ostanimo u kontaktu

Lifestyle

Sve o produženju porodiljskog na 15 meseci: Šta se očekuje od ove mere i koje olakšice donosi mamama

Ras Srbija

Objavljeno

-

Porodilje u ovoj godini očekuje nova pomoć države, za koju će iz budžeta izdvojiti skoro osam i po milijardi dinara.

Kako je najavila Darija Kisić Tepavčević, ministarka za brigu o porodici i demografiju, polovinom godine biće usvojen zakon koji će omogućiti da se porodiiljsko odsustvo za prvo i drugo dete produži za tri meseca, sa 12 na 15 meseci.

Najava ove mere usledila je nakon objave prvih rezultata popisa stanovništva koji je pokazao da u Srbiji u odnosu na prethodni popis 2011. godine ima pola miliona manje stanovnika. Iz Centra za mame pozdravljaju najavu produženja porodiljskog, ali kažu ima još mnogo toga što treba rešiti. Sa druge strane demografi ne očekuju da će ta mera dati željeni efekat.

Period trajanja plaćenog odsustva u svetu veoma se razlikuje od zemlje do zemlje pa je tako u Bugarskoj 58 nedelja, Ujedinjenom Kraljevstvu 39 nedelja, Australiji 18 nedelja, Kanadi 15 , Nemačkoj 14, Švedskoj 12 nedelja.

Jovana Ružičić iz Centra za mame kaže da država novom merom rešava problem mnogih roditelja, jer deca u vrtiću ne mogu da krenu dok ne napune 12 meseci. Porodiljsko se najčešće otvara mesec dana pred porođaj što znači da mama mora da počne da radi kada beba ima 11 meseci. Takođe, vrtići upisuju u jaslice nove grupe od septembra te se roditelji na razne načine dovijaju kako da premoste taj period. Koriste stare odmore, otvaraju bolovanje.

Ona kaže da čeka da se mera usvoji, jer ne znači da će svaka najava preći u zakon u praksi. Smatra da nova mera ne treba da se odnosi isključivo na mame, već da bude fokusirana i na tate.

„Mi bi voleli ovu meru da vidimo drugačije postavljenu. Ako već postoji prostor za to, ako se produžavaju ta tri meseca onda da mogu da koriste očevi. U slučajevima gde su samohrane mame onda one da koriste. Mislimo da bi to bilo dobro za sve. Tata bi mogao da vidi kako je to kada se mama „odmara sa bebom“. I očevi pokazuju interesovanje i želju da budu sa svojom decom“, navela je Ružičić.

Ona je dodala da karijera žene napreduje sporije u odnosu na muškarce, nekada čak i stane jer poslodavac očekuje da će mama preuzeti obaveze oko deteta. Navodi da su se i do sada roditelji snalazili na razne načine da premoste period dok dete ne krene u vrtić – koriste odmor, otvaraju bolovanje.

Preduzetnice i žene na fleksibilnim ugovorima višestruko su diskriminisane ukoliko žele da postanu majke Država najavljuje da bi ta nepravda mogla biti ispravljena već od 1. januara, evrentualno 1. marta.

„Do sada su porodilje nalazile alternativne načine, to su bile raznorazne komisije, snalaženja. Ako bi došlo do ovakve mere to je ozakonjenje onog što se već dešava u praksi i sada bi bilo bez stresa“, navela je ona.

Zbog lošeg iskustva u porodilištu ne žele više dece

Kako kaže u nova mera je pozitivna, ali ipak smatra da je pre toga trebalo rešiti mnoge druge stvari koje muče mame.

„Porodilišta se često ne povezuju sa natalitetom, a statistike i brojke Centra za mame pokazuju da svaka deseta žena bira da više nikada ne postane mama zbog iskustva (lošeg) koje je imala u porodilištu. Važno je da se srede i postave porodilišta tako da postanu mesta gde bi žene mogle dostojanstveno da se porode“, naglasila je Ružičić.

