ostanimo u kontaktu

Društvo

Ovo je istina o TikTok-u

Objavljeno

-

Boris Malagurski, aktivista, producent i scenarista, na svom Instagram nalogu, izneo je, kako navodi istinu o društvenoj mreži Tik Tok. Njegovu izjavu vam prenosimo u celosti.

Gotovo niko u Srbiji ne zna da TikTok, društvena mreža za mlade koja je osnovana u Kini — u Kini je zabranjena. Ovih dana su mnogi naši građani prvi put čuli za TikTok kada se pročulo da na ovoj mreži mnogi mladi slave krvavi pir u školi “Vladislav Ribnikar”, veličaju počinioca masovnog ubistva i rugaju se nevinim žrtvama. Ranije smo čuli za opasne TikTok izazove koji su, u nekim slučajevima, imali smrtni ishod.

Vlasnik TikToka je kineska kompanija ByteDance, a pre TikToka je ta kompanija pokrenula Douyin — to je ‘TikTok za Kineze’. Postoji, međutim, mnogo razlika između Douyina i TikToka, a ključna razlika je što je Douyin prilagođen omladini.

Deca ispod 14 godina mogu da koriste aplikaciju maksimalno 40 minuta dnevno i ne mogu uopšte da je koriste od 22h do 6h. Imaju pristup isključivo sadržaju koji je ocenjen kao bezbedan za decu. Pored toga, Kina godinama pokušava da izleči zavisnost mladih od video igrica, između ostalog je i zabranila igranje igrica onlajn za maloletnike tokom radnih dana, a često i tokom vikenda. Kineske kompanije i vlasti nemaju obavezu da brinu o dobrobiti omladine van Kine, ali Srbija i te kako ima obavezu da brine o dobrobiti naše omladine. Bitna razlika između TikToka i drugih popularnih društvenih mreža jeste algoritam koji sam određuje šta će korisnici gledati na osnovu njihovih interakcija sa određenim sadržajem. Što je toksičniji sadržaj, to je gledaniji i kao takav je TikTok doprineo zavisnosti svih vrsta, povećane depresije, pa čak i sociogenih bolesti među decom i mladima. Možda sam nisam dovoljno ozbiljno smatrao opasnosti TikToka, ali u svetlu tragičnih događaja, privremena zabrana TikToka je najmanje što može da se uradi odmah”.

Svet protiv TikTok-a: 7 ključnih razloga zbog kojih je ova mreža pogubna, posebno za mlade

TikTok je nastao “tek” 2016, dosta kasnije u odnosu na druge popularne društvene mreže, ali je, nažalost, uspeo da unese mnogo nemira u društvu, globalno, i posebno među mladima.

Mlađi, zapravo, i jesu primarna grupa korisnika TikTok-a, platforme osmišljene za druženje i zabavu, koja je skliznula u mesto rizika i opasnosti.

Podsećamo i da je izvršni direktor TikTok-a, Šu Ci Čev, u drugoj polovini marta ove godine saslušan u američkom Kongresu, zbog optužbi da mladima štetan sadržaj – čini dostupnim.

Republikanska poslanica Keti Mekmoris Rodžers rekla je na početku saslušanja u Kongresu da u roku od nekoliko minuta od otvaranja novog naloga na TikToku, algoritam aplikacije promoviše sadržaj sa samopovređivanjem, poremećajima u ishrani, kao i da podstiče opasne ”izazove” koji mogu ugroziti živote dece, preneo je Rojters tada.

Pritom, SAD – iako najglasnije po pitanju zabrane TikTok-a, nisu jedine sa tom idejom. Tamo je “tek” patina korisnika spremna da se odrekne popularne platforme, što je verovatno poražavajući podatak u odnosu na to koliko štete je nastalo usled propagiranja sadržaja sa TikTok-a.

U međuvremenu, Australija je zabranila TikTok na uređajima predstavnika Vlade, i sve više zemalja sledi tu normu: recimo, Upravni odbor Državnog univerziteta Floride zabranio je TikTok na uređajima u vlasništvu univerziteta zbog, kako kažu, “kontinuiranog i rastućeg pejzaža sajber pretnji”.

Iako se najpre mislilo da SAD preteruju u svom nastojanju da “prognaju” TikTok – pri čemu treba istaći da je to više pitanje nacionalne bezbednosti nego analiziranja društvene slike nacije, ispostavilo se da ima osnova za takav stav.

