ostanimo u kontaktu

Biznis

Od poreza na priređivanje igara na sreću u Srbiji može da se izgradi 25 bolnica ili 50 škola

Objavljeno

-

Direktni poreski prihodi od industrije igara na sreću u 2022. godini iznosili su između 240 i 250 miliona evra, od čega bi moglo da se izgradi 25 bolnica ili finansira izgradnja 50 škola širom naše zemlje. Ukupan neto profit kompanija iz ovog sektora za 2022. godinu iznosio je 100 miliona, a priređivači su u budžet naše zemlje uplatili 2,5 puta više od ukupnog prihoda koji su ostvarili!

Od ove industrije, kao jedne od najbolje regulisanih u zemlji, slivaju se najveće uplate u budžet Republike Srbije, imajući u vidu da se plaćaju nameti po osnovu većeg broja poreskih oblika. Za beting industriju je, recimo, specifična naknada za priređivanje i odobrenje igara na sreću, koju druge delatnosti ne plaćaju. Usled promene zakona i povećanja naknada, prilivi budžeta po ovom osnovu su praktično duplirani za samo tri godine i to u uslovima korone.

Ukupna direktna dodata vrednost industrije igara na sreću privredi Srbije procenjuje se na najmanje 500 miliona evra, a može se reći da ova grana direktno ili indirektno utiče na kreiranje BDP-a naše zemlje od najmanje 1,5 odsto.

Jedna od najbrže rastućih industrija u Srbiji direktno zapošljava gotovo 15.000 radnika i podržava oko 100.000 radnih mesta, imajući u vidu da sarađuje i sa brojnim drugim sektorima. Prema istraživanju Udruženja priređivača igara na sreću, od beting industruje, kada se uzmu u obzir i članovi porodica, direktno i indirektno živi više od 400.000 ljudi, što je ekvivalentno populaciji većeg grada u našoj zemlji!

Usled ubrzanog razvoja onlajn igara na sreću, kompanije iz ove oblasti sve više postaju tehnološke i sa rastućim potrebama za regrutacijom vrhunskih IT kadrova. Prema najnovijim podacima, beting kompanije zapošljavaju oko 500 IT stručnjaka i najmanje još toliko matematičara, analitičara, statističara i drugih eksperata sa visokom stručnom spremom, a u okviru ove grane razvijaju se softveri i modeli sa širokom primenom i na druge segmente.

Veliki uticaj na privredu Srbije industrija igara na sreću ostvaruje i kroz saradnju sa brojnim drugim sektorima koji od nje direktno zavise, kao što su mediji, industrija hrane i pića, ugostiteljstvo, sektor nekretnina kroz zakup poslovnog prostora, IT i telekomunikacije, građevinska industrija, osiguranje, bankarstvo i mnogi drugi. Doprinos sektoru nekretnina najbolje ilustruje činjenica da u našoj zemlji postoji 3.000 uplatnih mesta i najmanje toliko zakupodavaca. Beting sektor je i jedan od najvećih oglašivača, imajući u vidu da troškovi kompanija iz ove industrije za oglašavanje putem različitih marketing kanala, sponzorstva klubova i federacija, promocije događaja i manifestacija dostižu i 30 miliona.

Prosečan godišnji iznos investicija beting kompanija prevazilazi 50 miliona evra, a osim ulaganja u opremu i razvoj mreže uplatnih mesta, u poslednje vreme sve više investiraju u modernizaciju i nove tehnologije.

Domaće kompanije priređivači igara na sreću ističu se i po ekspanziji na inostranim tržištima i malo je sektora koji u tome mogu da im pariraju.

Milionske donacije, najveća podrška sportu…

Kompanije iz ove oblasti na godišnjem nivou izdvajaju i milionske iznose za društveno odgovorne akcije i ulaganje u razvoj zajednice. Podrška je upućena zdravstvenom sistemu, kulturnim ustanovama i manifestacijama, borbi za ekologiju i zdravije okruženje, ekonomskom osnaživanju žrtava porodičnog nasilja, mladim talentima i startapima, humanitarnim organizacijama i pojedincima kojima je to bilo najpotrebnije…

Kompanije iz ove grane su i najveća podrška domaćem sportu. Kada se uzme u obzir da gotovo ne postoji klub iz Superlige Srbije koji nema beting sponzora, zaključuje se da naša zemlja nimalo ne zaostaje za evropskim trendovima. Godišnja investicija kompanija iz ove oblasti u domaći fudbal veća je od tri miliona evra, dok ukupni dogovoreni ugovori premašuju deset miliona evra.

