ostanimo u kontaktu

Srbija

Poslanik EP: Telekom se ruga sankcijama EU

Objavljeno

-

Više amandmana, koje su podneli poslanici Odbora za spoljne poslove u Evropskom parlamentu (AFET) na nacrt izveštaja Vladimira Bilčika o Srbiji, pominju Telekom Srbije kao instrument za povećavanje uticaja vladajuće stranke na medijsko tržište u Srbiji. Holandski evroparlamentarac Tajs Rojten kaže za portal N1 da “moć koju predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima preko Telekoma Srbija izaziva zabrinutost koja se širi u Evropskom parlamentu”.

“Mnoštvo aktera povezanih sa SNS-om pokušavaju da ubede one delove nezavisnih medija Srbije, koje još nisu uništili, da propagiraju stavove vlade, uz pomoć ogromne državne pomoći i, ironično, kredita Evropske investicione banke. Da uvreda bude veća, Telekom Srbija se ruga sankcijama EU, tako što emituje Putinovu propagandu – Raša tudej. Poruka amandmana je da je to apsolutno neprihvatljivo. Posebno u zemlji koja je kandidat za članstvo u EU“, naveo je Rojten za N1.

Na pitanje šta je najveći problem sa funkcionisanjem Telekoma Srbija i kakvu poruku time šalje Srbija, Rojten napominje da nijedan problem nije gori od ogromne koncentracije moći koja se zloupotrebljava.

“Direktno u rukama Vučićeve autokratske vladajuće stranke, koja namerno pokušava da zastraši nekoliko preostalih kritičkih medija iz etra, poput N1. Kao posmatrač izbora prošle godine, video sam efekte ove “mađarske strategije”: mediji, koje finansira država, a koji samo izveštvaju o SNS, vrlo malo prostora za opoziciju i kampanje kleveta velikih razmera. To nije funkcionalna demokratija”, ističe evroposlanik.

Zato je, kaže, teško utvrditi šta je strategija Telekoma.

Ponekad se samo razbacuje novcem poreskih obveznika, kao na primer kada je potrošio 100 miliona evra po sezoni na ekskluzivna prava Premijer lige, kako bi odvukao gledaoce od privatnih operatera naklonjenih opoziciji. U drugim slučajevima, kao što je licenciranje franšize Juronjuza, njegova strategija je namerno obmanjujuća. U svim slučajevima, Telekom Srbija guši neistomišljenike i pojačava dezinformacije“, smatra Rojten.

Napominje da će se prvo članovi različitih političkih grupacija dogovoriti koje amandmane treba uključiti u konačni izveštaj, dok će se glasanje održati krajem aprila.

Ali očekujem široku podršku kritikama Telekoma Srbije. Štaviše, verujem da bi naša kritika mogla biti još jača. Jer originalni izveštaj o Srbiji Orbanovog komesara ni izbliza ne objašnjava situaciju. Na Evropskom parlamentu je da zauzme stav za značajnu slobodu medija u Srbiji kao kamen temeljac svake evropske demokratije“, poručio je Tajs Rojten.

Više amandmana, koje su podneli poslanici Odbora za spoljne poslove u Evropskom parlamentu (AFET) na nacrt izveštaja Vladimira Bilčika o Srbiji, pominju Telekom Srbije kao instrument za povećavanje uticaja vladajuće stranke na medijsko tržište u Srbiji. European Western Balkans je imao uvid u tekst amandmana o kojima će se AFET izjašnjavati krajem aprila. Poslanici u Evropskom parlamentu ponavljaju svoj poziv vlastima u Srbiji da pruže uverljive rezultate u istragama povezanim za slučajeve od visokog javnog interesa, uključujući i slučaj Telekoma.

Podsećamo, holandski evroposlanik Tajs Rojten ranije je zatražio pismeni odgovor od Evropske komisije da objasni svoju politiku prema Srbiji, kao i zašto je Evropska unija nedavno propisala grant vredan 600 miliona evra, kao i finansijski paket pomoći vredan 2,2 milijarde evra, “znajući da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi Uniju kao lični bankomat”.

Politika

Srpska lista: Nećemo na lokalne izbore na severu Kosova jer nisu ispunjeni naši zahtevi

Objavljeno

-

Srpska lista saopštila je danas, posle sastanka sa američkim ambasadorom u Prištini Džefrijem Hovenijerom, da neće učestvovati na aprilskim izborima na severu KiM, jer nisu uklonjeni razlozi zbog kojih su Srbi napustili institucije.

Dva dana pre isteka roka za prijavu političkih subjekata za učešće na izborima, koje je Priština raspisala za gradonačelnike četiri opštine na severu KiM i za odbornike u skupštinama Zvečan i Leposavić, Srpska lista je saopštila da na njima neće učestvovati.

