ostanimo u kontaktu

Srbija

Milija Zeković, izvršni direktor kompanije SBB: Imati SBB je stav

Objavljeno

-

Izvršni direktor kompanije SBB Milija Zeković izjavio je za Nedeljnik da je bez obzira na sve izazove sa kojima se SBB suočavao, prethodna godina bila je jedna od najuspešnijih. On je naglasio da je kompanija izložena tržišnim opstrukcijama koje bi u svakoj uređenijoj zemlji bile nezamislive.

SBB je prošle godine obeležio 20 godina uspešnog poslovanja, tokom kojih smo ostvarili značajne poslovne rezultate, investirajući u najnaprednije tehnologije, vrhunsku uslugu i zvanično najbolje iskustvo korisnika u Srbiji. Prošle godine smo završili projekat GIGA Srbija i 35 gradova smo napravili GIGA gradovima, odnosno urađena je digitalizacija cele mreže za naše korisnike u koju smo uložili 300 miliona evra. To znači da svi naši korisnici imaju dostupne internet brzine u EON paketima do 1 Gbps. Prema oceni renomirane kompanije Ookla, naša mreža je u 2022. godini proglašena za najbržu i najstabilniju internet mrežu u Srbiji“, rekao je Zeković Nedeljniku i dodao:

„Bez obzira na sve izazove sa kojima smo se suočavali, prethodna godina bila je jedna od najuspešnijih, jer smo ostvarili rast EBITDA u odnosu na 2021. godinu. Podsećam da je SBB kompanija uložila do sada u Srbiju preko 900 miliona evra, zapošljava 1.800 ljudi i angažuje oko 1.000 spoljnih saradnika. Imati jaku kompaniju kao što je SBB, koja toliko ulaže u privredu Srbije, zapošljava hiljade građana, plaća godišnje poreze u milionskim iznosima, dobro je za Srbiju i sve njene građane“.

Upitan koji su bili najveći izazovi sa kojima se SBB suočavao u 2022, odgovara:

Izloženi smo tržišnim opstrukcijama koje bi u svakoj uređenijoj zemlji bile nezamislive. Konkurencija je i u 2022. godini igrala jednu nefer tržišnu utakmicu, u kojoj su ih podržale i institucije. Njihove ponude često su potpuno ekonomski neodržive i kao takve uvek kriju zamku, zato najveći broj naših korisnika nije naseo na ovakve promocije“.

Javnost je, kako dodaje, dobro upućena i u štandove koji su postavljani u zgrade gradskih opština i plakate „Raskid sa SBB-om? Moguće je!“, kojim su bili oblepljeni gradovi širom Srbije.

„Naši korisnici su na ovu nelegalnu tržišnu bitku često odgovorili još većom lojalnošću i podrškom, koju su pokazivali javno, kako na društvenim mrežama, tako i na terenu. SBB korisnici nisu pasivni, oni su mnogo puta pokazali neverovatnu hrabrost kao naši aktivni saborci, iskazujući sopstveni stav i reagujući na sve vrste pritisaka od strane konkurencije“, rekao je Zeković.

Upitan kako bi ocenio stanje na tržištu, posebno kada je u pitanju sve veća (i sve žešća) konkurencija, kaže:

„Kada govorimo o stanju na tržištu, moramo uzeti u obzir da naši konkurenti postupaju suprotno pravilima fer konkurencije i poštene tržišne utakmice, zbog čega smo pokrenuli odgovarajuće pravne postupke. Na nepravde kojima smo izloženi zbog očuvanja našeg biznisa i korisnika, reagujemo svim dozvoljenim pravnim sredstvima pred domaćim sudovima i telima, a pokrenuli smo i postupak međunarodne arbitraže da dokažemo razmere nepravde i pritisaka kojima smo izloženi. Kao što sam već napomenuo, trenutno pružamo usluge u 35 gradova, a želja nam je da SBB bude dostupan na celoj teritoriji Srbije i da građani mogu da imaju slobodan izbor operatora čije usluge žele da koriste. Prosto, tražimo jednake uslove za sve i saglasnost institucija kako bismo nastavili da širimo našu mrežu“.

