ostanimo u kontaktu

Lepota&Zdravlje

Onkofertilitet i šansa za potomstvo: Zamrzavanje ćelija od sada na teret RFZO

Pixabay

Objavljeno

-

Jedna od najvećih strepnji svakog čoveka, pre svega mladih osoba, ukoliko oboli od raka, jeste hoće li se hemoterapija odraziti na njihovu plodnost. Zamrzavanje reproduktivnih ćelija, jedina im je nada da će se, nakon onkoloških terapija, ostvariti kao roditelji.

Dobra vest je to da će zamrzavanje polnih ćelija i embriona za obolele od malignih bolesti biti omogućeno na teret redovnog zdravstvenog osiguranja već od ovog meseca, kako je najavljeno iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).

Pravo na zamrzavanje pre početka lečenja imaće žene do 40 godina, odnosno muškarci do 50 godina, ukoliko nemaju dete ili dete u postojećoj zajednici. Prethodno moraće da imaju mišljenje stručnog konzilijuma koji daje daje procenu rizika od onkofertiliteta. Nakon toga se muškarac ili žena odlazi se na Komisiju za vantelesnu oplodnju u neki od kliničkih zdravstvenih centara po mestu prebivališta radi dobijanja saglasnosti za zamrzavanje polnih ćelija, najavili su iz RFZO.

„Do sada je preventivno zamrzavanje polnih ćelija bilo samo u vidu samofinansiranja, osim u Vojvodini gde je zamrzavanje jajnih ćelija omogućeno preko Programa očuvanja plodnosti. Takođe, parovi koji ulaze u proces vantelesne oplodnje mogu da zamrznu svoj biološki materijal na teret RFZO i sa rokom čuvanja do pet godina. Od velikog je značaja i mogućnost zamrzavanja polnih ćelija kod žena i muškaraca obolelih od malignih bolesti, jer će jedan broj pacijenata nakon uspešnog lečenja biti u mogućnosti da na ovaj ostvari potomstvo“, kaže doktorka Božana Stepanov, specijalista ginekologije i akušerstva, supspecijalista steriliteta i fertiliteta.

Pojedina istraživanja su pokazala da je mera očuvanja plodnosti onkoloških pacijenata veoma efikasna, jer je oko 60 procenata žena koje su zamrzle jajne ćelije, uspele da se ostvare kao majke, nakon lečenja.

„Ipak, maligne bolesti su kompleksna oboljenja u čijoj osnovi leže genske abnormalnosti i poremećaj imunog sistema. Neophodan je multidisciplinarni pristup u kojem su hirurg, onkolog, akušer perinatolog, pedijatar neonatolog, kao i medikalni onkolog koji se bavi hemoterapijom i psiholog. Uvek kada se ovo oboljenje otkrije, prioritet ima lečenje pa tek ako ono bude uspešno i bolest stabilna može se razmišljati o trudnoći“, objašnjava doktorka Stepanov.

Žene u svetu već sa 18 godina zamrzavaju svoje jajne ćelije, jer žele da se obrazuju i grade karijeru, a da pritom ne brinu da će postati majke, ukoliko to čine u određenim godinama.

Poslednjih godina i sve više muškaraca „social freezing“ ili zamrzavanje vlastitih polnih ćelija doživljaja kao neku vrstu „polisu osiguranja“ plodnosti. Novi alarm za zamrzavanje genetskog materijala donela je i pandemija koronavirusa. Neka istraživanja su pokazala da se nakon preležane infekcije koronavirusom smanjuje broj polnih ćelija, što je dodatni pritisak na ljude koji žele da se dobiju potomstvo.

Na našim prostorima ova procedura je i dalje tabu.

„Jako je važno da mlade ljude edukujemo o reproduktivnom zdravlju i to u vidu kontinuiranih edukacija u školama, a mlade žene i muškarce da uputimo kako da provere svoju plodnost i da ih upoznamo kako možemo da im pomognemo u planiranju reprodukcije. Mogućnost zamrzavanja polnih ćelija – jajnih ćelija kod žena i spermatozoida kod muškaraca, predstavlja u današnje vreme bitnu pomoć, prvenstveno u lečenju neplodnosti, ali i pomoć i revolucionarnu metodu u regulaciji i planiranju plodnosti, naročito kod žena“, naglašava dr Božana Stepanov.