Zakonom o finansijskoj pomoći porodicama sa decom zaposlene žene, bez obzira na visinu plate koju su imale kod poslodavca, samo u prva tri meseca imaju zagarantoni minimalac. Što znači da u prva tri meseca nakon porođaja ne mogu dobijati manje naknade od minimalca.

„Redovno dobijamo pitanja od mama kako da preguraju period nakon toga, kada nemaju garantovani minimalac. Imamo žene koje imaju platu 18.000, 20.000 dinara. Ako već postoji mesta u budžetu za novu meru, hajde da to bude mera koja garantuje bar minimalac tokom čitave godine dok je majka sa detetom. U tom periodu nemate načina da povećate budžet, ne možete da povećate budžet i da nađete dodatrnu posao“, rekla je Ružičić.

Zamerka je i što povećanje minimalca, ne prati povećanje naknada ženama na porodiljskom.

„Minimalac je od Nove godine povećan na 40.000 dinara, a žene koje su pre tri meseca otišle na porodiljsko imaće 35.000 dinara, primaće stari minimalac“, rekla je Ružičić. Povezane vesti Društvo Ispravljanje nepravde prema mamama preduzetnicama: Tačka na praksu da ove žene nemaju ista prava kao ostale Država majci preduzetnici isplaćuje samo neto iznos plate, a ne plaća joj doprinose – socijalno i penziono.

Pojašnjava da je važno i usklađivanje rada i roditeljstva, usklađivanje radnog vremena vrtića sa radnim vremenom roditelja, da država garantuje prve tri godine kada se žene vrati sa porodiljskog da radi u prvoj smeni. Nikitović: Ne očekujem efekat

Srbija je poznata kao zemlja sa dugim porodiiljskim odsustvom, a Vladimir Nikitović, demograf kaže da ne očekuje da će dodatno produžavanje uticati na povećanje nataliteta.

„Ne očekujem efekat u tom smislu, jer je to pokušaj da se zakrpe ozbiljniji problemi u ovoj sferi. Zemlje koje imaju dugo porodiljsko odsustvo to imaju jer ne postoji mogućnost instuitucionalnog čuvanja dece, broj mesta u jaslicama je limitiran. Dugo porodiljsko odsustvo je način da se ljudima pruži prilika i da se posvete odgajanju deteta“, rekao je.

Napominje da duže porodiljsko odsustvo znači da se žena kasnije vraća na posao, na tržište rada, te da to direktno utiče na odlaganje roditeljstva.

„Ovo je samo jedan od četiri ključna razloga koji utiču na fertilitet. Država pokušava kroz finansijsku meru da poboljša fertilitet, ali to je pogrešan, konzervativan način. Roditeljima bi mnogo više pomoglo da im poslodavci izađu u sustret sa kliznim radnim vremenom, kombinovanjem čuvanja dece i radnog vremena. To na duži rok može dati rezultat. Mi mislimo da je sve u finansijama. Željeni broj dece je i dalje visok kod nas, ali u realnosti ga nema“, rekao je Nikitović za Euronews srbija.

Napominje da je u Srbiji nepovoljna je starosna strultura, da je važno zaustaviti smanjenje broja stanovnika, a podmlađivanje stanovništva je ključ u demografiji.

Podseća da u Zapadnoj Evropi smanjenje broja stanovnika usporavaju imigracije i doseljavanje mladog stanovništva iz drugih krajeva sveta.

„To je kratkoročno, brzo rešenje“, rekao je on i dodao da se iseljavanje stanovništva iz Srbije ne može zaustaviti, da to nisu uspele ni jače ekonomije, ali da može da se poboljša životni standard pojedinca.

„Doseljavanje je nama nužno potrebno. To mogu biti naši ljudi koji bi se vratili iz inostranstva ili neki drugi doseljenici iz drugih krajeva sveta. To je neohodno“, zaključio je on.

pročitaj više
Kliknite da bi ste komentarisali

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepota&Zdravlje

Dva nova leka za multipla sklerozu o troškudržave, terapija već mesec dana od dobijanja dijagnoze

Objavljeno

-

Na novoj listi lekova koji se izdaju o trošku države i koju je nedavno usvojila Vlada Srbije, nalaze se i dva najsavremenija leka za multipla sklerozu. Profesorka Jelena Drulović iz UKC za RTS objašnjava da se lekar, kada se postavi dijagnoza multipla skleroze, dogovora sa pacijentom koji bi lek bio najadekvatniji.