Prema njegovim rečima, SBB je kompanija koja je prva donosila inovacije na tržište Srbije i već 20 godina drži najviši nivo usluga i postavlja standarde. „SBB jedino insistira na poštovanju zakona, a to je mogućnost da radimo slobodno, bez opstrukcija i da imamo jednak tretman“, kaže.

„Pravedna i fer konkurencija i borba na tržištu je dobra za sve, ona čini jačim ne samo kompanije nego i tržište, što je na kraju dobro za korisnike. Mi smo uvek za zdravu konkurenciju koja podstiče da budemo bolji i zato ćemo se truditi i dalje da im zadajemo domaći zadatak kvalitetom, kako bi naši korisnici uvek imali najbolju uslugu na tržištu“, istakao je Zeković.

Na pitanje kako SBB planira da privuče nove i zadrži stare korisnike u ovakvim uslovima, odgovara:

„Imati SBB je stav! Stav ljudi koji veruju u slobodu izbora, u odanost, istinu, koji su svoji i biraju baš takvu mrežu. Sve ovo naši korisnici pokazuju svih ovih godina i to je za nas u kompaniji SBB najveća motivacija. Jedan od pokazatelja za to je i međunarodno Customers’ Friend priznanje koje smo osvojili početkom ove godine, za kompaniju koja je posvećena izvrsnom korisničkom iskustvu. Činjenica je da je SBB neprikosnoven u pružanju vrhunske usluge i korisničkog iskustva, da u ponudi ima nezavisne medije poput N1 i Nova, kao i Sport Klub koji će i narednih pet sezona prenositi ekskluzivno utakmice Evrolige. Ugovor je potpisan na pet godina sa Evroligom i Evrokupom, a kako je Srbija prevashodno košarkaška nacija, ponosni smo na to što ćemo jedini imati prenose najatraktivnijih utakmica najboljih evropskih timova, među kojima su Partizan i Crvena zvezda“.

„Potvrđeno pružamo najbolju korisničku podršku, imamo jedinstvenu EON platformu koja je kvalitetom daleko ispred svih na našem tržištu i najbrži kablovski internet u Srbiji, što je sve ono što nas stavlja daleko ispred konkurencije, i to je oduvek bio naš glavni adut za zadržavanje starih i privlačenje novih korisnika“, dodaje.

O poslovanju United Grupe, koja je izrasla upravo iz SBB-a, kaže:

„United Grupa, vodeća telekomunikaciona i medijska kompanija u Jugoistočnoj Evropi, u većinskom je vlasništvu BC Partners, jedne od najvećih globalnih investicionih kompanija. Osnivač kompanije Dragan Šolak zajedno sa menadžmentom kompanije poseduje značajan manjinski udeo, a EBRD kao manjinski akcionar Grupu podržava još od 2004. godine. U kompaniji je zaposleno preko 15.000 ljudi. Kompanija posluje u osam zemalja u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji i ima 15 miliona korisnika. Prihodi United Grupe su u prethodne tri godine utrostručeni i EBITDA je već sada veća od milijardu evra“.

Kompanija United Grupa u poslednje tri godine, prema njegovim rečima, ima astronomski rast, snažno je investirala kupujući Tele-2 i Optimu u Hrvatskoj, Vivacom i Novu u Bugarskoj, Novu i Wind u Grčkoj, kao i 20 manjih i srednjih kompanija. Vrednost ovih akvizicija premašuje tri milijarde evra.

U fokusu kompanije u 2023. biće, kaže – „kao i uvek – ljudi, kako korisnici, tako i zaposleni“.

