabdevanja određenim namirnicama do bezbednosnih rizika sa kojima se suočava običan narod. Mučna, jer vlada totalna neizvesnost u svakom smislu, od političkih do ekonomskih. Šta če se desiti, sutra, prekosutra, za mesec, godinu dana. Ima li perspektive planirati budućnost za duži vremenski period, za sebe, decu, porodicu. Stalno neki događaji, incidenti, pretnje, ograničen prostor za slobodno kretanje. Dolazak različitih misija, dogovori, razgovori, sporazumi. Stalna iščekivanja, nadanja, a opet sve ispočetka.
- Srbi su se opet našli na udaru po ko zna koji put. U kakvoj poziciji je sada posle svega srpsko stanovništvo?
Srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiju živi u uslovima, slobodno se može reći, jednog geta. Međutim, opet to zavisi od mesta do mesta, tj. kolika je koncentracija Srba na nekom prostoru, tamo gde nas je više, donekle je život podnošljiv, narod se kreće, privređuje, obrazovni i zdravstveni sistem, kakvi takvi funkcionišu. Sve to se dešava u ruralnim delovima, urbanost je totalno zamrla. Po gradovima, Srba nema, osim nekih pojedinaca koji iz nekih svojih razloga su još uvek tamo. A, opet najteže je u onim mešovitim sredinama gde je koncetracija Srba u manjim procentima, tako da je tamo uslova za podnošljiv život skoro nemoguć. Ipak, interesantno je da su se ljudi na sve navikli i da su i takvi teški uslovi, za njih donekle normalni. Doduše onih katastrofalnih i teških napada više nema, ali čestih provokacija i bojazan da ipak može doći do istih uvek postoji. Nepoverenje prema kosovskim vlastima je izrazito i veoma često s pravom. U kontaktu sa organima vlasti, prema Srbima se striktno sprovodi zakon, dokazati da ponekad nije tako je jako teško ili čak neizvodljivo. Ravnopravnost jezika koja je Ustavom zagarantovana je na veoma niskom nivou. Česti su problemi koji se iz tih razloga dešavaju.
Zbog svega toga, srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji i dalje je okrenuto svojoj matici Srbiji. Kako iz razloga što ipak svoju perspektivu vide u centralnom delu Srbije, kao i zato što Beograd materijalno veoma pomaže srpski narod.
- Kako Vi, kao građanin i analitičar, gledate na dešavanja u Banjskoj?
Dešavanja u Banjskoj, tj ubistvo kosovskog policijca, ali i krajnji epilog pri čemu je ubijeno još tri napadača srpske nacionalnosti, je događaj koji po meni predstavlja jednu veliku igru tajnih službi, ali u najvećoj meri stranih, sa nenadoknadivim ljudskim žrtvama. Mnogo toga je rečeno, mnogo toga je analizirano, a opet mnogo nepoznanica će na kraju i ostati, tj. zašto je do ovoga uopšte moralo doći.Ono o čemu se veoma malo priča, a moglo je da ima uticaja na ovakav način reakcije srpskih mladića, ne znam kako bih drugačije mogao da formulišem, a to je zabrana uvoza robe iz Srbije na Kosovu. U takvim uslovima ljudi se na različite načine snalaze i dovijaju kako da dođu do odgovarajućih namirnica. Takvi uslovi su veoma povoljni za pojavu raznih grupa koje pribegavaju švercu i ilegalnom uvozu. Da bi se to što bolje delovalo, stvara se odgovarajuća logistika i nabavka vatrenog oružja. Kada na to dodamo ogromno prisustvo kosovske policije sa dugim cevima koje provocira narod, desilo se što se desilo. Na kraju pala je i krv.
- Koje su Vaše prognoze što se tiče daljih dešavanja na Kosovu i Metohiji?