Broj obolelih je u porastu, a procenjuje se da je u ovom trenutku u Srbiji oko 9.000 obolelih.

Na novoj listi lekova našla su se još dva koja će o trošku države biti dostupna za lečenje multiple skleroze, a neurološkinja Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, profesorka Jelena Drulović ocenjuje da je lečenje tog oboljenja danas znatno unapređeno.

„Posebno ako poredimo sa prethodnim periodom i mi sada stalno ponavljamo da se sada leči pet puta više pacijenata nego pre četiri godine, što je zaista ogroman napredak“, rekla je profesorka Jelena Drulović gostujući u Dnevniku RTS-a.

Procena je, dodaje, da se leči blizu 60 odsto osoba sa dijagnozom multiple skleroze, odnosno oko 5.000 od ukupno 9.000 obolelih.

„Činjenica je da su lekovi praktično dostupni svima. To što se ne leče svi posledica je činjenice da, nažalost, ne postoji mogućnost da se određene osobe s ovom bolešću leče jer mi ovim lekovima, koliko god su oni dobri i efektivni, ne možemo da popravimo stanje“, objašnjava profesorka Drulović.

Visokoefektivne terapije

Za lečenje multipla skleroze postoje različite terapije.

Profesorka Drulović kaže da možemo biti zadovoljni jer se povećava broj pacijenata koji se leče visokoefektivnim terapijama.

„Nije visokoefektivna terapija neophodna za sve pacijente, ali za jedan dobar broj jeste. I mi sada lečimo više od 40 odsto pacijenata tim visokoefektivnim terapijama“, navodi Drulović za RTS.

Objašnjava da se u lečenju slede svetske strategije – kojim lekovima treba započeti terapiju, kada treba zameniti terapiju i započeti lečenje tim visokoefektivnom.

Tretmani multipla skleroze su se ranije započinjali samo u univerzitetskim kliničko-bolničkim centrima, a profesorka Drulović kaže da se sada tretmani otpočinju u čitavom nizu opštih bolnica i zdravstvenih centara.

„Donedavno, tih centara je bilo još 21, a sada prema preporuci Republičke stručne komisije za neurologiju, koja je usvojena od strane i Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, taj će se broj centara proširiti na još pet, tako da se očekuje da će sada još u 26 centara biti moguće započinjanje lečenja“, kaže profesorka.

Postavljanje dijagnoze

Multipla skleroza se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, a najčešće u periodu između 20. i 40. godine, što je radno aktivno stanovništvo.

Simptomi su nespecifični i podsećaju na druga oboljenja, piše RTS.

„Pri postavljanju dijagnoze, osim kliničke prezentacije, izuzetno je značajan određeni broj dijagnostičkih pregleda, pre svega pregledi magnetnom rezonancom“, objašnjava Drulović.

Osim godina u kojima se najčešće javlja, objašnjava profesorka, na mogućnost da je neko oboleo od ove bolesti upozorava i pojava smetnji sa vidom.

„U smislu oslabljenog vida, obično jednim okom, zamagljenog vida, razlikovanja boja tim okom, pojavi bolova pri pokretima očiju. Takođe, to mogu da budu vrtoglavice, trnjenje bilo kog dela tela, slabost u rukama i nogama, nestabilnost pri hodu. Dakle, bilo kakva neurološka manifestacija“, pojašnjava Drulović.