„Svaka karika u tom lancu je važna, jer bez zadovoljnih zaposlenih, nema zadovoljnih korisnika. SBB već 20 godina menja način na koji ljudi u Srbiji komuniciraju, informišu se i rade.

Mi smo se kao kompanija u polju korisničkog zadovoljstva godinama razvijali i zato ga konstantno unapređujemo, što se odrazilo i na pozitivnu percepciju našeg brenda. Prema istraživanjima agencije Deep Dive, naši korisnici su najzadovoljniji korisnici na tržištu, koji vide SBB kao najprofesionalniju telco kompaniju, modernu, sa dobrom reputacijom, koja prati svetske trendove. Želja nam je i da uđemo na tržište mobilne telefonije, da budemo operator koji u svom portfoliju ima kompletnu uslugu i fiksne i mobilne telefonije i da pružamo usluge kvadripleja. Siguran sam i verujem da smo uspeli da pobedimo sve izazove snagom brenda, vrhunskom uslugom, jedinstvenom ponudom kanala, a sve uz neverovatnu podršku naših korisnika i zaposlenih.

Verujemo da su liberalizacija tržišta telekomunikacija, slobodna konkurencija i fer tržišni uslovi način da se i korisnicima u Srbiji obezbede kvalitetnije usluge, a nastavak borbe za ispunjenje tog cilja vidimo u legitimnoj težnji da proširimo svoje poslovanje. Spremni smo da investiramo u nova radna mesta, kvalitetnije servise, bolje usluge, i da nastavimo da donosimo inovacije kao što smo to radili i do sada“, naglasio je Zeković.

Izvor: Nedeljnik

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Srbija

Grbović za sporazum, Obradović protiv, a Orlić za Vučića

Objavljeno

-

Predstavnici Srpske napredne stranke, Socijalističke partije Srbije, Pokreta slobodnih građana i Dveri izneli su večeras različite stavove o evropskom planu normalizacije odnosa Kosova i Srbije, od direktnog prihvatanja i odbijanja, do podrške politici aktuelne vlasti.

Predsednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović je u emisiji „Takovska 10“ na Radio-televiziji Srbije (RTS) ocenio da je zabluda da nešto nije potpisano i da nije postojala politička obaveza Srbije.

„Činjenica je da je dogovor prihvaćen usmenim putem i da je postao politički obavezujuć za Srbiju“, kazao je Grbović i dodao da je to postalo deo pregovaračkog procesa ulaska Srbije u EU.

Prema njegovim rečima, politička dilema trenutno je da li Srbija želi da nastavi evropski put.

„Ukoliko želimo da nastavimo, znamo šta su uslovi. Hajde ta to uradimo što pre, da skupimo političku hrabrost i donesemo važne političke odluke“, kazao je Grbović.

Dodao je da smatra da Srbija treba da bude u društvu zemalja i nalik zemljama u koje odlaze neki njeni građani, ali i da je legitimno da neko misli da Srbiji nije mesto u tom političkom prostoru.

„Ali imaju obavezu da kažu kako ćemo mi nadoknaditi sve one koristi koje smo imali od saradnje sa zemljama EU“, rekao je on.

Grbović je kazao da sadržina sporazuma nije onakva kakva bi Srbija želela da bude, ali ocenio da je on „logičan epilog jednog tridesetogodišnjeg procesa razvlašćivanja i rastakanja državnosti Srbije na prostoru Kosova i Metohije“.

Ocenio je da se Srbija trenutno bavi onim što niko ne traži od nje – priznanjem nezavisnosti Kosova, kao i članstvom Kosova u UN, što prema njegovim rečima nije u njenoj moći.

Predsednik pokreta Dveri Boško Obradović je ponovio da je protiv tog sporazuma i pozvao građane na protest koji organizuje “Državotvorni blok” u petak, 24. marta u 12.44 koji će biti organizovan širom Srbije.