Kakve su prognoze za dalje. Pitanje od milion dolara. Desila su se ubistva, mladi ljudi stanovnici tog područja su poginuli. Svi oni imaju svoje porodice, rodbinu, prijatelje. Poginuo je nažalost i kosovski policajac. Zvanični organi će nakon nekog vremenskog perioda reći da se situacija smirila. Međutim, ako ostanu oni uslovi koji su uslovili pojavu ovog, a imamo i dodatna ubistva, mogućnost pojave novih sličnih događaja je sigurno prisutna. Napomenuo sam i mišljenja sam da je sve ovo vešta igra tajnih službi i da se ništa ne dešava slućajno i da sve ovo isplaniralo i predvidelo u nekim laboratorijama za ove namene. Učinjeno je tako da bi se odlučnije krenulo u rešavanje kosovskog čvora. Na ovaj ili onaj način. Ovi događaji kod Banjske će uticati da se svima stavi do znanja da dugi i česti razgovori, dogovori, sporazumi bez konkretnog sprovođenja i konkretnih rezultata više se neće organizovati.Verujem s pravom da će međunarodna organizacija, kao glavni medijator u ovom dijalogu, mnogo ozbiljnije pristupiti istom i ići po svemu sudeći možda nekom drugom formatu susreta koji će biti plodotvorniji. Jedan od oblika tog formata po svemu sudeći je već u igri i predložili su ga neke diplomate, a to je Međunarodna konferencija tj. nešto slično Dejtonu.
- Da li je posle svega uopšte moguć bilo kakav nastavak dijaloga između Prištine i Beograda?
Kada je u pitanju dijalog između Beograda i Prištine u ovom momentu, pogotovu susret na najvišem nivou, mislim da je neizvodljiv i nemoguć. Zato će tzv. šatl diplomatija biti mnogo prisutnija i aktivnija. Bilateralni susreti gospodina Lajčaka, Borelja i Ekobara sa g-dinom Kurtijem i g-dinom Vučićem će se pojačati, ali opet izgovora za odugovlačenje pogotovu od strane Kurtija će sve više dolaziti do izražaja jer će ova dešavanja iz Banjske pokušati da zloupotrebljava. Takav stil rada sigurno neće dati nekih konkretnih rezultata. Ne verujem da će Kurti tek sada pristati da povuče policijske snage i učiniti iskorak u smislu da gradonačelnici podnesu ostavke kako bi došlo što pre do vanrednih izbora na severu Kosova. Još manje će pristati na obavezu iz Briselskog sporazuma da izradi Nacrt Zajednice srpskih opština.Tako da će se ići u pravcu onoga što sam već u prthodnom odgovoru najavio, a to je drugi oblik razgovora, drugi format, najverovatnije Međunarodna konferencija o Kosovu.
Direktori za ljudske resurse postaju sve moćniji: Veće titule i još veće plate
Prioritetna akcija, a drugorazredna cena: Da li su mali akcionari NLB Komercijalne banke bliži pravdi
Zlatko Belencan: Pojačana kontrola otkrila više od 32.000 saobraćajnih prekršaja
Ne jenjava haos u Crnoj Gori: Isplivale tajne Skaj poruke predsednika opštine Budva
Zašto protestuju vlasnici splavova na Savskom keju?
U masakru u Beogradu stradala ćerka slavnog srpskog odbojkaša
Održan protest podrške narodu Palestine u Beogradu (FOTO VIDEO)
Ovu vilu je Pablo Eskobar koristio za odmor i skrivanje kokaina i keša, pre 30 godina je digli u vazduh – danas je mesto za pejntbol
Obraćanje ministra Vučevića i generala Mojsilovića: „Radoičić nije učestvovao u obuci na Pasuljanskim livadama“
U TRENDU
-
Lifestylepre 6 dana
Dragana Mirković pred veliki spektakl u Podgorici: Pjevaću onoliko koliko to moja publika bude željela
-
Svetpre 6 dana
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe upozorila na uticaj Kine preko TikToka na predsedničke izbore u SAD
-
KiM specijalpre 6 dana
Eskobar danas stiže u Prištinu, u dvodnevnu posetu KiM
-
Srbijapre 5 dana
Misija MMF danas započinje posetu Srbiji, plenarni sastanak biće održan u NBS
-
Srbijapre 5 dana
Ko će trgovcima peći kafu – neiskorišćeni kapaciteti raštrkani po Srbiji
-
Svetpre 5 dana
Smrt vreba radnike koji pomažu na putu
-
Svetpre 2 dana
Generalni konzul dr Vladimir Božović prisustvovao je svetoj misi u Кatedrali Svetog Patrika u Njujorku
-
Srbijapre 6 dana
Vladimir Lučić: Država će krajem 2024. podeliti frekventne opsege za 5G mrežu