Ono što posebno brine jeste da postoji sve veći broj mladih žena sa smanjenom ovarijalnom rezervom ili „siromašnim jajnicima“, te su ove mlade žene već sa 30 godina kandidantkinje za donaciju jajnih ćelija, i koja je konačno kao procedura zaživela u našoj zemlji.

„Zbog ove zabrinjavajuće činjenice, zajedno sa koleginicom dr Zoricom Crnogorac još 2021. godine uputili smo Inicijativu Ministarstvu zdravlja da se jednom u dve godine, u okviru preventivnih pregleda, ženama koje imaju 25 i 35 godina proveri aktivnost jajnika i antimilerijan hormon. Smatram da bi ovo trebalo da bude naredna mera države. Cilj je da se otkriju one žene koje imaju vrlo nisku ovarijalnu rezervu, odnosno smanjenu plodnost, te da se zatim upute u centre koji se bave dijagnostikom i lečenjem steriliteta, kako bi im se na vreme pomoglo, kako u kasnije ne bi imale nekoliko postupaka vantelesne oplodnje , često neuspešnih, ili morala na donaciju“, naglašava doktora.

Doktorka dodaje i da su predložile i zamrzavanje polnih ćelija na teret RFZO, kod mladih žena sa niskom ovarijalnom rezervom. Dugoročno to bi dalo benefite i uštede RFZO u vidu eventualnog smanjenja brojeva osoba koje se upućuju na navtelesnu oplodnju (VTO) i sada na donaciju.

Preporuka – do 35. godine života

Ukoliko se žena ili muškarac odluči na ovaj korak, preporučuje se da se to uradi do 35 godine života. Naravno mogu doći u bilo kojoj životnoj dobi, ali moraju računati sa tim, da neće zamrznuti ćelije najboljeg kvaliteta.

„Biološki gledano, rok upotrebe zamrznutih ćelija je neograničen, jer se materijal čuva u specijalnim kanisterima koji sadrži tečni azot, i na temperaturi od – 196 stepeni. Preživljavanje polnih ćelija varira od 60-80%, u zavisnosti od spretnosti embriologa koji rukuje njima prilikom obrade, mediuma koji se koriste za zamrzavanje, kao i načina skladištenja i čuvanja istih“, navodi doktorka Stepanov.

Što se tiče sigurnosti ove metode, dosadašnje studije, pokazuju da deca rođena prethodnim zamrzavanjem jajnih ćelija nemaju povećanu stopu urođenih mana u odnosu na opštu populaciju. Takođe, nije utvrđeno da da su povećane komplikacije u trudnoćama dobijenim zamrzavanjem jajnih ćelijama.

Lepota&Zdravlje

Dva nova leka za multipla sklerozu o troškudržave, terapija već mesec dana od dobijanja dijagnoze

Objavljeno

-

Na novoj listi lekova koji se izdaju o trošku države i koju je nedavno usvojila Vlada Srbije, nalaze se i dva najsavremenija leka za multipla sklerozu. Profesorka Jelena Drulović iz UKC za RTS objašnjava da se lekar, kada se postavi dijagnoza multipla skleroze, dogovora sa pacijentom koji bi lek bio najadekvatniji.

Broj obolelih je u porastu, a procenjuje se da je u ovom trenutku u Srbiji oko 9.000 obolelih.

Na novoj listi lekova našla su se još dva koja će o trošku države biti dostupna za lečenje multiple skleroze, a neurološkinja Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, profesorka Jelena Drulović ocenjuje da je lečenje tog oboljenja danas znatno unapređeno.

„Posebno ako poredimo sa prethodnim periodom i mi sada stalno ponavljamo da se sada leči pet puta više pacijenata nego pre četiri godine, što je zaista ogroman napredak“, rekla je profesorka Jelena Drulović gostujući u Dnevniku RTS-a.

