ostanimo u kontaktu

Region

Sećanje na stradale Srbe u operaciji „Bljesak“: Sve je počelo u ranim jutarnjim satima

Objavljeno

-

Vojno policijska akcija nazvana „Bljesak“, kojom su hrvatske snage zaposele deo Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske Krajine, započela je 1. maja 1995. godine.

Napad na zaštićenu zonu UN sektor „Zapad“ započeo je pre 28 godina u ranim jutarnim satima.

Napadnuti su južni i centralni deo zapadnoslavonskog dela Republike Srpske Krajine, od strane pripadnika četiri profesionalne brigade HV i više specijalnih formacija.

Napad je paralelno izveden sa zapada od Novske prema Okučanima i jednim krakom prema Jasenovcu, i sa istoka iz pravca Nove Gradiške, prema Okučanima i put Stare Gradiške.

Namera je bila presecanje teritorije i razbijanje snage Srpske Vojske Krajine, odnosno njenog 18. Korpusa. S ciljem da se zatim izbije na Savu kod Jasenovca, čime je bila zaprečena eventualna pomoć iz Republike Srpske. Paralelni cilj je bilo odstranjivanje srpskog stanovništva sa prostora Zapadne Slavonije.

Sa hrvatske strane, prema zvaničnim podacima, u akciji je učestvovalo oko 7.200 pripadnika hrvatskih snaga, profesionalnih pripadnika vojske i policije. U sastavu tadašnjeg 18. Korpusa Srpske vojske Krajine, u toj zoni, nalazilo se tada približno 4.000 lica, ogromnom većinm rezervisti.

Vojne operacije odvijale su se 1. i 2. maja, a manjim delom i tokom naredna dva dana. Osnovni cilj hrvatskih vlasti, zaposedanje dela Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske krajine je ostvaren. Srpske oružane formacije su razbijene a tamošnje srpsko stanovništvo je proterano.

Proterano najmanje 15.000 Srba

Prema podacima zvaničnog Zagreba, ukupno su poginula 42 pripadnika hrvatskih formacija, a 162 lica iz sastava tih formacija su ranjena. Ubijene su pritom 283 osobe srpske nacionalnosti, a proterano je najmanje 15.000 Srba.

Prema pojedinim navodima proterano je do 18.000 lica. Zbeg Srba koji su se povlačili južno od Save, u Republiku Srpsku, gađan je i artiljerijom i aviacijom. Približno 1.450 lica srpske nacionalnosti je pritom uhapšeno, i oni su odvedeni u logore, u Varaždinu, Bjelovaru, Virovitici, Novoj Gradiški, Slavonskoj Požegi.

Sudske presude koje su usledile, velikim delom su zasnovane na neosnivanim optužbama.

Ukupno, sa prostora Zapadne Slavonije počev od 1991. godine, proterano ili izbeglo oko 67.000 Srba.

Najveći broj Srba izbeglih iz Zapadne Slavonije tokom operacije „Bljesak“ ostao je na prostoru Republike Srpske, u BiH. Oko 1.500 osoba srpske nacionalnosti, većinom lica poodmaklih godina, vratilo se u Slavoniju. Trupe OUN koje su se nalazile na prostoru Zapadne Slavone u trenutku operacijie, čiji je zadatak bila i zaštita poverene zone i stanovništva, po početku napada, povukle su se u svoje baze.

Tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu, aprila 2011. proglasio je krivim generale HV Antu Gotovinu i Mladena Markača, na osnovu učešća u udrženom zločinačkom podhvatu čiji je čelnik bio predsednik Hrvatske Franjo Tuđman, a s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva tokom i nakon operacija „Bljesak“ i „Oluja“.

Žalbeno veće Tribunala oslobodilo ih je, međutim, optužbi 16. novembra 2012. godine.

Region

Ako se kandiduje za evropske izbore, Milanović može u kampanju 9. aprila

Objavljeno

-

Ukoliko predsednik Republike Zoran Milanović odluči da se kandiduje na hrvatskim izborima za Evropski parlament, u kampanju može da se uključi već 9. aprila, osam dana pre parlamentarnih izbora, i niko mu ne može prigovoriti kojim temama će se tom prilikom baviti, objasnila je profesor Sanja Barić.

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj raspisani su za sredu, 17. aprila.

Ustavni sud je zabranio ranije Milanoviću da se kandiduje na parlamentarnim izborima, ne može da bude kandidat za novog premijera Hrvatske, a najuticajnija SDP ga ne sme isticati kao takvog, ne može biti na prommotivnim izbornim materijalima za parlamentarne izbore niti sme prisustvovati na predizbornim skupovima bilo kojeg političkog subjekta.

pročitaj više

Region

Milojko Spajić: Rekonstrukcija vlade nakon dobijanja IBAR-a

Objavljeno

-

Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je da je fokusiran na dobijanje Izveštaja o ispunjenosti privremenih merila (IBAR) i isporučivanje rezultata, a nakon toga će se baviti drugim pitanjima, uključujući i rekonstrukciju Vlade.