Predstavnici Srpske liste su izneli jasan stav da naša stranka ostaje dosledna u svom stavu da neće učestvovati na predstojećim vanrednim lokalnim izborima u opštinama na severu Kosova i Metohije sve dok se ne ispune zahtevi zbog kojih smo napustili kosovske institucije, a to je formiranje Zajednice srpskih opština i povlačenje svih specijalnih jedinica Prištine sa severa Kosova i Metohije, kaže se u saopštenju dostavljenom medijima.

Sa Džefrijem Hovenijerom su razgovarali predsednik Srpske liste Goran Rakić i potpredsednici Dalibor Jevtić i Igor Simić.

Srbi sa severa Kosova su napustili kosovske političke institucije, ali i policiju i pravosuđe 5. novembra prošle godine. Izbori su prvi puta raspisani za 18. decembar prošle, ali su posle pritiska SAD i EU, odloženi za 23. april.

pročitaj više

Srbija

Tužilaštvo se žali na presudu Simonoviću i ostalima, traže strože kaze

Objavljeno

-

Drugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu uložiće žalbu na prvostepenu presudu kojom su danas nakon ponovljenog suđenja bivši predsednik opštine Grocka Dragoljub Simonović i trojica muškaraca osuđeni na kazne zatvora zbog paljenja kuće novinaru “Žig info” Milanu Jovanoviću.

Tužilaštvo će u žalbi tražiti da se okrivljenima izreknu kazne zatvora koje je tužilaštvo predložilo, odnosno da se Simonović osudi na kaznu zatvora od osam godina, dok je ovom presudom osuđen na kaznu zatvora od pet godina, navodi se u saopštenju tog tužilaštva.

Za drugooptuženog Vladimira Mihailovića, tužilaštvo je tražilo da se osdudi na kaznu zatvora od pet godina, dok je osuđen na četiri godine, za Igora Novakovića tužilaštvo je tražilo kaznu zatvora od pet godina, a koji je osuđen na tri i po godine.

pročitaj više

Politika

Eskobar: Dogovor u Ohridu pravno obavezujući, iako nije potpisan

Objavljeno

-

Specijalni izaslanik Stejt departmenta za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da je dogovor postignut u Ohridu pre dva dana korak ka normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, kao i da je pravno obavezujući, iako nije potpisan.

On je na onlajn konferenciji za medije istakao da je trebalo mnogo hrabrosti i vizije predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih institucija Aljbina Kurtija da se dođe do toga.

“Ovaj sporazum je pravno obavezujući za obe strane. Iako nije potpisan to je sporazum u svakom smislu”, rekao je on i precizirao da to znači u svakom smislu.

pročitaj više

Politika

Kurti u četvrtak pred poslanicima o sastanku u Ohridu

Objavljeno

-

Premijer Kosova Aljbin Kurti će u četvrtak obavestiti poslanike o sastanku i dogovoru u Ohridu, najavila je šefica parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenje.

Posle sastanka predsedništva parlamenta, ona je rekla da su neke ranije planirane tačke skinute sa dnevnog reda, kako bi se dalo vremena za Kurtijev izveštaj i poslanička pitanja u vezi dogovora postignutog u Ohridu, odnosno primeni dogovorenog aneksa sporazuma Evropske unije o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. 

Poslanica Demokratske partije, Bljerta Deljiu, rekla je da ta stranka sa rezervom prihvata to što je Kurti dogovorio sa srpskim predsednikom i da na njega ima ozbiljne primedbe.

“Mi smo kao stranka veoma zabrinuti zbog ovlašćenja koja su data srpskoj zajednici”, rekla je Deljiu.

Predstavnik druge najveće opozicione partije, Demokratskog saveza, Armend Zemaj ponovio stav te stranke da je dogovor u Ohridu u suprotnosti sa ciljevima tzv. Kosova. 

“Preuzete obaveze će nas mnogo koštati. Osim obaveze da se formira Asocijacija (ZSO), postoji i deo gde se pominje samouprava, koja se ne prevodi drugačije nego kao stvaranje novog nivoa vlasti”, smatra Zemaj. 

Sednica će biti održana 23. marta, tačno dve godine od kada je Kurti preuzeo dužnost od tadašnjeg premijera Avdulaha Hotija.

pročitaj više

Srbija

Znate li zašto proleće više ne dolazi 21. marta?

Objavljeno

-

Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23, počinju 21. u mesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije.

Bez obzira cvetaju li već magnolije i da li su temperature dosegle prolećne ili to tek iščekujemo, danas, u 22 časa i 24 minuta, a trajaće do 21. juna, ili 92 dana, 17 sati i 33 minuta.

Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23, počinju 21. u mesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije, zbog dve različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba – meteorološke i astronomske.

Meteorološkom se metodom vode meteorolozi koji posmatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a prema njoj se meteorološka sezona koordinira prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri meseca. Tom metodom proleće traje od 1. marta do 31. marta.

Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska osa bude na 23,5 stepena u odnosu na orbitu oko Sunca, pa nam ove godine na primer proleće stiže večeras.

pročitaj više

U TRENDU