(RTS)

pročitaj više

Lepota&Zdravlje

Sifilis, hlamidijaza, AIDS: Polno prenosive bolesti u Srbiji u porastu iz godine u godinu

Objavljeno

-

U 2022. godini na teritoriji Srbije prijavljena je 791 osoba kojoj je dijagnostikovan sifilis, gonoreja, genitalna hlamidijaza ili AIDS, što je za 11 odsto više slučajeva obolevanja od polno prenosivih bolesti u odnosu na 2021. godinu, podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Najviše obolelih od bolesti koja se prenose seksualnim kontaktom je u populaciji između 20 i 49 godina.

Zabrinjavajući porast polno prenosivih bolesti zabeležen je u Evropi, upozorio je nedavno Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). U 2022. godini broj slučajeva gonoreje u Evropskoj uniji porastao je za 48 odsto, sa 70.881 slučajem, sifilisa za 34 odsto (35.391) i hlamidije za 16 odsto (216.508), pokazuje godišnji izveštaj agencije.

U Srbiji su, prema podacima Batuta za 2022. godinu registrovana 302 slučaja sifilisa što je za 27 odsto više u odnosu na 2021. kada ih je registrovano 238 slučajeva, a za 49 odsto više nego 2019. godine kada su bila prijavljena 203 slučaja.

Najviše zaraženih sifilisom registrovano je u Beogradu 157, zatim u Vojvodini 116 slučajeva. Zaraženi su uglavnom muškarci između 20 i 40 godina.

U 2022. godini registrovano je 79 slučajeva gonoreje, 358 slučajeva genitalne hlamidijaze i 52 slučaja AIDS-a. Godinu dana ranije prijavljeno je 106 slučajeva gonoreje, 319 slučajeva genitalne hlamidijaze i 50 slučajeva AIDS-a.

Genitalna hlamidijaza najučestalija

U Batutu za N1 navode da je genitalna hlamidijaza najučestalija bakterijska infekcija koja se prenosi seksualnim putem u Srbiji, a koja podleže obaveznom prijavljivanju u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Broj prijavljenih slučajeva hlamidijaze u 2022. godini (358) je za 12 odsto veći nego 2021. godine (319 slučajeva), ali je registrovano dvostruko manje slučajeva nego 2019. godine (776 slučajeva).

U 2022. godini dijagnostikovane su 164 osobe inficirane HIV-om (179 osoba inficiranih HIV-om je dijagnostikovano 2021, 129 osoba inficiranih HIV-om je dijagnostikovano 2020, odnosno 222 osobe u 2019. godini).

U 2022. godini registrovane su 52 osobe obolele od AIDS-a (50 slučajeva AIDS-a je registrovano 2021, 32 slučaja u 2020, odnosno 71 slučaj AIDS-a u 2019. godini), dok je 20 osoba umrlo od AIDS-a (u 2021. godini 14 osoba je umrlo od AIDS-a, u 2020. godini 16 osoba, a u 2019. godini 21 osoba je umrla od AIDS-a).

Dijagnostifikovanje polno prenosivih bolesti

Osobe sa sifilisom ili AIDS-om se zbog manifestnih znakova i simptoma bolesti javljaju zdravstvenoj službi, pa je i dijagnostikovanje i lečenje ovih bolesti olakšano, za razliku od gonoreje i hlamidijaze gde većina osoba nema znake i simptome bolesti, navode u Batutu.

Adekvatno lečenje inficiranih osoba i njihovih partnera sa ili bez simptoma ili znakova polno prenosivih bolesti, uvek treba da bude propisano i praćeno od strane lekara, a u cilju sprečavanja pojave rezistencije uzročnika gonoreje na antibiotike, kao i sprečavanja komplikacija, ističu u Batutu.

Među komplikacijama koje se javljaju usled neadekvatnog, samoinicijativnog lečenja, odnosno usled nedijagnostikovanih i nelečenih infekcija koje se prenose seksualnim putem su: hronična upala reproduktivnih organa, smanjena plodnost/sekundarni sterilitet, komplikacije tokom trudnoće i mnoge druge.

U Batutu naglašavaju da su edukacija i informisanje populacije od velikog značaja jer se na taj način stiču znanja o zaštiti reproduktivnog zdravlja, bezbednom seksualnom ponašanju i značaju pravovremenog savetovanja i testiranja na polno prenosive infekcije.