Sajt makeuseof.com je početkom godine izdvojio 7 ključnih razloga zbog kojih se smatra da je TikTik poguban za svakog svog korisnika. Platforma, inače, broji više od milijardu mesečnih korisnika.

#1 Uticaj matične kompanije

Iako bi bilo nepravedno sve kineske aplikacije staviti u isti “koš”, neosporno je da je TikTok natsprosečno kontroverzan. Jedna od najvećih kontroverzi oko te platforme tiče se uticaja njegove matične kompanije, kineskog tehnološkog giganta “BiteDance”. S obzirom na blizak odnos kineske vlade i preduzeća koja posluju u zemlji, postoji zabrinutost da bi TikTok mogao da se koristi kao “alat” tamošnje vlade za prikupljanje i eksploataciju podataka korisnika ili širenje propagande. Podsećamo i da je Indija 2020. uvela zabranu TikTok-a.

#2 Opasnost po um čoveka

Prema listu The Indiependent, TikTok format kratkih video snimaka je povezan sa smanjenim rasponom pažnje kada se aplikacija koristi više od 90 minuta dnevno. Problem je postao toliko ozbiljan da je TikTok bio primoran da preduzme nešto po tom pitanju. Kompanija je angažovala influensere, uključujući imena Gabe Erwin, Alan Chikin Chow, James Henry i Cosette Rinab, da zamole korisnike da prave pauze i napravila upozorenja koja iskaču u vidu prozoričića, kako bi podstakla korisnike da prestanu da skroluju unedogled.

Iako korišćenje aplikacije koja šteti mozgu nije dobra ideja ni za koga, problem je posebno izražen kod mladih, odnosno generacije Z: više od 60 posto korisnika TikTok-a ima između 11 i 26 godina — a ljudski mozak nije u potpunosti razvijen sve do 25. godine, navode stručnjaci.

#3 Upitna cenzura

TikTok moderiranje je jedan kompletan nered. Na primer, problem oko uklanjanja tagova doveo je do toga da neke već marginalizovane zajednice postanu još više isključene. Korisnici koji su protestovali protiv rasizma u svojim video snimcima – prijavili su pad popularnosti svog drugog sadržaja. Ne postoji lista zabranjenih reči ili fraza, i nejasno je da li timom za moderiranje sadržaja upravlja veštačka inteligencija ili ljudi. U martu 2020, The Intercept se dočepao nekih internih TikTok dokumenata u kojima se navodi da su moderatori morali da potisnu postove korisnika koji su “previše ružni, siromašni ili nesposobni”.

#4 TikTok izazovi

Izazovi društvenih medija nisu ništa novo. Mnogi od njih su bezopasna zabava i se putem njih često prikuplja novac za neki dobar cilj. Tu se, između ostalog, ističu “ice bucket challenge” ili “mannequin challenge”.

Međutim, neki od njih zalutaju na opasnu teritoriju i tu stvari postaju zabrinjavajuće. Krenulo je, doduše, od Instagrama i ljudi koji su sebe dovodili u vrlo opasne pozicije, fotografišući se na vrhu nebodera ili na železničkim šinama, samo da bi imali “dobru fotografiju” za Instagram. A onda je TikTok ideju opasnih izazova doveo do novih ekstrema.

Tako je “penny challenge” pokrenuo požare u kući, dok izazov “skull breaker challenge” uključuje namerno saplitanje ljudi, gde su prijavljene teške povrede. Tu je i “devious licks” izazov, koji podstiče učenike da kradu ili vandalizuju školsku imovinu. Nekoliko učenika je uhapšeno, a škole su prinuđene da skupljaju novac za popravku.

#5 Krajnje zadiranje u privatnost

Možda nisu najsrećniji zbog toga, ali većina korisnika raznih platformi danas nekako po difoltu prihvata činjenicu da ih sve aplikacije na telefonima prate na određeni način. Ali, tehnike prikupljanja podataka od strane TikTok-a su priča za sebe. U svojoj politici privatnosti, TikTok kaže da prikuplja “informacije koje pružate, u kontekstu sastavljanja, slanja ili primanja poruka”. Dakle, TikTok može aktivno da gleda šta pišete u porukama prijateljima, čak i ako nikada ne pritisnete dugme za slanje. Takođe, zahteva pristup modelu vašeg telefona, rezoluciji ekrana, trenutnom operativnom sistemu, broju telefona, adresi e-pošte, lokaciji, pa čak i listama kontakata.