(Blic)

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Biznis

Kripto berza Bajnens obustavlja korišćenje rublje od 31. januara

Objavljeno

-

Najveća svetska kripto berza Bajnens, objavila je danas da će od 31. januara sledeće godine prestati da podržava rusku valutu u P2P operacijama, odnosno prilikom kupovine i prodaje kripto valuta.

Osobe koji i nadalje žele da trguju kripto valutama uz korišćenje ruskih rubalja će morati da pređu na platformu Kom eks (Comm EX), koja je u septembru kupila celokupno poslovanje Bajnensa u Ruskoj Federaciji, prenosi TASS.

Klijenti kripto berze Bajnens mogu da povuku svoja sredstva u rubljama do poslednjeg dana januara 2024. godine.

pročitaj više

Biznis

Lučić: Prihodi Telekoma u 2023. biće oko 1,15 milijardi evra

Objavljeno

-

Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da će prihodi te kompanije u ovoj godini biti oko 1,15 milijardi evra, što je u odnosu na 2017. godinu više za preko 400 miliona evra.

“Već 2022. godine operativni profit bio je dva puta veći nego 2018, a ove godine će biti 2,5 puta veći i iznosiće samo u Srbiji preko 500 miliona evra”, rekao je on za današnje Novosti.

Lučić je naveo i da Telekom sada u Srbiji ima 1,2 miliona televizijskih korisnika, što je tri puta više nego pre pet godina i podsetio da je tržišno učešće te kompanije u TV uslugama 2018. bilo manje od jedan odsto u četiri najveća grada zajedno sa Beogradom, dok je u internetu bilo manje od 10 odsto učešća.

“Veoma sam ponosan što smo iskoristili ovo vreme da pripremimo Telekom za digitalnu budućnost. Reformisali smo našu kompaniju da se više okrene prema korisniku i da uz kvalitetan internet i mobilnu telefoniju pružimo i druge servise koji će nam omogućiti prihode u budućnosti. Tu pre svega mislim na digitalne servise i medijskui sadržaj”, kazao je on.

Lučić je naglasio da će Telekom biti operater koji će ostati u budućnosti dominantan u regionu, bez obzira na promene koje će se dešavati na tržištu u narednom periodu. On je naveo i da se Telekom Srbija nalazi među srednje zaduženim opertorima sa 3,5 puta EBITDA dugom iz 2022., a ove godine, kako je naveo taj odnos će biti značajno povoljniji.

“Činjenica je i da su nam sve finansijske institucije od EIB, Bank of Amerika i drugih dale investicione kredite koji imaju i do 3,5 godina grejs period, bez ikakvih garancija”, naglasio je prvi čovek Telekoma.

On je najavio i da će Telekom, kako bi bilo sve transparentno, finansijski izveštaj 2023. javno objaviti, kao i kreditni rejting, koji će uraditi i objaviti dve najveće firme iz ove oblasti.

“Sada ćemo uvesti praksu da godišnje prikažemo kreditni rejting, za koji sam siguran da će biti značajno bolji od nekih naših konkurenata. To će biti dodatni dokaz našeg dobrog poslovanja”, kazao je on.

Lučić je podsetio i da je Telekom Srbija izdvojio stubove za bazne stanice u posebnu kompaniju i na međunarodnoom tenderu ih prodao uglednoj kompaniji iz Velike Britanije uz podršku Svetske banke i EBRD, kao i da je dobio cenu ravnu onoj u Evropskoj uniji, dodavši da će taj proces omogućiti znatno efikasniji i brži rast kompanije.