„Epidemije“ sifilisa u svetu

Epidemija sifilisa u SAD ne jenjava, a stopa zaraznih slučajeva porasla je za devet odsto u 2022. godini, prema novom izveštaju savezne vlade o polno prenosivim bolestima kod odraslih.

Ukupan broj slučajeva sifilisa premašio je 207.000 u 2022, što je najviše u Sjedinjenim Državama od 1950. godine.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u 2020. godini bilo je 7,1 milion novih slučajeva sifilisa širom sveta.

U 2022. godini u Velikoj Britaniji su slučajevi sifilisa dostigli najviši nivo od 1948. godine.

(N1)

pročitaj više

Lifestyle

Dragana Mirković pred veliki spektakl u Podgorici: Pjevaću onoliko koliko to moja publika bude željela

Objavljeno

-

Objavila:

Nakon tri decenije koncertnu sezonu u SC Morača otvoriće jedna od najvećih folk diva u regionu, Dragana Mirković. Ona će, kako je obećala, 22. marta prirediti nezaboravnu muzičku noć, a da će tako biti pokazuje i veliko interesovanje publike za ovaj muzički spektakl. 

-Za mene je svaki susret sa publikom praznik, i svakome prilazim sa mnogo ljubavi. Publika iz Crne Gore me već godinama pitala kada će biti veliki koncert tako da sam znala da će biti interesovanja, ali prve reakcije nadmašile su sve moje snove. Sada znam da su se i oni uželjeli druženja sa mnom koliko i ja sa njima, i sigurna sam da će ovo biti događaj za nezaborav, posebno zato što nam je pripala i ta čast da otvorimo koncertnu sezonu posle tri decenije.

Osim zagarantovano dobre zabave, koncert će imati u humanitarnu notu, a sav prihod folk zvijezda doniraće crnogorskoj fondaciji Budi human.

-I u prošlosti sam mnogo toga radila u humanitarne svrhe, ali sam se uvijek povlačila, stidljivo sam pričala o tome, da se to ne shvati pogrešno. Međutim, možda stvarno treba pričati o tome otvoreno i javno, da ljudi znaju, jer svi mi živimo brzim životom i ne stignemo baš ni da pogledamo lijepo oko sebe, ni da budemo svjesni da stvarno postoje ljudi kojima je pomoć potrebna. Ovo je prva humanitarna akcija ove veličine, i bilo bi mi drago da joj se što više ljudi priključi. To važi za čitav region. Gdje god budem držala koncert u dvoranama, ja ću donirati najugroženijima iz tog kraja. Vjerujem da je sada kada slavim četiri decenije rada došlo vrijeme da se odužim ljudima ne samo pjesmom, već i humanošću.

Za Crnu Goru je vežu samo najljepše uspomene, a postoje i mjesta koja Dragana Mirković nikako ne zaobilazi kada posjeti našu zemlju.

-Gdje god sam nastupala u svijetu uvijek sam bila dočekivana sa ljubavlju i poštovanjem, a mislim da je za Crnu Goru specifičnoi to što nisam, naročito posednjih godina, često držala koncerte tako da je svaki susret sa publikom u vašoj zemlji posebno dragocjen. Tokom svoje karijere imala sam priliku da obiđem Crnu Goru uzduž i poprijeko i zaista je smatram prelijepom zemljom te ne bih mogla da izdvojim jedno mjesto koje mi je posebno drago. Od Durmitora preko Skadarskog jezera do Boke Kotorske, priroda je prelijepa a ljudi gostoljubivi, tako da imate na šta da budete ponosni.

Dragana Mirković uputila je i jasnu poruku svim građanima Crne Gore uoči predstojećeg koncerta.

