ostanimo u kontaktu

Svet

Sančez ostvario pobedu koja može skupo da ga košta: U zemlji haos, traži se da vojska izvede državni udar

Objavljeno

-

Pedro Sančez se priprema za naporan i turbulentan drugi mandat na mestu španskog premijera nakon što je njegova Socijalistička partija povratila vlast pristankom na duboko kontroverznu amnestiju za katalonske separatiste. To je razbesnelo desničarske stranke i dovelo do velikih protesta širom zemlje.

Glasanje o investituri u četvrtak usledilo je skoro četiri meseca nakon neuverljivih vanrednih izbora u julu na kojima je Sančezova vladajuća Španska socijalistička radnička partija (PSOE) bila tesno poražena od svojih konzervativnih rivala iz Narodne stranke (PP).

Sančez je osvojio apsolutnu većinu na izborima u četvrtak, obezbeđujući podršku 179 od 350 španskih poslanika nakon burne kampanje. Iako je PSOE pozdravio rezultat kao dokaz da će “demokratija uvek prevladati nad bukom i mrakom”, njena pobeda je imala visoku cenu i zavisila je od podrške manjih regionalnih partija, uključujući katalonske i baskijske nacionaliste.

PP, uprkos tome što je završila kao prva na izborima u julu, pokazala se nesposobnom da formira vladu uz podršku krajnje desničarske partije Voks i drugih manjih grupa.

Sančez i njegovi partneri u levičarskom savezu Sumar, međutim, uspeli su da sakupe neophodnu podršku za svoju koaliciju vrlo riskantnim potezom: prihvatanjem zahteva za amnestiju dve glavne katalonske stranke za nezavisnost – pragmatične katalonske republikanske levice (ERC) i tvrdolinijaškog Zajedno za Кataloniju.

Nacrt zakona, koji je PSOE podneo u ponedeljak, ponudiće amnestiju stotinama ljudi koji su uključeni u napore za postizanje nezavisnosti Кatalonije tokom poslednje decenije.

Krajnje desničarske partije besne

Sančesovo manevrisanje – i činjenica da je odbacio takvu amnestiju tokom predizborne kampanje – izazvali su gnev PP i Voksa, koji su ga optužili za licemerje, popuštanje separatistima i stavljanje samoodržanja ispred nacionalnog interesa.

PP je pozvala EU da odmeri predloženi zakon, dok je Voks sugerisao da vršilac dužnosti premijera vrši “državni udar velikim slovima”. Pitanje dubokih podela je takođe dovelo do velikih demonstracija širom Španije i nasilnih sukoba između policije i fašista i neofašista ispred sedišta PSOE u Madridu. Da bi se stvar dodatno zakomplikovala, Zajedno za Кataloniju je već rekao Sančezu da ne očekuje njegovu bezuslovnu podršku u naredne četiri godine.

Madridom je juče marširalo oko 170.000 ljudi protiv zakona o amnestiji držeći natpise na kojima je pisalo “Sančez izdajnik” i “Ne prodajite Španiju”.

Sančez tvrdi da će amnestija omogućiti Španiji da okrene stranicu prošlosti.

– U ime Španije i njenih interesa i u odbranu suživota između Španaca, daćemo amnestiju onim ljudima koji se suočavaju sa pravnim tužbama zbog procesa katalonske nezavisnosti. Ova amnestija će biti od koristi mnogim ljudima, političkim liderima čije ideje ne delim i čije postupke odbacujem, ali i stotinama građana koji su u procesu pometeni – rekao je on poslanicima u sredu.

Taj potez, dodao je, nije bio napad na španski ustav kao što tvrde njegovi protivnici, već “demonstracija njegove snage”.

Ali lider PP Alberto Nunjez Fejo rekao je u četvrtak da “demokratska svetla upozorenja” trepere sada kada je Sančez popustio pred pokretom za nezavisnost.

– Pokušaćemo da radimo za našu zemlju i da povratimo razum koji je lična ambicija čoveka koji je sada premijer dovela u slepu ulicu – rekao je on.

Dan ranije, Feho je pokrenuo oštar napad na Sančeza jer je pristao na amnestiju koja bi uključivala Кarlesa Puđdemona, lidera Zajedno za Kataloniju i bivšeg katalonskog predsednika koji je u egzilu organizovao pokušaj otcepljenja 2017. pre nego što je pobegao u Belgiju kako bi izbegao hapšenje.

