ostanimo u kontaktu

Srbija

Otvoreno pismo “Politici”

Objavljeno

-

“Koliko god to nerealno delovalo, ali ovo otvoreno pismo počeću sa onom opšte poznatom frazom – Poštovane kolege. I ne bih se dalje zadržavao ni na “poštovane”, niti na “kolege” – navodi se u otvorenom pismu Nenada Kulačina, upućenom listu “Politika”, a koje prenosimo u celosti.

Objavili ste intervju, dodao bih i ekskluzivu, sa posebnim tužiocem za visokotehnološki kriminal Brankom Stamenkovićem. U trenutku kada tužioci od novinara beže kao đavo od krsta, vama je, eto, jedan, i to visokopozicionirani, dao intervju. Vau. Svaka čast. Još naslovna strana sa sve Markovim i mojim imenom u naslovu.

Nije mi jasno čime smo Marko i ja zaslužili da se nađemo na naslovnoj strani “Politike”, pa makar i u interpretaciji pomenutog intervju. Ko su uopšte Marko Vidojković i Nenad Kulačin? Siguran sam da ne znate ni vi u Politici, tek vaši čitaoci pojma nemaju, ali eto nas na naslovnoj strani. Moje pokojne dede, Ilija i Slavko, bili bi ponosni da vide da im se unuk našao na naslovnoj strani Politike.

Elem, razumeo bih da ste u nekim prethodnim brojevima objavili informaciju da je Marko “relociran” iz zemlje zato što su međunarodne organizacije, koje štite slobodu reči, novinare, umetnike i koga sve još, procenile da je životno ugrožen zbog konstantnih pretnji i kampanja tabloida i televizija godinama unazad. Znate, početkom marta, Marko je “relociran”, a tu informaciju smo objavili u našem podcastu Dobar, loš, zao još 8. februara. Naravno da ne treba da gledate tako nešto, ali informacija da je po prvi put u novijoj istoriji Srbije jedan novinar i pisac sklonjen iz svoje zemlje zato što je životno ugrožen, priznaćete, nije za bacanje.

Ali, ok, to ste mogli da ne čujete. E, onda se javnosti 3. marta obratio bivši predsednik Srbije Boris Tadić, i to isto rekao. Nemoguće je da niko iz cenjene redakcije “Politike” nije barem na društvenim mrežama naleteo na tu informaciju, jer ne mogu da verujem da je novinarima i urednicima Politike nedostupan ili zabranjen Tviter, Fejsbuk ili Instagram. Podigla se velika dreka i galama. Znate, nije mala stvar to da su dva novinara pod zaštitom Međunarodnog PEN centra, a jedan je još i “relociran”. Samo razmišljam, ni ne pomišljam da se drznem da držim lekciju kolegama iz najcenjenijeg lista na Balkanu.

Svoje čitaoce, takođe, nikada niste obavestili da je majka jednog srpskog novinara, slučajno moja, Ratiborka, napadnuta u Boru od pijanog aktiviste SNS uz poruku – Sina ti treba obesiti. Pred svedocima. Niste objavili da je jednom novinaru, opet slučajno meni, na nekoj plakati objavljena adresa stanovanja u Šapcu.

Sećam se da je u Miloševićevo vreme, “Politika” izmislila novi trend u novinarstvu. Naša najuglednija novina je objavljivala reakcije na vesti i događaje o kojima prethodno nije izvestila ni slovo. Slično kao i ovo. Pišete o tome kako je Tužilaštvo hitno reagovalo na svaku našu prijavljenu pretnju, a da nijednom niste objavili da vašim kolegama novinarima neko preti.

I sada puf – naslovna strana. Biće da su za “Politiku” kolege tužioci, a ne novinari. Dali ste prostor tužiocu da se pravda i relativizuje pretnje koje su upućene nama i tako doveli u zabludu čitaoce da je sve u redu i da Marko i ja izmišljamo, možda da smo paranoični, a ko zna i – ludi. Tu statistiku su demantovali advokati iz NUNS-a, ali nema veze.