#6 Otkrivanje “slabosti”

TikTok je kritikovan zbog rukovanja korisničkim podacima i privatnosti. Aplikacija prikuplja veliku količinu ličnih podataka od svojih korisnika, uključujući njihovu lokaciju, kontakte i sadržaj poruka. Ovako rasprostranjeno prikupljanje ne samo da zadire u najdublju intimu, već ima implikacije i po bezbednost korisnika. TikTok je, inače, u prošlosti bio meta sajber napada, pri čemu su hakeri pristupali osetljivim korisničkim informacijama kao što su lozinke i brojevi telefona. Mreža je, takođe, kritikovana zbog svojih praksi moderiranja, a neki korisnici su prijavili da dozvoljava širenje govora mržnje, dezinformacija i ekstremističkog sadržaja.

#7 Opasno mesto

Nedostatak istraživanja dokazuje koliko su društveni mediji loši po mentalno zdravlje korisnika, posebno ako se koriste prečesto i u loše svrhe. Udar na mozak, kažu stručnjaci, dolazi u mnogo oblika. Naići ćete na obilje slučajeva uobičajenih pošasti društvenih medija — od uznemiravanja, zlostavljanja i maltretiranja putem interneta, do toga da, na primer, mnogi mlađi korisnici postavljaju seksualno provokativan sadržaj.

U Egiptu je pet žena osuđeno na dve godine zatvora zbog “kršenja javnog morala”, na osnovu onoga što su pokazale u svojim TikTok video zapisima. Nažalost, postoji i neprestani tok antisemitizma, rasizma i ksenofobije. Bilo je čak i slučajeva da ISIS koristi platformu za promovisanje svoje ekstremističke propagande.

Dejan Milutinović: TikTok je pun negativnog sadržaja koji loše utiče na decu

Predsednik Strukovnog udruzenja sektora bezbednosti Dejan Milutinović ocenio je danas da je društvena mreza TikTok, za čiju zabranu u Srbiji je pokrenuta peticija, najlošiji sadržaj na internetu.

“Ona je puna negativnog sadržaja koji je pogotovu poguban za mlade u odrastanju, koji kao sunđer upijaju svaku novu informaciju, a one koje se mogu naći na ovoj društvenoj mreži su veoma loše”, rekao je on za Tanjug.

Društvo

Osnovana mreža privatnih firmi za pomoć izbeglicama u Srbiji

Objavljeno

-

Tanjug

Članstvo u mreži “Za izbeglice” potpisalo je osam kompanija i poslovnih asocijacija među kojima su neki od najvećih poslodavaca u Srbiji i ključni akteri u maloprodajnoj, turističko-ugostiteljskoj i drugim industrijama, kao i uslugama izgradnje kapaciteta i biznis konsaltinga, rečeno je danas prilikom predstavljanja ove mreže na konferenciji „Uloga privatnog sektora u integraciji izbeglica“.

U saopštenju kancelarije Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) u Srbiji, koji je jedan od inicijatora osnivanja ove mreže, se navodi da članice ove mreže izbeglice mogu podržati na razne načine i to zapošljavanjem i stažiranjem, edukacijama, donacijama proizvoda, pružanjem stručne podrške, javnim komunikacijama, kao i podrškom projektima koji pomažu prisilno raseljenima.

(Tanjug)

pročitaj više

Društvo

Darija Kisić povodom Međunarodnog dana dece: Detinjstvo je najlepše doba i zato ne dajte da vam prođe bez osmeha

Objavljeno

-

Tanjug

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić uputila je otvoreno pismo najmlađim građanima povodom Međunarodnog dana dece koji se danas obeležava širom sveta i, između ostalog, im poručila, da je detinjstvo najlepše doba i da ne dozvole da prođe bez iskrenog osmeha.

Draga deco, svaki dan je vaš, ali danas je svakako jedan poseban. Danas je Međunarodni dan deteta, dan kada i vi i mi treba da uradimo samo jedno – vi da budete deca, a mi ponosni što vas imamo. Danas je dan i kada treba da nas podsetite koliko je lepo biti dete, koliko je važno uživati u detinjstvu, verovati u sebe, živeti punim plućima i radovati se svakom novom danu. Verujte nam, detinjstvo je najlepše doba i zato ne dajte da vam prođe bez iskrenih osmeha, mnogo druženja, pregršt snova i želja”, kazala je ministarka.

