ostanimo u kontaktu

Svet

Sigurna stanica: Ove zemlje bi mogle da prežive nuklearnu apokalipsu

Objavljeno

-

Naučnici veruju da su Australija i susedni Novi Zeland mesta na kojima bi ljudi mogli da prežive u slučaju da se dogodi nuklearna apokalipsa.

U studiji objavljenoj u časopisu Risk Analysis navode se Australija, Novi Zeland, Island, Solomonska ostrva i Vanuatu kao ostrvske zemlje koje su najsposobnije da proizvedu dovoljno hrane za svoje stanovništvo nakon “iznenadne katastrofe koja smanjuje sunčevu svetlost” kao što je nuklearni rat, super vulkan ili udar asteroida.

“Verovatno bi postojali džepovi preživelih širom planete čak i u najgorem scenariju”, pišu istraživači – pri čemu oni u najotpornijim nacijama imaju najbolje šanse da izbegnu predindustrijski kolaps.

Autori studije uporedili su 38 ostrvskih država na osnovu 13 faktora za koje kažu da bi mogli da predvide postapokaliptični scenario. Među njima su i mogućnost proizvodnje hrane i energetska nezavisnost, proizvodnja, kao i uticaj katastrofe na klimatske uslove.

Australija i Novi Zeland, koji slove za jake poljoprivedne proizvođače, i koji su udaljeni od područja gde bi moglo da dođe do “zveckanja nuklearnim oružjem”, popeli su se na sam vrh listeč.

“Australijski rezervat za snabdevanje hranom je ogroman sa potencijalom da nahrani mnogo desetina miliona dodatnih ljudi“, zaključuje studija.

Relativno dobra infrastruktura Australije, ogroman energetski višak, visoka zdravstvena sigurnost i budžet za odbranu pomogli su da se ona popne na vrh tabele. Međutim, Australija je imala jedan glavni faktor koji bi mogao da ih ugrozi – relativno bliske vojne veze sa Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD učinile su da je veća verovatnoća da će postati meta u nuklearnom ratu.

U ovom slučaju Novi Zeland prednjači, navode autori, jer već dugo vodi politiku bez nuklearnog oružja. Njegova otpornost u slučaju naglog pada globalne temperature izazvanog periodom mraka (svaka lokacija na Novom Zelandu je relativno blizu okeana, što ublažava posledice od ekstremnih temperaturnih padova) takođe bi pomogla.

“Imamo ovu super efikasnu ekonomiju izvoza hrane koja bi mogla da prehrani Novozelanđane samo iz izvoza“, rekao je jedan od autora studije, profesor Nik Vilson sa Univerziteta Otago u Velingtonu.

Čak i u najgorem slučaju – smanjenje useva za 61 odsto tokom produžene nuklearne zime – Novozelanđani bi i dalje imali dovoljno hrane, dodao je.

Uprkos obilju hrane na Novom Zelandu i njegovom visokom rangu u metrikama socijalne kohezije, zaustavljanje globalne trgovine moglo bi postepeno ubrzati društveni kolaps, dodao je Vilson.

Zemlja više nema postrojenja za preradu goriva i intenzivno je zavisna od uvoza dizela, pesticida i mašina potrebnih za održavanje njenog dominantnog poljoprivrednog sektora.

Druge ostrvske zemlje bi mogle da proizvedu dovoljno hrane u takvoj krizi, napisali su Vilson i koautor dr Met Bojd, ali verovatni kolaps industrije i društvene kohezije dovodi u sumnju njihovu otpornost. Kina, Rusija i Sjedinjene Države mogle bi da vide da proizvodnja hrane padne do 97% pod modelima nuklearne zime i biće prinuđene da se oslone na nove tehnologije proizvodnje hrane.

Svet

Naučnici otkrili crnu rupu 30 milijardi puta veću od mase Sunca

Objavljeno

-

Britanski astronomi otkrili su ogromnu crnu rupu koja je oko 30 milijardi puta veća od mase Sunca.

Naučnici sa Univerziteta Duram rekli su da je crna rupa jedna od najvećih ikada otkrivenih.

Tim je svoje nalaze, objavljene u stručnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, opisao kao „izuzetno uzbudljive“.

„Ova konkretna crna rupa, koja je otprilike 30 milijardi puta veća od mase našeg Sunca, jedna je od najvećih ikada otkrivenih“, rekao je glavni autor dr Džejms Najtingejl sa Odeljenja za fiziku Univerziteta u Daramu.

Supermasivne crne rupe su najmasivniji objekti u svemiru, čija je masa između 10 i 40 milijardi puta veća od mase Sunca.

Astronomi veruju da se mogu naći u centru svih velikih galaksija poput Mlečnog puta.

Ultramasivne crne rupe su retke, a njihovo poreklo je nejasno. Neki veruju da su nastale ekstremnim spajanjem masivnih galaksija pre milijardi godina kada je univerzum još bio mlad.

Naučnici su koristili efekat gravitacionog sočiva da otkriju crnu rupu, oblast u kojoj je gravitaciona sila toliko jaka da čak ni svetlost ne može da pobegne.