Kaže tužilac Stamenković da su hitno reagovali po našim pretnjama. Jesu, u početku. Znate kako? Tako što bi nas pozvali i pitali da li se osećamo nebezbedno zbog pretnji. A, onda su prestali i ti pozivi. Više nas i ne zovu. Sud nismo ni videli. Čekamo jedno suđenje, ali smo mi tuženi. Nikada nismo obavešteni o tome dokle se stiglo povodom svih tih pretnji, izuzev onda kada su nam prijave odbačene.

O kolikoj se hitnosti radi, govori činjenica da se tužilac glasnuo tek 13. dan od trenutka kada je vest o Markovoj relokaciji postala javna i dostupna svima.

Jedan jedini put smo Marko i ja bili zajedno pred tužiocem kada smo dali izjavu u vezi sa pretnjom “Ova država vapi za Golim Otokom. Ovakve i slične poslati na Goli Otok, na prevaspitavanje, a ako to ne uspe, onda metak u čelenku”. Izvinjavam se “Politici” i autoru pretnje što sam morao da redigujem tekst pretnje. Barem mene, nikada više, ni za jednu pretnju niko iz Tužilaštva ili Suda, nije zvao. Pomenuta pratnja, odnosno njen autor, kažnjen je, što reče tužilac u skladu sa Zakonom. Još jedna, upućena Marku je, takođe, dobila epilog. U atačmentu ovog pisma, drage kolege, šaljem vam, samo nekoliko pretnji, redigovanih.

Eto, drage i poštovane kolege, da imate uvid u celu priču. Valjda smo kao kolege zaslužili barem malo vaše pažnje. Ovom prilikom ne govorimo o kampanjama protiv nas dvojice da smo “Šolakove pudlice”, “omiljeni Đilasovi zabavljači”, “izdajnici srpskog roda”, “strani plaćenici”. To sve u rok službe.

Siguran sam da ćete objaviti ovo pismo, jer “Politika” je institucija novinarstva u Srbiji i strogo se pridržava prvog novinarskog nepisanog pravila o obavezi poštovanja druge strane. A, o novinarskoj kolegijalnosti da i ne govorim. Ako se to, kojim čudom ne desi, imaću razumevanja da su važnije stvari bile bitnije za vašu publiku, a i ko smo mi da bismo i pomislili da zavređujemo prostor u takvoj veličini kakva je “Politika”. Pitam se samo, zašto nas onda staviste u naslov na naslovnoj strani. Biće da branite nebranjeno.”

Srdačan pozdrav,

Nenad Kulačin

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

Politika

Srpska lista: Nećemo na lokalne izbore na severu Kosova jer nisu ispunjeni naši zahtevi

Objavljeno

-

Srpska lista saopštila je danas, posle sastanka sa američkim ambasadorom u Prištini Džefrijem Hovenijerom, da neće učestvovati na aprilskim izborima na severu KiM, jer nisu uklonjeni razlozi zbog kojih su Srbi napustili institucije.

Dva dana pre isteka roka za prijavu političkih subjekata za učešće na izborima, koje je Priština raspisala za gradonačelnike četiri opštine na severu KiM i za odbornike u skupštinama Zvečan i Leposavić, Srpska lista je saopštila da na njima neće učestvovati.

Predstavnici Srpske liste su izneli jasan stav da naša stranka ostaje dosledna u svom stavu da neće učestvovati na predstojećim vanrednim lokalnim izborima u opštinama na severu Kosova i Metohije sve dok se ne ispune zahtevi zbog kojih smo napustili kosovske institucije, a to je formiranje Zajednice srpskih opština i povlačenje svih specijalnih jedinica Prištine sa severa Kosova i Metohije, kaže se u saopštenju dostavljenom medijima.

Sa Džefrijem Hovenijerom su razgovarali predsednik Srpske liste Goran Rakić i potpredsednici Dalibor Jevtić i Igor Simić.

