ostanimo u kontaktu

KiM specijal

Prištinskom premijeru danas ističe rok za ispunjenje zahteva Zapada

Tanjug

Objavljeno

-

Rok koji su izaslanici Stejt departmenta Gabrijel Eskobar i Evropske unije Miroslav Lajčak postavili Aljbinu Kurtiju za deeskalaciju situacije na severu ističe danas i nameće se pitanje: „Šta dalje ako se kosovski premijer ogluši o njihove zahteve?“ Eskobar je već najavio da bi, u tom slučaju, usledilo „okretanje od EU“. Ali, da li je to dovoljno, i hoće li zaista posegnuti za ozbiljnijim merama?

Sagovornici Blica su podeljeni, jedni smatraju da ni SAD ni EU nemaju rešenost da pribegnu oštrijim kaznama, dok drugi ocenjuju da bi Kurti mogao da se suoči sa dalekosežnim posledicama.

Naznaku raspleta (ili novog zapleta?) dao je juče Eskobar. Upitan za posledice neprihvatanja evropskog plana, rekao je da je „jasno da je to evropski proces i da je medijacija evropski proces“.

– Okretanje od procesa okretanje je od Evrope, uz sve posledice u smislu neuspeha daljih integracija i bliže saradnje sa EU. Mislim da je to ozbiljna posledica – rekao je Eskobar, dodajući da „da to nije samo EU, već i Velika Britanija i SAD“.

I zaista, repertoar šta EU i SAD mogu da preduzmu je širok da širi ne može biti, kaže za Blic Srećko Đukić, bivši diplomata.

„I EU i SAD nepreduzimljivi“

Ali, do sada su, ističe on, preduzeli krajnje benigne mere, i napominje da nije uveren da će nastaviti u oštrijem tonu.

– Te dve strane bile su apsolutno nepreduzimljive u dosadašnjem toku pregovora, izbegavajući kažnjavanja. Treba rešenosti da se takva odluka donese, a to nemaju ni Lajčak, ni Eskobar – ističe Đukić.

– Kurti je čvrsto demonstrirao svoju tvrdu poziciju i ne verujem da se uplašio najnovijih pretnji. Trebaće još vremena, napora, ubeđivanja i pronalaženje neke druge formule da se krene dalje u rešavanju kosovskog čvora – napominje Đukić.

„Moguća crna lista za Kurtija“

Nešto drugačijeg stava Fatmir Šeholi, direktor Instituta za afirmaciju međuetničke odnose iz Prištine. On za Blic da bi stavljanje Kurtija na crnu listu SAD mogla da bude jedna od posledica.

– Eskobar je bio posebno oštar i kao nikada do sada konkretan da će, ako se ne sprovede postignuti dogovori, SAD preduzeti dodatne sankcije. Ako premijer Kurti ne bude sproveo to što se od njega traži, za očekivati je da se nađe na crnoj listi Amerike za sprečavanje demokratskih procesa – ocenjuje Šeholi.

Zbog toga, smatra naš sagovornik, Kurti će najverovatnije preduzeti prvi korak.

Mogao bi da povuče specijalne snage policije Kosova kako bi kupio vreme za stvaranje uslova za lokalne izbore i za početak procesa formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO). Da li će biti dovoljno da samo povuče specijalne snage sa severa, ostaje da se vidi – kaže Šeholi.

Albanian post: Sankcije oštre i bez presedana

Dan pred istek roka, portal „Albanian post“ objavio je svoja saznanja o mogućim sankcijama, za koje su rekli da potiču od diplomatskih izvora. Prema tim infirmacijama, lično Kurti i pojedini njegovi ministri će snositi sankcije, ali će ih pretrpeti i Kosovo i to „oštre i bez presedana“ u istoriji KiM.

Te sankcije, navodi se, biće u dve faze, a najstrožija bi podrazumevala vraćanje severa KiM pod kontrolu Kfora. Sankcije su podeljene u dve faze sa osam tačaka, od kojih bi prva faza bila zamrzavanje sredstava iz EU, pre svega iz raznih fondova, ali i vizne liberalizacije.

Druga faza sankcija, navodi izvor, biće šira i usmerena na politički i bezbednosni nivo, a u njoj će međunarodna zajednica pokazati „pasivan odnos prema srpskoj kampanji za povlačenje priznanja“.

Šta se traži od Kurtija?

Od Kurtija se traži da ispuni tri uslova: deeskalacija na terenu, što skorije održavanje izbora na severu i povratak dijalogu i procesu normalizacije.

Eskobar je juče rekao da se formiranje ZSO, nalazi u Briselskom sporazumu, u zaključcima EU, u Ohridskom sporazumu.

– To nije dogovor između Kurtija i Srbije, već između Kosova i Srbije. I ako Kosovo želi napred, moraće da je formira, sa ovom vladom ili nekom budućom – naveo je Eskobar.

Šta je već preduzeto?

Sa nekim posledicama Kosovo se već suočava, prvo su SAD isključile Kosovo iz vojne vežbe „Defender Europe 2023“ , zatim je stigla i zabrana zvaničnicima Kurtijeve Vlade da do daljeg posećuju Ameriku, a uz to im je i zaprećeno uvođenjem međunarodnog protektorata na severu Kosova.

Takođe, SAD se, kako je najavljeno, neće angažovati oko zemalja koje nisu priznale Kosovo, ni aktivno raditi na unapređenju Kosova na evroatlantskom putu.