Procena je, dodaje, da se leči blizu 60 odsto osoba sa dijagnozom multiple skleroze, odnosno oko 5.000 od ukupno 9.000 obolelih.

„Činjenica je da su lekovi praktično dostupni svima. To što se ne leče svi posledica je činjenice da, nažalost, ne postoji mogućnost da se određene osobe s ovom bolešću leče jer mi ovim lekovima, koliko god su oni dobri i efektivni, ne možemo da popravimo stanje“, objašnjava profesorka Drulović.

Visokoefektivne terapije

Za lečenje multipla skleroze postoje različite terapije.

Profesorka Drulović kaže da možemo biti zadovoljni jer se povećava broj pacijenata koji se leče visokoefektivnim terapijama.

„Nije visokoefektivna terapija neophodna za sve pacijente, ali za jedan dobar broj jeste. I mi sada lečimo više od 40 odsto pacijenata tim visokoefektivnim terapijama“, navodi Drulović za RTS.

Objašnjava da se u lečenju slede svetske strategije – kojim lekovima treba započeti terapiju, kada treba zameniti terapiju i započeti lečenje tim visokoefektivnom.

Tretmani multipla skleroze su se ranije započinjali samo u univerzitetskim kliničko-bolničkim centrima, a profesorka Drulović kaže da se sada tretmani otpočinju u čitavom nizu opštih bolnica i zdravstvenih centara.

„Donedavno, tih centara je bilo još 21, a sada prema preporuci Republičke stručne komisije za neurologiju, koja je usvojena od strane i Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, taj će se broj centara proširiti na još pet, tako da se očekuje da će sada još u 26 centara biti moguće započinjanje lečenja“, kaže profesorka.

Postavljanje dijagnoze

Multipla skleroza se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, a najčešće u periodu između 20. i 40. godine, što je radno aktivno stanovništvo.

Simptomi su nespecifični i podsećaju na druga oboljenja, piše RTS.

„Pri postavljanju dijagnoze, osim kliničke prezentacije, izuzetno je značajan određeni broj dijagnostičkih pregleda, pre svega pregledi magnetnom rezonancom“, objašnjava Drulović.

Osim godina u kojima se najčešće javlja, objašnjava profesorka, na mogućnost da je neko oboleo od ove bolesti upozorava i pojava smetnji sa vidom.

„U smislu oslabljenog vida, obično jednim okom, zamagljenog vida, razlikovanja boja tim okom, pojavi bolova pri pokretima očiju. Takođe, to mogu da budu vrtoglavice, trnjenje bilo kog dela tela, slabost u rukama i nogama, nestabilnost pri hodu. Dakle, bilo kakva neurološka manifestacija“, pojašnjava Drulović.

(RTS)

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Sifilis, hlamidijaza, AIDS: Polno prenosive bolesti u Srbiji u porastu iz godine u godinu

Objavljeno

-

U 2022. godini na teritoriji Srbije prijavljena je 791 osoba kojoj je dijagnostikovan sifilis, gonoreja, genitalna hlamidijaza ili AIDS, što je za 11 odsto više slučajeva obolevanja od polno prenosivih bolesti u odnosu na 2021. godinu, podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Najviše obolelih od bolesti koja se prenose seksualnim kontaktom je u populaciji između 20 i 49 godina.

Zabrinjavajući porast polno prenosivih bolesti zabeležen je u Evropi, upozorio je nedavno Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). U 2022. godini broj slučajeva gonoreje u Evropskoj uniji porastao je za 48 odsto, sa 70.881 slučajem, sifilisa za 34 odsto (35.391) i hlamidije za 16 odsto (216.508), pokazuje godišnji izveštaj agencije.

U Srbiji su, prema podacima Batuta za 2022. godinu registrovana 302 slučaja sifilisa što je za 27 odsto više u odnosu na 2021. kada ih je registrovano 238 slučajeva, a za 49 odsto više nego 2019. godine kada su bila prijavljena 203 slučaja.

Najviše zaraženih sifilisom registrovano je u Beogradu 157, zatim u Vojvodini 116 slučajeva. Zaraženi su uglavnom muškarci između 20 i 40 godina.