Zatim su koristili simulacije superkompjutera na Univerzitetu Duram i slike koje je napravio svemirski teleskop Hubble kako bi potvrdili njegovu veličinu.

Rekli su da je ovo prva crna rupa otkrivena korišćenjem gravitacionog sočiva.

„Većina najvećih crnih rupa za koje znamo je u aktivnom stanju, gde se materija uvučena u blizinu crne rupe zagreva i oslobađa energiju u obliku svetlosti, rendgenskih zraka i drugog zračenja“, rekao je Najtingejl.

Međutim, kako kaže, gravitaciono sočivo omogućava proučavanje neaktivnih crnih rupa, nešto što trenutno nije moguće u udaljenim galaksijama.

„Ovaj pristup bi nam mogao omogućiti da otkrijemo još mnogo crnih rupa izvan našeg lokalnog univerzuma i otkrijemo kako su ovi egzotični objekti dalje evoluirali u kosmičkom vremenu“, rekao je on.

Naučnici su rekli da njihov rad otvara „uzbudljivu mogućnost“ da astronomi otkriju više ultramasivnih crnih rupa nego što se ranije mislilo.

pročitaj više

Svet

Rusija postavila uslove za mirovne pregovore s Ukrajinom

Objavljeno

-

Rusija je poručila da Ukrajina mora da bude “neutralna” i odbije da se pridruži NATO i Evropskoj uniji kako bi započela mirovne pregovore o okončanju rata, prenela je Anadolija.

“Potreban nam je neutralan i vanblokovski status Ukrajine, njeno odbijanje da se pridruži NATO-u i EU-u i potvrda ukrajinskog beznuklearnog statusa, kao i priznanje nove teritorijalne realnosti od strane Kijeva i međunarodne zajednice”, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin u intervjuu za rusku televiziju RTVI.

Galuzin je kazao da Moskva veruje da je “sveobuhvatan, pravedan i održiv mir u Ukrajini i Evropi” moguć kada se okončaju sukobi između ruskih i ukrajinskih snaga.

Dodao je da je Ukrajina odbila da razmotri diplomatsko rešenje rata i da nije bilo “značajnih promena” u stavu Kijeva jer se i dalje “oslanja na vojno rešenje sukoba“.

“Čini se da će mnogo toga zavisiti od toga koliko brzo Kijev i Zapad shvate da recept za mirnu budućnost Ukrajine leži u povratku na poreklo njene državnosti zabeleženo u Deklaraciji o državnom suverenitetu iz 1990. godine, koje predviđa neutralni status Ukrajine uz poštovanje prava ruskog stanovništva u toj zemlji, kao i nacionalnih manjina”, poručio je Galuzin.

pročitaj više

Svet

Erdogan: Putin bi mogao da dođe u Tursku povodom otvaranja nuklearke

Objavljeno

-

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da bi njegov ruski kolega Vladimir Putin mogao da poseti Tursku krajem aprila povodom otvaranja prve nuklearke u toj zemlji koju je gradila ruska kompanija Rosatom.

Predsednik Putin mogao bi doći 27. aprila u Tursku povodom ceremonije početka rada nuklearke. Možda ćemo zajedno učestvovati u njoj u onlajn formatu “, kazao je Erdogan, prenela je privatna tv stanica ATV.

Kako je javio Sputnjik, Erdogan je naveo da bi Putin trebalo da prisustvuje svečanosti punjenja goriva u prvoj turskoj nuklearnoj elektrani.

pročitaj više

Svet

Estonija novcem EU kupuje novu vojnu opremu, a svoju staru šalje u Ukrajinu

Objavljeno

-

Saveznici Estonije iz Evropske unije dovode u pitanje izdvajanje te zemlje za oružje koje šalje Ukrajini, sugerišući da proračun Talina daleko nadmašuje sve ostale, jer koristi sredstva EU za značajno unapređenje svoje vojske kroz šemu povraćaja novca, javlja Politiko.

Kako navodi Politiko, Estonija insistira na tome da su njeni zahtevi za novim oružjem u skladu s pravilima o zameni vitalne opreme i jednostavno odražavaju njene velike doprinose ratu, ali njeni kritičari primećuju da bi šema EU bila pod velikim pritiskom kada bi sve zemlje, pogotovu one veće, koristile istu metodologiju kao Talin.

Iako su Litvanija i Letonija takođe dale slične doprinose Ukrajini, i to u vrednosti od oko 400 miliona evra ili više, njihovi zahtevi prema fondu daleko su manji.

pročitaj više

Svet

Česi protestuju zbog namere vlade da poveća granicu za penzionisanje sa 64 na 68 godina

Objavljeno

-

Češki sindikati i opozicione stranke danas su protestovali zbog vladinog predloga za povećanje starosne granice za odlazak u penziju za četiri godine, odnosno sa 64 na 68 godina.

U znak protivljenja prema tom planu danas se okupilo 2.000 demonstranata ispred vladinih kancelarija u Pragu, preneo je AP.

“Definitivno se ne slažemo i pokušaćemo da se zaštitimo od toga”, rekao je okupljenima Roman Durko, šef sindikalne grupe KOVO, koja je organizovala miting.

pročitaj više

U TRENDU