Šta kaže Kurti?

Kurti je ranije kritike američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i zahteve da se spuste tenzije ocenio kao „nepoštene, pogrešne, uvredljive i naivne“.

Oni koji govore o sankcijama trebalo bi možda dublje da porazmisle – rekao je Kurti.

Kakva je situacija na Kosovu trenutno?

Posle velikih nereda 29. maja u Zvečanu i sukoba Kfora i okupljenih Srba, na severu Kosova poslednjih dana vlada status kvo. Deseti dan već Srbi iz Zvečana i Leposavića mirno protestuju i traže da se specijalne jedinice povuku sa severa Kosova i da se radnicima opštine omogući nesmetan povratak na njihova radna mesta.

Zahtevaju i puštanje iz pritvora dvojice uhapšenih Srba Dušana Obrenovića i Radoša Petrovića.

Meštani Leposavića i juče su sportskim aktivnostima poslati poruku da žele mir i normalan život.

(Blic)

KiM specijal

Lajčak: Beograd i Priština predstavili predloge, sledeće nedelje pokušaćemo da pronađemo rešenje o dinaru

Objavljeno

-

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je da su glavni pregovarači dve strane danas u Briselu izneli svoje predloge u vezi sa uredbom Centralne banke tzv. Kosova o zabrani upotrebe dinara na KiM.

„Glavni pregovarači Kosova i Srbije izneli su predloge o daljem putu za ljude na koje utiče uredba CBK o gotovinskom poslovanju. Naše duge diskusije pomogle su da se razjasne važni detalji“, naveo je Lajčak na društvenoj mreži X.

Dodao je da je dogovoreno da sastanak ponovo bude održan sledeće nedelje „sa ambicijom da se pronađe rešenje“.

pročitaj više

KiM specijal

Sednica Saveta Evrope o prijemu Prištine u članstvo – 27. marta

Objavljeno

-

Sednica Odbora za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, na kojoj će se raspravljati o prijavi za članstvo takozvanog Kosova, biće održana u sredu 27. marta.

U nacrtu agende, u koju je Tanjug imao uvid, navodi se da će statutarno mišljenje o tom zahtevu, koji je Priština podnela 12. maja 2022. godine, predstaviti izvestilac za prijem tzv. Kosova u Savet Evrope Dora Bakojani, a da će sednica početi u 14.30.

Šefica stalne delegacije Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope (PSSE) Biljana Pantić-Pilja rekla je krajem prošle nedelje za Tanjug da je izvestilac za prijem tzv. Kosova u SE Dora Bakojani preporučila da tzv. Kosovo postane članica te političke organizacije.

pročitaj više

KiM specijal

Danas se nastavljaju razgovori o ukidanju dinara u okviru dijaloga Beograda i Prištine

Objavljeno

-

Razgovori o odluci o gotovinskom poslovanju na Kosovu i Metohiji nastaviće se danas u Briselu u okviru nove runde dijaloga Beograda i Prištine.

Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak, koji je najavio nastavak razgovora na tehničkom nivou, rekao je da je sa predstavnicima Beograda i Prištine, Petrom Petkovićem i Besnikom Bisljimijem, u utorak razgovarao o implementaciji Sporazuma o putu ka normalizaciji, kao i o uticaju odluke o gotovinskom poslovanju.

„Bilo je važno utvrditi neke činjenice i dogovorili smo se da nastavimo našu diskusiju o ovom pitanju u ponedeljak u Briselu na osnovu konkretnih i realnih predloga koje se očekuje da će strane prethodno podneti. Istovremeno, sastanak je pokazao da se implementacijom Sporazuma o putu ka normalizaciji i dodatnim načinima za njegovo formalizovanje mora baviti na najvišem nivou na sastanku lidera, pod okriljem Dijaloga“, naveo je on posle sastanka u utorak.

pročitaj više

KiM specijal

Lajčak: Veoma nizak nivo poverenja u dijalogu Beograda i Prištine

Objavljeno

-

Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, izjavio je, da kada je u pitanju strategija za dijalog u narednim mesecima, dve strane pre svega treba da normalizuju odnose.

Lajčak je rekao za italijanski list „Stampa“ da se u dijalogu i dalje razgovara o redosledu koraka za primenu Ohridskog sporazuma i njegovog Aneksa jer je, kako je naveo, nivo poverenja između Beograda i Prištine veoma nizak.

Lajčak kaže da nema boljeg dogovora i da je zbog toga potrebno fokusiranje na njegovu primenu.

pročitaj više

KiM specijal

CIK obezbedio kancelarije za glasanje za ili protiv smene gradonačelnika na severu KiM

Objavljeno

-

Centralna izborna komisija (CIK) u Prištini saopštila je da će se proces glasanja za ili protiv smene gradonačelnika održati u prostorijama administracija četiri opština na severu KiM.

Glasanje u opštinama Leposavić, Zvečan, Zubin Potok i Kosovska Mitrovica zakazano je za 21. april, prenosi Ekonomija onlajn.

Glasanje za ili protiv smene gradonačelnika održaće se nakon što su građani četiri opštine na severu KiM sa srpskom većinom organizovali peticiju kako bi smenili ilegalnoi postavljene gradonačelnike Albance, koji su izabrani na lokanim izborima 23. aprila, koje su bojkotovali Srbi.

pročitaj više

U TRENDU