U 2022. godini registrovano je 79 slučajeva gonoreje, 358 slučajeva genitalne hlamidijaze i 52 slučaja AIDS-a. Godinu dana ranije prijavljeno je 106 slučajeva gonoreje, 319 slučajeva genitalne hlamidijaze i 50 slučajeva AIDS-a.

Genitalna hlamidijaza najučestalija

U Batutu za N1 navode da je genitalna hlamidijaza najučestalija bakterijska infekcija koja se prenosi seksualnim putem u Srbiji, a koja podleže obaveznom prijavljivanju u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Broj prijavljenih slučajeva hlamidijaze u 2022. godini (358) je za 12 odsto veći nego 2021. godine (319 slučajeva), ali je registrovano dvostruko manje slučajeva nego 2019. godine (776 slučajeva).

U 2022. godini dijagnostikovane su 164 osobe inficirane HIV-om (179 osoba inficiranih HIV-om je dijagnostikovano 2021, 129 osoba inficiranih HIV-om je dijagnostikovano 2020, odnosno 222 osobe u 2019. godini).

U 2022. godini registrovane su 52 osobe obolele od AIDS-a (50 slučajeva AIDS-a je registrovano 2021, 32 slučaja u 2020, odnosno 71 slučaj AIDS-a u 2019. godini), dok je 20 osoba umrlo od AIDS-a (u 2021. godini 14 osoba je umrlo od AIDS-a, u 2020. godini 16 osoba, a u 2019. godini 21 osoba je umrla od AIDS-a).

Dijagnostifikovanje polno prenosivih bolesti

Osobe sa sifilisom ili AIDS-om se zbog manifestnih znakova i simptoma bolesti javljaju zdravstvenoj službi, pa je i dijagnostikovanje i lečenje ovih bolesti olakšano, za razliku od gonoreje i hlamidijaze gde većina osoba nema znake i simptome bolesti, navode u Batutu.

Adekvatno lečenje inficiranih osoba i njihovih partnera sa ili bez simptoma ili znakova polno prenosivih bolesti, uvek treba da bude propisano i praćeno od strane lekara, a u cilju sprečavanja pojave rezistencije uzročnika gonoreje na antibiotike, kao i sprečavanja komplikacija, ističu u Batutu.

Među komplikacijama koje se javljaju usled neadekvatnog, samoinicijativnog lečenja, odnosno usled nedijagnostikovanih i nelečenih infekcija koje se prenose seksualnim putem su: hronična upala reproduktivnih organa, smanjena plodnost/sekundarni sterilitet, komplikacije tokom trudnoće i mnoge druge.

U Batutu naglašavaju da su edukacija i informisanje populacije od velikog značaja jer se na taj način stiču znanja o zaštiti reproduktivnog zdravlja, bezbednom seksualnom ponašanju i značaju pravovremenog savetovanja i testiranja na polno prenosive infekcije.

„Epidemije“ sifilisa u svetu

Epidemija sifilisa u SAD ne jenjava, a stopa zaraznih slučajeva porasla je za devet odsto u 2022. godini, prema novom izveštaju savezne vlade o polno prenosivim bolestima kod odraslih.

Ukupan broj slučajeva sifilisa premašio je 207.000 u 2022, što je najviše u Sjedinjenim Državama od 1950. godine.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u 2020. godini bilo je 7,1 milion novih slučajeva sifilisa širom sveta.

U 2022. godini u Velikoj Britaniji su slučajevi sifilisa dostigli najviši nivo od 1948. godine.

(N1)

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Nemac se vakcinisao protiv korone 217 puta

Objavljeno

-

Muškarac iz Nemačke, star 62 godine uprkos protivljenju lekara vakcinisao se 217 puta protiv kovida. To je uradio u periodu od 29 meseci. Ovaj nesvakidašnji slučaj je dokumentovan u časopisu The Lancet Infectious Diseases, piše Bi-Bi-Si.

Posle 217 vakcina, čini se, da taj muškarac nije imao nikakve štetne posledice, kažu istraživači sa Univerziteta Erlangen-Nirnberg, prenosi index.hr.