-Moja poruka za sve moje fanove u Crnoj Gori je da će kao i uvijek biti mnogo muzike, emocija, i da će koncert trajati onoliko koliko oni budu željeli. 

pročitaj više

Lifestyle

Ostvarenje „Openhajmer“ apsolutni pobednik, nagrađen Oskarima u sedam kategorija

Objavljeno

-

Ostvarenje „Openhajmer“ u režiji Kristofera Nolana dobitnik je nagrade Oskar za najbolji film i apsolutni je pobednik ceremonije u Dolbi teatru.

„Openhajmer“ je nagrađen Oskarima u 7 kategorija.

Irski glumac Kilian Marfi dobio je nagradu Oskar za najbolju mušku ulogu u filmu „Openhajmer“.

On je naglasio da je zajedno sa ekipom snimio film o nastajanju atomske bombe.

„Živimo u atomskom svetu i moramo da mislimo na mir i kako da ga sačuvamo“ kazao je Marfi u Dolbi teatru.

Britanski reditelj Kristofer Nolan je dobio nagradu Oskar za režiju filma „Openhajmer“.

Jedan od najznačajnijih reditelja današnjice zahvalo se svima iz svog okruženja: od porodice do producentkinje filma „Openhajmer“

Najvrednije kinematografsko priznanje za najbolju žensku ulogu pripalo je američkoj glumici Emi Stoun za ulogu u filmu „Jadna stvorenja“ u režiji Jorgosa Lantimosa.

Ona je naglasila da deli Oskara sa svim članovima ekipe filma.

Oskarom za najbolju pesmu nagrađeno ostvarenje „Barbi“ i Bili Ajliš

Nagrada Oskar za najbolju originalnu muziku pripala je filmu „Openhajmer“, dok je Bili Ajliš nagrađena za najbolju originalnu pesmu u filmu „Barbi“.

Rajan Gosling je izveo čuvenog Kena iz filma „Barbi“ u holivudskom Dolbi teatru. 

Koreografija je zapalila publiku, a gitaru je svirao Sleš iz  benda „Gans and rouzis“.

U Dolbi teatru je emitovan deo govora nedavno preminulog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. 

Bili Ajliš najmlađa osoba koja je osvojila dva Oskara

Američka pevačica Bili Ajliš (22) postala je najmlađa osoba koja je osvojila dva Oskara, nakon što je na sinoćnjoj ceremoniji dobila nagradu za najbolju originalnu pesmu u filmu „Barbi“.

Ajliš je tako oborila rekord Luiz Rajner, koja je 1936. sa 26 godina osvojila Oskara za najbolju žensku ulogu, a potom istu nagradu osvojila i 1937. godine.

Rekord Rajner oborio je i muzičar Finias (26), koji je zajedno sa svojom sestrom Bili Ajliš osvojio dva Oskara i tako postao druga najmlađa osoba koja je dva puta dobila prestižnu nagradu, navodi AP.

Bili Ajliš i Finias su ove godine dobili Oskara za pesmu „What Was I Made For?“, a prvog Oskara osvojili su 2020. godinu za pesmu „No Time to Die“ iz filma o Džejmsu Bondu.

Filmu „Zona interesa“ nagrda Oskar za najbolji zvuk

Nagrada Oskar za najbolji zvuk pripala je filmu „Zona interesa“ u režiji Džonatana Glejzera.

Film je priča o porodici koja živi u kući odmah do logora – komandantu logora Rudolfu Hesu, njegovoj supruzi Hedvig i njihovo petoro dece.

Hes je bio upravnik Aušvica od 1940. do 1945. godine. 

Za pogubljenje logoraša u gasnim komorama koristio je gas ciklon B. 

Procenjeno je da je u logoru ubijeno 1,1 miliona ljudi, od kojih milion Jevreja. 

Prvi Oskar za Ukrajinu: Nagrađen dokumentarac „20 dana u Mariupolju“

Nagrada Oskar za najbolje specijalne efekte pripalo je ostvarenju „Godzilla Minus One“, dok je za montažu nagrađen film „Openhajmer“. 

Džon Batist izveo je potom numeru iz filma „Američka simfonija“ u Dolbi teatru.  