– Vi ste problem. Vi i vaša nesposobnost da održite svoju reč, vaš nedostatak moralnih granica, vaša patološka ambicija. Dokle god ste tu, Španija će biti osuđena na podelu. Vaše vreme kao premijera obeležiće Puđdemon koji se slobodno vraća u Кataloniju. Istorija neće imati amnestiju za vas – rekao je.

Nakon glasanja, Voks je pozvao na saradnju PP u borbi protiv onoga što je nazvao Sančezovim “pučem”, dodajući da je lider PSOE postao “despot”.

Povratak separatista u zemlju

Nisu sve opomene dolazile od Sančezovih protivnika. Zajedno za Kataloniju, možda iznerviran što je vršilac dužnosti premijera pominjao “ujedinjenu Španiju”, savetovao mu je da “ne iskušava sudbinu”, upozoravajući da je podrška njegovoj manjinskoj koalicionoj vladi uslovna i da će se nuditi od slučaja do slučaja.

– Ako smo danas ovde, to je da učinimo da se stvari zaista promene. Ali ako ne bude napretka, nećemo odobriti nijednu inicijativu vaše vlade. To je povezano sa napretkom i poštovanjem sporazuma – rekla je u sredu portparolka stranke Miriam Nogueras.

Nacrt zakona o amnestiji obuhvata period od 1. januara 2012. do 13. novembra 2023. godine, tako da njegov delokrug obuhvata simbolični, konsultativni referendum o nezavisnosti iz novembra 2014. i referendum tri godine kasnije nakon kojeg je usledilo jednostrano proglašenje regionalne nezavisnosti.

Odnosi se na 309 osoba koje su se suočile sa krivičnim tužbama i 73 policajca koji su suočeni sa krivičnim postupcima zbog svog ponašanja danima pre i posle drugog referenduma.

Iako će amnestija omogućiti Puđdemonu da se vrati u Španiju, a nekim njegovim bivšim kolegama da se ukinu njihove zabrane obavljanja javnih funkcija, socijalisti su nastojali da naglase da je čin pomilovanja bio opštiji. Rekli su da je osmišljen da se primenjuje na direktore koji su se suočili sa pravnim tužbama zbog toga što su dozvolili da njihove škole budu korišćene kao referendumska biračka mesta, kao i na državne službenike, vatrogasce i policajce.

Sančez je takođe iskoristio svoj govor u sredu da objavi niz mera koje imaju za cilj da pomognu ljudima da prebrode krizu troškova života. Pored uvođenja besplatnog javnog prevoza za mlade i nezaposlene od sledeće godine, on je rekao da će njegova vlada povećati subvencije za iznajmljivanje za mlade, produžiti prag podrške za hipoteku i smanjiti radnu nedelju sa 40 na 37,5 sati do 2025. godine.

Uprkos strašnim upozorenjima PP i Voksa, Sančezov povratak na funkciju pozdravili su njegove kolege evropski lideri. Među prvima su čestitke uputili nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

Pozivi da vojska izvrši državni udar

Grupa penzionisanih vojnih komandanata pozvala je oružane snage Španije na puč kako bi smenili premijera. Udruženje španskih vojnih oficira objavilo je manifest, koji je potpisalo 50 članova, a u kome se od oružanih snaga traži smena Sančeza i raspisivanja opštih izbora.

U tekstu, koji je objavljen na veb stranici udruženja, nisu otkrivena imena potpisnika.

Navodi se da su penzionisani oficiri “zabrinuti za budućnost Španije”. Insistiraju na tome da se sporazumom ukida jednakost pred zakonom brisanjem “zločina iz 2017. godine kad su separatisti inscenirali neuspeli pokušaj nezakonite nezavisnosti”.

– Amnestija je učinjena isključivo zbog ličnog interesa Sančeza i ostavlja vladavinu prava bespomoćnom poništavanjem kazni i postupaka koji su na snazi protiv kriminalaca koji su bili protagonisti navedenog državnog udara – tvrde penzionisani oficiri.

Svet

Erdogan: Šanse za mir u Gazi posle humanitarne pauze izgubljene za sad

Objavljeno

-

Zbog beskompromisnog pristupa Izraela su izgubljene šanse za mir u Gazi posle humanitarne pauze – rekao je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, prenela je danas televizija NTV.

„Uvek smo naglašavali da smo za trajni mir, a ne za humanitarnu pauzu… tu je postojala šansa za mir i nažalost izgubili smo tu šansu zbog beskopromisnog stava Izraela“, prenosi list Gardijan Erdoganovu ocenu.