On je ocenio da je Vučić usmeno prihvatio sporazum EU, iako ga je Savet za nacionalnu bezbednost krajem 2022. godine ocenio neustavnim, tvrdeći da je Vučić time „prekršio ustav i prihvatio sporazum koji je priznanje lažne države Kosovo“.

„Do normalizacije se ne može doći kršenjem ustava, priznavanjem pasoša i svih nacionalnih dokumenata, teritorijalnog integriteta i suvereniteta lažne države Kosovo“, naveo je Obradović.

Prema njegovim rečima, do normalizacije se može doći nepotpisivanjem i neprihvatanjem ničega što „nameću“ NATO i Zapad dok traje sukob u Ukrajini.

Dodao je da treba ići ka zakonu o suštinskoj autonomiji, da treba albansku nacionalnu manjinu tretirati kao sastavni deo Srbije, ići ka reintegraciji Kosova i Metohije u ustavno-pravni poredak Srbije i vratiti pregovore u Savet bezbednosti UN.

Odgovarajući na to što je Obradović pomenuo priznavanje kosovskog pasoša, član predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) i predsednik skupštine Srbije Vladimir Orlić je kazao da ga Srbija do sada nije prihvatala „niti će da ga prihvata tek tako“.

Upitan šta smatra pod normalizacijom odnosa Beograda i Prištine, kao odgovor je naveo „ono o čemu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio više puta“.

„To je da ćemo da razgovaramo sa ljudima iz Prištine, da razgovaramo o onim stvarima koje su najvažnije za svakodnevni život ljudi, o olakšavanju tog života, ali i relaksacije odnosa između Srba i Albanaca tako da nema tenzija i sukoba“, rekao je Orlić.

Prema njegovim rečima, te stvari su životna pitanja i o njima žele da razgovaraju, jer je to dobro za sve.

Ponovio je i Vučićeve reči da ništa što se tiče priznanja nezavisnosti Kosova ne dolazi u obzir, kao ni ništa što se tiče članstva u UN, odnosno organizacijama i agencijama koje pripadaju UN.

Govoreći o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, članica predsedništva Socijalističke partije Srbije (SPS) Snežana Paunović je kazala da je vidi kroz prizmu zaštite građana srpske nacionalnosti koji žive na Kosovu i Metohiji.

„To bi trebalo da znači da manastir Devič ne bude zaključan 24 časa, da Pećka Patrijaršija ne strahuje od trovanja ribe u sopstvenom ribnjaku, da građani slobodno kreću i ne strepe da li će ih neko pretući, apsolutna prava na sigurnost, prava svojinu, elementarnog ljudskog prava da živite tamo gde ste se rodili“, ocenila je Paunović.

Prema njenim rečima, to je normalizacija, a sve drugo je „zloupotreba“ tog termina u dnevno-političke svrhe kojoj su skloni i neki u Beogradu i albanska većina u Prištini.

Upitana da li ima poverenje da će plan biti sproveden pravedno, kazala je da se nada, ali da „odavno ne veruje u ono što Priština preuzme kao obavezu“, ali da trenutno treba insistirati na tome.

„Sada mi se čini da je pritisak na njih jači, ne intenzitetom, već da su svi zvaničnici prepoznali tu manipulaciju Prištine ili su samo odlučili da ne budu deo nje, pošto su do skoro bili“, ocenila je je ona.

Upitani da li će ići na konsultacije kod predsednika Vučića oko tih planova, Grbović je kazao da do sada nisu dobili poziv, ali da na razgovore u Predsedništvo neće ići.

Dodao je da bi otišao na kolegijum skupštine Srbije na kome bi Vučić prisustvovao, ukoliko bi on bio zakazan.

Obradović je naveo da Vučić pravi konsultacije „nakon što je sve prihvatio i počeo da primenjuje“, dodajući da „nemaju šta da razgovaraju o kapitulaciji koja se desila u Briselu u Ohridu“.