“Za 70 odsto svojih lokacija Telekom već i nije imao svoje stubove, koristilo smo postojeće zgrade, poslovne objekte ili stubove u tuđem vlasništvu. Samim tim sada sve lokacije stavljamo u istu ravan što će nam pojednostaviti razvoj i smanjiti investiciona ulaganja”, naglasio je Lučić.

pročitaj više

Biznis

MAT: Inflacija u evrozoni naglo usporila na 2,4%, u Srbiji na opadajućoj putanji – na 8,5%

Objavljeno

-

Realni bruto domaći proizvod Srbije (BDP) je u trećem tromesečju bio za 3,6 odsto veći u odnosu na isti period 2022. godine, a inflacija je, iako u opadajućoj putanji, u oktobru 2023. godine iznosila 8,5 odsto, koliko su potrošačke cene povećane u odnosu na isti mesec prošle godine, navodi se u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova.

Prosečna bruto zarada za septembar 2023. godine iznosila je 117.472 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto, iznosila 85.066 dinara.

Bruto i neto zarade u periodu januar–septembar 2023. godine, u odnosu na isti period prošle godine, nominalno su veće za 15 odsto, a realno za jedan odsto.

U poređenju sa istim mesecom prošle godine, prosečne bruto i neto zarade za septembar 2023. godine nominalno su veće za 13,5 odsto, a realno za tri odsto.

Usporavanje inflacije očito daje pozitivne efekte na međugodišnji obračun realne zarade, dok visok nominalni rast zarada potiče od primanja zaposlenih van javnog sektora.

Medijalna neto zarada za jul 2023. godine iznosila je 65.727 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Inflacija u oktobru 2023. godine nije promenjena na mesečnom, a smanjena je na međugodišnjem nivou.

U septembru i oktobru registrovana je je mesečna inflacija od po 0,3 odsto, te međugodišnja inflacija od 10,2 odsto i 8,5 odsto.

Tako je u oktobru nastavljeno smanjivanje međugodišnje inflacije koje je započeto u aprilu 2023. godine.

Obim industrijske proizvodnje u odnosu na oktobar prošle godine bio je veći za tri odsto i najvećim delom je rezultat nastavka rasta prerađivačkog sektora, koji je započeo sredinom godine.

Niža globalna tražnja kumovala je nastavku redukcije dinamike u spoljnotrgovinskoj razmeni, s tim što je u septembru i oktobru, prvi put posle eskalacije pandemije, međugodišnji pad robnog uvoza praćen i redukcijom robnog izvoza.

Za deset meseci ove godine približno četiri petine robnog uvoza pokriveno je izvozom, navodi MAT.

Analiza pokazuje da inflacija u evrozoni naglo usporava, pa je u novembru međugodišnji rast cena iznosio 2,4 odsto.

Opadajuća putanja inflacije izražena je i u Srbiji, potrošačke cene u oktobru 2023. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 8,5 odsto.

To daje pozitivne efekte na međugodišnji obračun realne zarade i prometa u trgovini na malo koji je u oktobru vraćen na lanjski nivo, dodaje MAT.

(FoNet)

pročitaj više

Biznis

NBS: Raste broj ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga

Objavljeno

-

U Srbiji je u trećem tromesečju ove godine zaključeno 43.318 ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga, što je za 9,68 odsto više nego u istom tromesečju prethodne godine, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Od pomenutog broja, 35.862 ugovora zaključeno je elektronskim putem, za 2,13 odsto više nego u istom tromesečju 2022. godine.

U odnosu na isti period prethodne godine zabeležen je znatan rast ugovora zaključenih putem video-identifikacije i to za 70,27 odsto i ima ih 7.456.

pročitaj više

Biznis

NBS: Referentna kamatna stopa zadržana na istom nivou od 6,50 odsto

Objavljeno

-

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50 odsto, saopštila je NBS i navela da su na nepromenjenim nivoima zadržane i kamatne stope na depozitne, 5,25 odsto i kreditne olakšice, 7,75 odsto.

Iz NBS su objasnili da je odluku o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou opredelio nastavak popuštanja globalnih inflatornih pritisaka, kao i uspostavljena opadajuća putanja domaće inflacije i njen očekivan povratak u granice cilja sredinom naredne godine.

Prilikom donošenja odluke uvažena je i činjenica da su u prethodnom periodu pooštravani monetarni uslovi putem osnovnog instrumenta, kamatne stope, a u septembru i povećanjem stope obavezne rezerve, kao i da je sada potrebno da se sagledaju puni efekti donetih mera, navedeno je u saopštenju.

pročitaj više

U TRENDU