Na pitanje da li će do juna i dobijanja IBAR-a pokrenuti pitanje rekonstrukcije Vlade, i ko bi eventulano mogao da uđe u tu Vladu, Spajić je odgovorio da je apsolutno fokusiran na IBAR.

„Mislim da je nacionalni interes ispred svih političkih interesa i da jednostavno nema mesta za političarenje. Sada je vreme za operaciju i isporučivanje rezultata. Kada dobijemo rezultate bavićemo se svim drugim pitanjiima, ali je najbitnije da se se dobije taj rezultat. Što se tiče poželjnih i nepoželjnih, mislim da svako ko podržava onaj koalicioni sporazum potencijalno može biti naš partner, ali je tu najbitnije da se kaže da su manje brojni narodi jako bitni u Crnoj Gori i uvek je bitno da budu deo vlasti. To je moje mišljenje i to je stav praktično svih političara u Crnoj Gori“, kazao je Spajić na konferenciji za medije sa zamenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijelom Eskobarom, prenele su podgoričke Vijesti.

pročitaj više

Region

Ustavni sud doneo odluku: Milanović ne može da se kandiduje za premijera

Objavljeno

-

Ustavni sud Hrvatske je doneo odluku da predsednik države Zoran Milanović ne može da se kandiduje za premijera niti poslanika, sve dok obavlja funkciju predsednika.

“USUD je na sednici 18. marta razmotrio izjavu PRH-a Milanovića da će se kandidovati na izborima kao nezavisni i nestranački kandidat na listi SDP-a. USUD je razmotrio izjave date na njegovoj Fejsbuk stranici da će ostati kandidat za premijer bez obzira hoće li biti na listi SDP-a. USUD je dužan da upozori sva tela koja učestvuju u izbornom procesu na neposrednu odgovornost za odluke koje donose. Oldluke moraju biti u skladu s temeljnim vrednostima države”, naveo je predsednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za medije posle sednice suda.

On je naveo koje su dužnosti predsednika Hrvatske.

“PRH je nestranačka osoba i dok obavlja tu dužnost ne sme učestvovati u političkim aktivnostima niti jedne stranke, što isključuje mugoćnost da PRH bude kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao premijerski kandidat”, dodao je predsednik suda.

On je dodao da je kandidovanje predsednika države i isticanje kao kandidata za predsednika Vlade nespojivo je s njegovim ustavnim ovlašćenjima i načelom trodeobe vlasti.

(N1 Zagreb)

pročitaj više

Region

SAD snažno podržavaju reformske procese u Crnoj Gori

Objavljeno

-

Predsednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se jutros u Podgorici sa zamenikom pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom na sastanku na kojem su potvrđeni odlični odnosi dve države i istaknuta snažna podrška SAD reformskim procesima u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz Kabineta crnogorskog predsednika, Milatović je podsetio na nedavne susrete sa američkim državnicima i naglasio da Crna Gora doživljava SAD kao važnog saveznika i prijatelja na međunarodnoj sceni sa kojim, kako je kazao, želi da učvrsti već uspostavljeno partnerstvo.

„U tom smislu, obostrano je izražen interes za uspostavljanjem strateškog partnerstva, imajući u vidu da postoji prostor za razvoj već započetog ekonomskog dijaloga, kao i za jačanje saradnje u oblasti odbrane i bezbednosti“, navodi se u saopštenju.

pročitaj više

Region

Šef diplomatije Crne Gore: Na putu smo da iskoristimo priliku za ulazak u EU

Objavljeno

-

Crna Gora je na putu da iskoristi priliku koja joj se ukazala i da do kraja mandata aktuelne vlade okonča proces pridruživanja i postane prva sledeća članica Evropske unije (EU), poručio je ministar spoljnih poslova Crne Gore Filip Ivanović.

U intervjuu za grčki Helas Journal, Ivanović je izjavio da 44. vlada Crne Gore sprovodi spoljnu politiku koja može biti od koristi svakom građaninu, bez obzira na njegovu etničku pripadnost, veroispovest ili bilo koji drugi identitetski aspekt, prenose podgoričke Vjesti.

Ivanović je rekao da je 80 odsto građana Crne Gore, svih etničkih i verskih pripadnosti „vrlo proevropski nastrojeno i žele da Crna Gora bude sledeća članica EU“.

pročitaj više

U TRENDU