Srbi sa severa Kosova su napustili kosovske političke institucije, ali i policiju i pravosuđe 5. novembra prošle godine. Izbori su prvi puta raspisani za 18. decembar prošle, ali su posle pritiska SAD i EU, odloženi za 23. april.

pročitaj više

Srbija

Tužilaštvo se žali na presudu Simonoviću i ostalima, traže strože kaze

Objavljeno

-

Drugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu uložiće žalbu na prvostepenu presudu kojom su danas nakon ponovljenog suđenja bivši predsednik opštine Grocka Dragoljub Simonović i trojica muškaraca osuđeni na kazne zatvora zbog paljenja kuće novinaru “Žig info” Milanu Jovanoviću.

Tužilaštvo će u žalbi tražiti da se okrivljenima izreknu kazne zatvora koje je tužilaštvo predložilo, odnosno da se Simonović osudi na kaznu zatvora od osam godina, dok je ovom presudom osuđen na kaznu zatvora od pet godina, navodi se u saopštenju tog tužilaštva.

Za drugooptuženog Vladimira Mihailovića, tužilaštvo je tražilo da se osdudi na kaznu zatvora od pet godina, dok je osuđen na četiri godine, za Igora Novakovića tužilaštvo je tražilo kaznu zatvora od pet godina, a koji je osuđen na tri i po godine.

pročitaj više

Politika

Eskobar: Dogovor u Ohridu pravno obavezujući, iako nije potpisan

Objavljeno

-

Specijalni izaslanik Stejt departmenta za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da je dogovor postignut u Ohridu pre dva dana korak ka normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, kao i da je pravno obavezujući, iako nije potpisan.

On je na onlajn konferenciji za medije istakao da je trebalo mnogo hrabrosti i vizije predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih institucija Aljbina Kurtija da se dođe do toga.

“Ovaj sporazum je pravno obavezujući za obe strane. Iako nije potpisan to je sporazum u svakom smislu”, rekao je on i precizirao da to znači u svakom smislu.

pročitaj više

Politika

Kurti u četvrtak pred poslanicima o sastanku u Ohridu

Objavljeno

-

Premijer Kosova Aljbin Kurti će u četvrtak obavestiti poslanike o sastanku i dogovoru u Ohridu, najavila je šefica parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenje.

Posle sastanka predsedništva parlamenta, ona je rekla da su neke ranije planirane tačke skinute sa dnevnog reda, kako bi se dalo vremena za Kurtijev izveštaj i poslanička pitanja u vezi dogovora postignutog u Ohridu, odnosno primeni dogovorenog aneksa sporazuma Evropske unije o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. 

Poslanica Demokratske partije, Bljerta Deljiu, rekla je da ta stranka sa rezervom prihvata to što je Kurti dogovorio sa srpskim predsednikom i da na njega ima ozbiljne primedbe.

“Mi smo kao stranka veoma zabrinuti zbog ovlašćenja koja su data srpskoj zajednici”, rekla je Deljiu.

Predstavnik druge najveće opozicione partije, Demokratskog saveza, Armend Zemaj ponovio stav te stranke da je dogovor u Ohridu u suprotnosti sa ciljevima tzv. Kosova. 

“Preuzete obaveze će nas mnogo koštati. Osim obaveze da se formira Asocijacija (ZSO), postoji i deo gde se pominje samouprava, koja se ne prevodi drugačije nego kao stvaranje novog nivoa vlasti”, smatra Zemaj. 

Sednica će biti održana 23. marta, tačno dve godine od kada je Kurti preuzeo dužnost od tadašnjeg premijera Avdulaha Hotija.

pročitaj više

Srbija

Znate li zašto proleće više ne dolazi 21. marta?

Objavljeno

-

Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23, počinju 21. u mesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije.

Bez obzira cvetaju li već magnolije i da li su temperature dosegle prolećne ili to tek iščekujemo, danas, u 22 časa i 24 minuta, a trajaće do 21. juna, ili 92 dana, 17 sati i 33 minuta.

Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23, počinju 21. u mesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije, zbog dve različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba – meteorološke i astronomske.

Meteorološkom se metodom vode meteorolozi koji posmatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a prema njoj se meteorološka sezona koordinira prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri meseca. Tom metodom proleće traje od 1. marta do 31. marta.

Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska osa bude na 23,5 stepena u odnosu na orbitu oko Sunca, pa nam ove godine na primer proleće stiže večeras.

pročitaj više

U TRENDU