Primirje u sukobima Izraela i palestinskog islamističkog pokreta Hamas u Pojasu Gaze je ove nedelje dvaput ;produženo. Ali posrednici nisu uspeli da nađu formulu za nastavak primirja i oslobađanje još ljudi posle sedam dana kada je Hamas oslobodio nekoliko desetina talaca: žene, decu i strance, a Izraael nešto više zatvorenih Palestinaca.

Od završetka primirja u petak ujutro, napadima Izraela iz vazduha i artiljerijom na jug Gaze nastavljen je rat koji je Hamas počeo 7. oktobra upadom svojih boraca u na jug Izraela. Za Izrael cilj rata je „uništenje Hamasa“.

Erdogan je ;novinarima po povratku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata gde je učestvovao na Međunarodnoj konferenciji o klimi COP28, rekao da ne gubi nadu za postizanje trajnog mira u tom sukobu, ukazao da Hamas ne može biti isključen iz potencijalnog rešenja i dodao da on Hamas ne bi nazvao terorističkom organizacijom.

„Moramo da se usmerimo na rešenje s dve države“ – osnivanje palestinske uz Izrael, rekao je Erdogan u intervjuu.

Erdogan je takođe rekao da bi radi razgovora o mogućem rešenju rata u Gazi kontakt-grupa koju čine Organizacija za islamsku saradnju (OIC) i Arapska liga, posle sastanka sa vladama u Londonu, Parizu, Barseloni i sa zvaničnicima UN, posetila i SAD.

Izvori su rekli za agenciju Rojters da je Izrael obavestio nekoliko arapskih država da hoće da se posle rata s palestinske strane granice Pojasa Gaze formira „tampon-zona“ da bi se sprečili budući napadi.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Kijev: Nuklearna centrala Zaporožje noćas bila na ivici nuklearne nesreće

Objavljeno

-

Nuklearna centrala Zaporožje koja je pod ruskom okupacijom je noćas nakratko bila “na ivici nuklearne nesreće” zbog privremenog prekida snabdevanja strujom, saopštio je ukrajinski operator Energoatom.

„Prošle noći došlo je do potpunog kvara u centrali Zaporožje“, napisao je na Telegramu Energoatom i dodao da je jutros oko 07:00 sati ponovo uspostavljeno snabdevanje strujom postrojenja te isključene centrale što je nužno da se ne bi pregrejalo njeno nuklearno jezgro.

Dve električne linije koje napajaju centralu bile su prekinute, a jedna od njih tokom napada iz vazduha, naveo je ukrajinski operater.

Energoatom navodi da je takav prekid struje opasan i da je bez struje bila „na ivici nuklearne nesreće i zračenja“ u okolinu.

„Ruske okupacione snage ne brinu o bezbednosti nuklearne centrale Zaporožje“, izjavio je predsednik Energoatoma Petro Kotin i naveo da Rusi „stvaraju opasne situacije i ceo svet ucenjuju nuklearnom katastrofom i zračenjem“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je potvrdila da je centrala bila privremeno bez struje tokom noći i da je to bio osmi takav prekid od početka napada Rusije na Ukrajinu 2022.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Pet izbora koji će oblikovati globalni poredak u 2024. godini

Objavljeno

-

Vraća li se Donald Tramp? Hoće li se neko u Rusiji usuditi da izazove Vladimira Putina? Iduće godine pola će sveta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsednika.

Ovo je pet izbora na koje treba obratiti pažnju:

Tramp – Bajden repriza

Desetine miliona Amerikanaca u novembru će birati 60. predsednika Sjedinjenih Država, a po svemu sudeći snage će ponovo odmeriti sadašnji predsednik Džozef Bajden i bivši Donald Tramp.

Odnese li pobedu, Bajden će obavljati dužnost predsednika do 86. godine starosti. Anketa za anketom pokazuje da većina birača misli da je prestar da bi bio vrhovni zapovednik, iako je Tramp samo četiri godine mlađi.

Čini se da će dezinformacije biti obeležje kampanje i podsetnik na prošle izbore kada su Trampove pristalice ušle u američki Kapitol pokušavajući da zaustave potvrdu Bajdenove pobede.

Pre revanša s Bajdenom, Tramp mora da osvoji nominaciju republikanske stranke i u toj je trci favorit uprkos višestrukim suđenjima koja mu vise nad glavom.

Još šest Putinovih godina?