Ona je poručila deci da biraju svoj put, ali da se uvek nađu i svojim prijateljima na njihovom putu.

(Tanjug)

pročitaj više

Društvo

Đorđe Milićević umesto Ružića – imenovan vršilac dužnosti ministra prosvete

Objavljeno

-

Tanjug

Funkcioner SPS i aktuelni ministar bez portfelja Đorđe Milićević imenovan je za vršioca dužnosti ministra prosvete, saznaje nezvanično N1. Njega je na tu funkciju imenovala premijerka Ana Brnabić.

Funkciju ministra prosvete do nedavno je obavljao Branko Ružić, koji je ostavku dao četiri dana posle tragedije u OŠ „Vladislav Ribnikar“.

U Skupštini Srbije 29. maja konstatovana je ostavka Ružića i ona je time postala zvanična.

Ostavka Branka Ružića bio je jedan od zahteva protesta „Srbija protiv nasilja“.

U oružanom napadu 13-godišnjeg učenika 3. maja u beogradskoj osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ ubijeno je osmoro dece i čuvar, dok je još jedna devojčica od povreda preminula u bolnici.

(N1)

pročitaj više

Društvo

Šapić: Do kraja juna biće funkcionalna aplikacija za mobilne za plaćanje GSP

Objavljeno

-

Do kraja juna počeće da funkcioniše aplikacija za mobilne telefone za novi sistem javnog prevoza, a to će praktično značiti da će građani na ovaj način plaćati kartu i istovremeno moći da dobiju informaciju gde se nalazi vozilo koje im je potrebno, izjavio je gradonačelnik Aleksandar Šapić.

”Naplata karata SMS porukom funkcioniše od prvog dana, papirne karte trenutno mogu da se kupe samo u poslovnicama GSP-a, a do kraja leta biće dostupne na 80 odsto kioska na javnim stajalištima u gradu”, rekao je gradonačelnik za Beoinfo.

Šapić je pojasnio da bez obzira kada se mesečna karta kupi, ona važi narednih 30 dana. To, kako je naveo, važi za karte kupljene putem SMS-a, a za one kupljene preko firmi ostaje da važe za aktuelni mesec za koji su kupljene.

”Na osnovu aplikacije, putem GPS-a, moći ćemo da dobijemo informaciju gde se nalazi vozilo. Istovremeno, ovom aplikacijom moći će da se plati karta i to ili putem kreditne kartice, ili SMS-a. Kada to budemo imali, moći ćemo da kažemo da smo upotpunili novi sistem naplate karata u javnom prevozu”, rekao je gradonačelnik.

On je naglasio ”da će prvi put posle 12 godina novac od naplate biti vraćen Gradu, što će omogućiti da se kupe nova vozila”.

Konačno sav novac leže na račune Grada Beograda, a ne na račune privatnih firmi, kao što je to bio slučaj do sada, pa nam se time već u toku leta otvara mogućnost za pregovore oko nabavke novih vozila. Ideja nam je da kupimo 500 autobusa i po sto tramvaja i trolejbusa. Ako to uspemo, u roku od dve do tri godine praktično ćemo obnoviti naš celokupni vozni park, pa zbog svega toga molim građane za malo strpljenja”, istakao je Šapić.

Gradonačelnik je podsetio da je Grad podeljen na dve zone i da sada postoje četiri kategorije SMS karata, za 90 minuta, jedan, sedam i mesec dana, te da je sistem naplate sada pojednostavljen, a karte su skoro duplo jeftinije.

pročitaj više

Društvo

Optimističan početak godine: Više rođenih, a manje umrlih u odnosu na isti period 2022.godine

Objavljeno

-

Pixabay

U Republici Srbiji, u periodu januar‒april 2023. godine, beleži se rast živorođenih od 66 odnosno za 0,3%, kao i pad umrlih od 10.042 ili za 22,7%, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, navodi se na zvaničnom sajtu Zavoda za statistiku.

U Republici Srbiji, u periodu januar‒april 2023. godine, broj živorođenih je iznosio 19.230. U odnosu na isti period prethodne godine, kada je broj živorođenih iznosio 19.164, beleži se rast od 66 odnosno za 0,3%.

Broj umrlih u Republici Srbiji u periodu januar‒april 2023. godine iznosio je 34.173 i, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, kada je broj umrlih bio 44 215, beleži se pad od 10 042 ili za 22,7%.

pročitaj više

U TRENDU