Oskarom za najbolji kratkometražni dokumentarni film nagrađeno je ostvarenje „The Last Repair Shop“, dok je najbolji dugometražni film priglašeno ostvarenje „20 dana u Mariupolju“ u režiji Mstislava Černova.

To je prvi film iz Ukrajine koji je nagrađen Oskarom. 

„Voleo bih da nisam ovde i da nikada nisam napravio ovaj film, a da Rusija nikada nije napala Ukrajinu i razvaljivala gradove u našoj zemlji“ kazao je Černov. 

Nagrada Oskar za najbolji strani film pripala ostvarenju „Zona interesa“

Ostvarenje „Zona interesa“ u režiji Dzonatana Glejzera nagrađeno je Oskarom za najbolji strani film. 

Glejzer je podsetio na eskalaciju sukoba u Gazi, na koju, kako je rekao, „ne možemo da ostanemo nemi“.

Oskar za najbolju sporednu mušku ulogu otišao je u ruke Roberta Daunija Džuniora za ulogu u filmu „Openhajmer“ u režiji Kristofera Nolana. 

Robert Dauni Džunior je osvojio brojna priznanja među kojima je i „Bafta“ pre večerašnjeg trijmfa na dodeli Oskara. 

Film „Jadna stvorenja“ nagrađen Oskarom za najbolju scenografiju

Pop zvezda Bili Ajliš izvela je na sceni holivudskog Dolbi teatra pesmu iz filma „Barbi“, a nagrada Oskar za najbolju šminku i frizuru pripao je filmu „Jadna stvorenja“ u režiji Jorgosa Lantimosa.

Isti film koji je nagrađen i za najbolju scenografiju.

Priznanjem za najbolji kostim Američka filmska akademija nagradila je takođe ostvarenje „Jadna stvorenja“. 

Oskar za najbolji originalni scenario za Žestin Trije i Artura Hararija

Nagradom Oskar za najbolji kratkometražni film nagrađeno je ostvarenje „War Is Over! Inspired by the Music of John & Yoko“, dok je za najbolji dugometražni animirani film proglašen „The Boy and the Heron“ koji je beogradska publika imala prilike da vidi na 52. Festu. 

Reditelj filma „The Boy and the Heron“ koji je u Srbiji preveden pod naslovom „Dečak i Čaplja“ je slavni japanski filmski stvaralac Hayao Miyazaki.

Nagradom Oskar za najbolji originalni scenario nagrađen je film „Anatomija pada“. 

Oskar je otišao u ruke Žestin Trije i Artura Hararija. 

Za najbolji adaptirani scenario nagrađen je Kord Džeferson.

Oskar za najbolju sporednu žensku ulogu za Davajn Džoj Rendolf

Nagrada Oskar za najbolju sporednu žensku ulogu otišla je u ruke Davajn Džoj Rendolf za ulogu u filmu „Bartonova akademija“. 

U konkurenciji su bili  Emili Blant  za ulogu u ostvarenju „Oppenheimer“, Danijel Bruks iz filma „The Color Purple“ Amerika Ferera za ostvarenu ulogu u filmu  „Barbie“, Džodi Foster iz ostvarenja „Nyad“. 

Davajn Džoj Rendolf je pre nagrade „Oskar“ dobila i mnoga vredna priznanja među kojima je i nagrada „Zlatni globus“. 

pročitaj više

Lifestyle

U ponoć počinje 96. ceremonija dodele Oskara

Objavljeno

-

U holivudskom Dobli teatru u noći između nedelje i ponedeljka po srednjoevropskom vremenu biće održana 96. ceremonija dodele Oskara, a program će četvrti put voditi američki voditelj Džimi Kimel.

Ove godine, film Kristofera Nolana „Openhajmer“ vodi sa 13 nominacija, a na drugom mestu je ostvarenje Jorgosa Lantimosa „Jadna stvorenja“ sa 11 nominacija.

Film „Ubistva pod crvenim mesecom“ ima 10 nominacija, dok je „Barbi“ nominovan u osam kategorija.

pročitaj više

U TRENDU