Vladimir Putin ruski je lider poslednje 23 godine, a 2020. je izmenio Ustav tako da može ostati na vlasti do 2036, što bi značilo da bi mogao vladati duže od Staljina.

S obzirom da je rat u Ukrajini iskoristio kako bi pritvorio i ućutkao protivnike, male su šanse da će mu se iko preprečiti na putu do novog šestogodišnjeg mandata. Iako to još nije objavio, svi očekuju da će se kandidovati.

Njegov bivši protivkandidat Aleksej Navaljni služi 19-godišnju zatvorsku kaznu, a svoju kandidaturu najavio je ukrajinski ratni veteran i nacionalistički bloger Igor Girkin, ali je i on zatvoren i to na neodređeno vreme.

Evropski ispit za populiste

Više od 400 miliona birača iz 27 zemalja Evropske unije biraće 720 članova Evropskog parlamenta u junu.

Desničarski kandidati ohrabreni su pobedama evroskeptika Gerta Vildersa na izborima u Holandiji i prošlogodišnjeg trijumfa italijanske premijerke Džorđe Meloni.

Pozdravljajući Vildersovu pobedu, francuski krajnje desničarski poslanik u Evropskom parlamentu Džordan Bardela napisao je na Fejsbuku: „Dajte nam taj juni 2024.“

Najveći izbori

Gotovo milijardu Indijaca glasaće u aprilu i maju na izborima gde premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat.

Modijeva politička karijera i uspeh zasniva se na podršci indijskih Hindusa te, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji. Uprkos gušenju građanskih sloboda, Modi ulazi u izbore kao jasan favorit, a njegove pristalice mu pripisuju zasluge za jačanje položaja Indije na globalnoj sceni.

Indija je u avgustu postala tek četvrta nacija koja je spustila bespilotnu letelicu na Mesec nakon Rusije, SAD-a i Kine, a planira da pošalje čoveka na Mesec do 2040. godine.

Prva meksička predsednica?

Bivša gradonačelnica Meksika Klaudija Šejnbaum kandidovala se u ime stranke Morena aktuelnog predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora koji nema pravo na novi mandat.

Njena suparnica Šočitl Galvez izabrana je da predstavlja opozicionu koaliciju „Široki front za Meksiko“. Odnese li ijedna od njih pobedu, postaće prva predsednica te zemlje s tradicijom mačizma.

U trku se nedavno uključio i mladi guverner države Nuevo Leon, Samjuel Garcia. Ankete pokazuju da je Šejnbaum favorit.

(Hina)

pročitaj više

Svet

Ministarstvo zdravlja Gaze: Broj poginulih u napadima Izraela premašio 15.000

Objavljeno

-

Ministarstvo zdravlja u Gazi kojom upravlja Hamas je danas saopštilo ;da je broj poginulih u napadima Izraela premašio 15.200 i da su 70 odsto žene i deca, a da je ranjeno više od 40.000 ljudi.

Prethodni broj žrtava koji je navelo Ministarstvo bio je više od 13.300 mrtvih. Portparol ministarstva Ašraf al-Kidra nije objasnio taj oštar skok.

Međutim, Ministarstvo je od 11. novembra moglo da samo sporadično objavljuje podatke usled problema s vezama i velikih poremećaja u radu bolnica zbog rata.

Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca.

Izrael je pojačao ofanzivu koju je nastavio posle jednonedeljnog primirja u ratu s Hamasom, što je izazvalo ponovnu zabrinutost zbog civilnih žrtava, čak iako su Sjedinjene Države pozvale saveznika Izrael da učini sve što je moguće da zaštiti civile.

„To će biti veoma važno u budućnosti“, rekao je državni sekretar SAD Entoni Blinken u petak posle sastanaka s arapskim ministrima spoljnih poslova u Dubaiju, završavajući svoju treću bliskoistočnu turneju od početka rata u Gazi.

Mnogi izraelski napadi u subotu bili su na oblast Kan Junis u južnoj Gazi, gde je vojska saopštila da je iz vazduha, s kopna i mora pogodila više od 50 ciljeva Hamasa.

Dan ranije je izraelska vojska bacala letke dan s upozorenjem stanovnicima da odu odatle, ali nije bilo izveštaja da se odazvao veći broj ljudi, kažu UN.

„Nema gde da se ode“, rekao je Emad Hajar koji je pre mesec dana pobegao sa suprugom i troje dece iz severnog grada Beit Lahije da potraži utočište u Kan Junisu. „Proterali su nas sa severa, a sada nas teraju i s juga“, dodao je on.