„Tražimo nove izbore da SNS, SPS i Dragan Đilas kandiduju svoju novu politiku priznanja Kosova i Metohije kao nezavisne države, da se neće protiviti ulasku takozvanog Kosova u međunarodne institucije, što piše u sporazumu, što oni ne mogu da negiraju, što je činjenica, što svi znaju, što ćute o tome“, kazao je Obradović.

Na pitanje da li će biti nove posebne sednice, Orlić nije precizirao, ali je pomenuo da je Vučić dolazio svaki put kada je bio pozvan.

pročitaj više

Politika

SSP: Srbija mora da se uskladi sa spoljnom politikom EU, bez toga nema istinskog napretka

Objavljeno

-

Srbija mora da se uskladi sa spoljnom politikom EU jer nema istinskog napretka bez usaglašavanja sa ostatkom kontinenta na kom živimo, ocenio je danas potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Goran Petrović.

On je na tribini SSP u Negotinu ocenio da je Srbiji potreban nov društveni sistem u kom su demokratija i socijalna pravda dostupni najvećem broju ljudi, u kom se poštuju Ustav i zakoni i gde postoji vladavina prava i pravde “a ne partijska kleptokratija”.

“Zato se mora odblokirati put ka Evropskoj uniji, a to znači da moramo uskladiti spoljnu politiku sa EU”, naveo je Petrović a prenela SSP.

Član Predsedništva SSP Branko Miljuš ocenio je da u Srbiji danas “pravda ne postoji” što kako je naveo, dokazuje odluka Upravnog suda da ministru finansija Siniši Malom bude vraćen doktorat kog je prethodno Senat Univerziteta u Beogradu poništio kao plagijat.

“Mi danas živimo u državi u kojoj je profit investitora važniji od života i zdravlja ljudi. Dokazi za to su mrtvi radnici u halama, ogromno zagađenje koje takođe ubija i odbijanje da naplatimo porez na ekstra profit Naftne industrije Srbije koja se bogati, jer nam naplaćuje najskuplje gorivo u regionu”, naveo je Miljuš.

pročitaj više

Srbija

Nije problem što grejemo, već šta ložimo: Ovu su veći izvori zagađenja od toplana i saobraćaja

Objavljeno

-

Vazduh je u Beogradu i ovih dana bio veoma zagađen. Kvalitetom vazduha, merenjem i uzrocima zagađenja bavi se i Mašinski fakultet. Prema rezultatima iz njihove laboratorije, individualna ložišta su veći izvor zagađenja od toplana na gas i manje štetna goriva, ali i od saobraćaja.

Rano ujutru i noću i dalje je hladno, pa grejemo iako su temperature porasle. I nije problem to što grejemo – već šta ložimo. Prema podacima sajta igair.com, Beograd je pre dva dana bio šesti najzagađeniji grad na svetu, a uzrok treba tražiti u individualnim ložištima, tvrde na Mašinskom fakultetu.

Otpadne gume, ulja, najlošija goriva

“I dalje je broj domaćinstava koja imaju svoja ložišta ogroman. Ono što je nažalost veliki problem, to je da je da li zbog siromaštva, da li zbog nebrige, neobrazovanja, neznanja prosto ljudi o opasnostima koje postoje, ljudi i dalje lože velike količine otpada, otpadnih ulja, otpadnih guma, najlošija goriva koja nađu…“, kaže Aleksandar Jović, profesor Mašinskog fakulteta.

Koliko će vazduh biti zagađen zavisi i od atmosferskih uslova. Kada ne duva vetar, štetne čestice se duže zadržavaju u nižim slojevima atmosfere, pa ih udišemo.

Stručnjaci kažu da su individualna ložišta veći izvor zagađenja od toplana koje rade na gas i manje štetna goriva, ali i od saobraćaja u Beogradu, i da nije svaki oblak dima koji vidimo opasan.