„Za njegov slučaj smo saznali iz novinskih članaka. Zatim smo ga kontaktirali i pozvali ga da se podvrgne raznim testovima u Erlangenu. Bio je veoma zainteresovan za to“, rekao je dr Kilijan Šober sa univerzitetskog odeljenja za mikrobiologiju.

Nje podneta krivična prijava

Čovek je dao sveže uzorke krvi i pljuvačke. Istraživači su takođe testirali neke od njegovih zamrznutih uzoraka krvi koji su bili uskladišteni iz prethodnih godina.

„Mogli da uzmemo uzorke krvi kada je čovek primio dodatnu vakcinu tokom studije na sopstveno insistiranje“, rekao je dr Šober.

„Uspeli smo da koristimo te uzorke da utvrdimo tačno kako imuni sistem reaguje na vakcinaciju“, dodao je on.

Državni tužilac grada Magdeburga otvorio je istragu optužbama za prevaru, ali je pronašao dokaze o 130 vakcinacija, pa nije podneta krivična prijava.

Vakcine mogu naučiti telo kako da se bori protiv bolesti. MRNA vakcine deluju tako što pokazuju ćelijama tela deo genetskog koda virusa. Imuni sistem bi tada trebalo da prepozna i zna kako da se bori protiv kovida ako je zaista suočen.

Ne donositi dugoročne zaključke

Dr Šober je brinuo da bi hiperstimulacija imunog sistema ponovljenim dozama mogla umoriti određene ćelije, ali istraživači nisu pronašli dokaze za to kod 62-godišnjaka. Takođe nije bilo znakova da je ikada bio zaražen kovidom.

„Važno je da ne podržavamo hiper-vakcinaciju kao strategiju za jačanje adaptivnog imuniteta“, istakli su istraživači.

Rezultati njihovih testova na 62-godišnjaku bili su nedovoljni da bi se doneli dugoročni zaključci, a ni preporuke za širu javnost.

„Trenutna istraživanja sugerišu da vakcinacija sa tri doze, zajedno sa redovnim dopunskim vakcinama za ranjive grupe, ostaje najbolji pristup. Nema naznaka da je potrebno još vakcina“, navodi se na sajtu univerziteta.

(index.hr)

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Batut: U 2022. godini registrovano 9,7 miliona smrtnih slučajeva u svetu

Objavljeno

-

Mart mesec je posvećen borbi protiv maligniteta i tim povodom Institut za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ ukazuje na to da je prema poslednjim procenama Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, obolevanje od malignih bolesti u svetu poraslo na gotovo 20 miliona ljudi i registrovano je 9,7 miliona smrtnih slučajeva od svih lokalizacija malignih tumora u 2022. godini.

Procenjuje se da u svetu sa dijagnozom malignih tumora koja je postavljena tokom proteklih pet godina živi 53,5 miliona ljudi i tokom života jedna od pet osoba će oboleti od raka u svetu, a jedan od devet muškaraca i jedna od dvanaest žena će umreti od nekog oblika maligne bolesti, navodi se na sajtu Instituta.

Prema procenama, dodaje se, u 2022. godini gotovo polovina novih slučajeva malignih bolesti 49,2 odsto i 56,1 odsto smrtnih slučajeva od raka u svetu se registrovalo u Aziji.

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Mart posvećen obolelima od multiplog mijeloma, lek u Srbiji dostupan nakon 15 godina čekanja

Objavljeno

-

Mart mesec posvećen je obolelima od multiplog mijeloma, koji je drugi po učestalosti rak krvi i za čije lečenje je Srbija nedavno, nakon 15 godina čekanja, dobila prvi inovativni lek, saopšteno je danas iz Udruženja obolelih od multiplog mijeloma Srbije.

Kako navode iz udruženja, reč je o retkom malignom oboljenju koštane srži koji čini jedan odsto svih maligniteta, a registar obolelih od ove bolesti u Srbiji još uvek ne postoji.

Predsednica Udruženja Senžana Doder naglasila je da su oni uvereni da će uslediti kontinuitet u stavljanju inovativnih lekova na listu koji će obolelima omogućiti kvalitetniji život.

pročitaj više

U TRENDU