Izraelska vojska je saopštila da je pojačala napade na severu i širom Pojasa Gaze pogodila više od 400 ciljeva.

Izrael kaže da gađa operativce Hamasa i za civilne žrtve okrivljuje tu organizaciju, optužujući je da deluje u naseljima. Izrael je saopštio da je 77 njegovih vojnika poginulo u kopnenoj ofanzivi na severu Gaze i tvrdi da je ubio hiljade boraca Hamasa, bez pružanja dokaza za to.

Oko dva miliona ljudi – skoro celokupno stanovništvo Gaze – stisnuto je na jugu te teritorije, gde je Izrael pozvao ljude da se presele na početku rata i upozoravao da će produžiti kopneni napad. Pošto nisu u mogućnosti da odu u severnu Gazu ili susedni Egipat, njihov jedini spas je da se kreću unutar tog područja od 220 kvadratnih kilometara.

Kao odgovor na pozive SAD da zaštiti civile, izraelska vojska je objavila mapu gde mogu biti, ali je ona zbunjujuća jer ;Gaze deli na stotine numerisanih, nasumično iscrtanih parcela, ponekad preko puteva ili blokova zgrada, i traži od stanovnika da saznaju broj svoje lokacije u slučaju eventualne evakuacije.

„U publikaciji se ne precizira gde ljudi treba da se evakuišu“, navela je Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja na palestinskoj teritoriji i dodala da je nejasno kako bi oni koji žive u Gazi pristupili mapi kad nemaju struje i uz stalne prekide telekomunikacija.

Susedni Egipat je izrazio zabrinutost da bi obnovljena ofanziva mogla naterati Palestince da pokušaju da pređu na njegovu teritoriju. U saopštenju kasno u petak, egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da je prisilno premeštanje Palestinaca „crvena linija“.

Očekuje se da će potpredsednica SAD Kamala Haris koja je u subotu u Dubaiju na klimatskoj konferenciji COP28, predložiti liderima iz regiona da se „glasovi Palestinaca stave u centar“ planiranja narednih koraka za Pojas Gaze posle rata, navodi u saopštenju Bela kuća. Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena naglašava potrebu za eventualnim rešenjem sa dve države – koegzistiranjem Izraela i palestinske države koja bi bila osnovana.

Obnovljena neprijateljstva su takođe povećala zabrinutost za 136 talaca koji su, prema izraelskoj vojsci, i dalje u zatočeništvu Hamasa i drugih ekstremista pošto je 105 talaca oslobođeno tokom primirja. Za porodice preostalih talaca, kolaps primirja bio je udarac za nadu da bi njihovi najmiliji mogli biti oslobođeni. Izraelska vojska saopštila je u petak da je potvrdila smrt još četiri taoca, čime je ukupan poznat ;broj ;mrtvih porastao na sedam.

Tokom primirja, Izrael je oslobodio 240 Palestinaca iz svojih zatvora. Većina oslobođenih sa obe strane bile su žene i deca.

Od nastavka neprijateljstava u petak, nijedan konvoj pomoći ili isporuka goriva nisu ušli u Gazu, a humanitarne operacije unutar Gaze su uglavnom obustavljene, navodi UN.

(Beta)

pročitaj više

Svet

Izrael se povukao iz pregovora o primirju

Objavljeno

-

The Week

Izrael se povukao iz pregovora o primirju sa Hamasom, saopšteno je iz kabineta premijera Benjamina Netanjahua.

Izrael je opozvao svoj tim pregovarača iz Katara nakon što je “došao u ćorsokak u pregovorima”, navodi se u saopštenju koje je objavila kancelarija premijera Netanjahua.

“Teroristička organizacija Hamas nije ispunila svoj deo sporazuma, koji je uključivao povratak svih žena i dece koji su držani kao taoci, a u skladu sa spiskom koji je poslat Hamasu i koji su oni odobrili“, navodi se u saopštenju.

Pregovarači su bili iz izraelske obaveštajne agencije Mosad, a u saopštenju se navodi da je šef agencije Dejvid Barnea taj koji je opozvao tim.

Uz pomoć stranog posredovanja postignut je sporazum između Izraela i Hamasa koji je doveo do sedmodnevne pauze u borbi i oslobađanja izraelskih talaca u zamenu za palestinske zatvorenike.

Primirje je počelo 24. novembra i dva puta je obnavljano pre nego što je okončano u petak ujutro.

pročitaj više

U TRENDU