“Vrlo često vi ustvari vidite oblak vodene pare, u kojima su zagađujuće komponente daleko ispod graničnih vrednosti, ali to što neko emituje manje od graničnih vrednosti, ne znači da u nekoj životnoj sredini u prostoru neće uzrokovati velike probleme i obrnuto, čak i nekada prekoračenja emisija ne moraju trenutno da naprave problem u životnoj sredini, zato što u tom trenutku na primer duva jak vetar, pa će ga brzo odneti negde”, ističe Jović.

U dopisu koji smo dobili od Sekretarijata za zaštitu životne sredine piše da je, zbog činjenice da je u Beogradu vazduh treće kategorije, izrađen akcioni plan sa merama i aktivnostima koje će biti sprovođene u cilju smanjenja zagađenosti vazduha.

Formirana je i radna grupa za praćenje realizacije plana za poboljšanje kvaliteta vazduha u Beogradu, ali nisu mogli da obezbede sagovornika koji bi govorio o svemu tome.

Dušan Todorović, vanredni profesor Mašinskog fakulteta kaže da nije lako, a pogotovo nije lako u kratkom vremenskom roku intervenisati i napraviti takve intervencije.

“Upravo je to ono što pričamo o zameni fosilnih goriva sa novim izvorima energije, upravo je to podizanje energetske efikasnosti, upravo je to uvođenje različitih sistema za prečišćavanje dimnih i otpadnih gasova. Prosto, to zahteva neki vremenski period, iako prosto možemo da naslutimo kakvo će zagađenje biti, to ne znači da možemo da prestanemo da se grejemo ili vozimo”, dodaje Todorović.

Možda promene nisu moguće, uslovno rečeno, preko noći, ali su neophodne, jer zagađenje utiče na zdravlje svih.

Poverenje ne uliva ni to što nadležni šalju pisane odgovore, a ne mogu da obezbede sagovornike koji bi odgovorili na sva naša pitanja.

pročitaj više

Srbija

Lajčak: Slede razgovori Petkovića i Bisljimija u Briselu

Objavljeno

-

Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak najavio je da će u okviru narednog koraka u dijalogu pozvati u Brisel glavne pregovarače obe strane, Petra Petkovića i Besnika Bisljimija, kako bi se razgovaralo o koracima implementacije onog što je dogovoreno.

U intervjuu za Euronjuz Srbija i Radio Slobodna Evropa Lajčak je predočio da pitanje implementacije u osnovi sada pada na nivo glavnih pregovarača, a na pitanje da li u budućnosti postoji potreba za susretom predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljibina Kurtija, Lajčak odgovara da su potrebna oba nivoa.

Lideri se slažu o strateškom putu napred, a glavni pregovarači razgovaraju o detaljima implementacije u skladu sa onim što su se dogovorili lideri. Proces se zaista odvija na oba nivoa. Dakle, vrlo je logično da o tome kako implementirati ono što je dogovoreno u Briselu, 27. februara i u Ohridu, 18. marta, sada razgovaraju dva glavna pregovarača i eksperti”, rekao je Lajčak.

pročitaj više

Društvo

Direktorka udruženja “Best badis Srbija”: Ljudi treba da prevaziđu strahove i priđu osobama sa Daunovim sindromom

Objavljeno

-

Ljudi treba da prevaziđu strahove i priđu osobama sa Daunovim sindromom rekla je danas izvršna direktorka udruženja “Best badis Srbija” Marija Marjanović povodom obeležavanja Svetskog dana osoba sa Daunovim sindromom na svečanoj šetnji “Upoznajte hromozom ljubavi” u Beogradu.

“Ja bih ovom prilikom poslala poruku da ljudi prevaziđu svoje strahove, da priđu ljudima sa Daun sindromom. Oni su blage naravi, puno osmeha dele, puno ljubavi i potrebno im je samo razumevanje, prihvatanje i uključivanje u društvo kao što smo ih mi uključili”, navela je Marjanović.

pročitaj više

U TRENDU