ostanimo u kontaktu

Politika

U drugom krugu predsedničkih izbora u Crnoj Gori skoro 1.500 birača više nego u prvom 

Objavljeno

-

Broj birača u drugom krugu predsedničkih izbora u Crnoj Gori biće veći za 1.445 u odnosu na prvi krug, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

U biračkom spisku Crne Gore, prema kojem su održani izbori 19. marta, bilo je 542.154 birača, dok ih je po ažuriranim podacima 543.599, prenosi portal RTCG.

„Uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima područnih jedinica i filijala za upravne poslove, državljanstvo i strance ovog Ministarstva, svakim radnim danom (od ponedeljka do petka) u terminu od 08 do 14 časova, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš), osim u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica, gde se uvid u birački spisak, na prethodno naveden način može ostvariti u periodu od 08 do 17 časova“, istakli su iz MUP-a.

Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promenu podataka upisanih u birački spisak. Drugi krug predsedničkih izbora u Crnoj Gori biće održan 2. aprila

Politika

U Skupštini Srbije 16 poslaničkih grupa, na čelu dve najveće – Jovanov i Tepić

Objavljeno

-

N1

U Skupštini Srbije, uoči sutrašnjeg nastavka konstitutivne sednice, formirano je 16 poslaničkih grupa, od kojih je najveća grupa Srpske napredne stranke (SNS) sa 113 poslanika, na čijem čelu će ponovo biti Milenko Jovanov.

Zamenica šefa poslaničke grupe SNS biće Marina Raguš, objavljeno je na sajtu parlamenta, koji će nastaviti konstitutivnu sednicu izborom svog predsednika.

Druga po veličini je poslanička grupa „Stranka slobode i pravde – Pokret slobodnih građana“ sa 19 poslanika, a ponovo će je predvoditi Marinika Tepić, dok će zamenik šefa biti Pavle Grbović.

Poslanike socijalista, njih 13, predvodiće Ivica Dačić, a menjaće ga Snežana Paunović.

Poslaničku grupu Nove Demokratske stranke Srbije i Pokreta obnove Kraljevine Srbije, koja ima 13 poslanika, predvodiće Miloš Jovanović, dok će njegov zamenik biti Vojislav Mihailović.

Predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić biće na čelu poslaničke grupe te stranke, koju čini 12 poslanika, dok će Borislav Novaković biti zamenik.

Poslaničku grupu Zeleno-levog fronta od deset poslanika ponovo će voditi Radomir Lazović, dok će zamenica biti Biljana Đorđević.

Poslaničku grupu sa devet poslanika imaće i stranka Srbija centar, a njih će voditi Zdravko Ponoš, dok je zamenik šefa te poslaničke grupe Stefan Janjić.

Poslaničku grupu sa osam poslanika ima Demokratska stranka, čiji je šef Zoran Lutovac, a zamenica Dragana Rakić.

Prema podacima sa sajta republičkog parlamenta, sedam poslanika ne pripada nijednoj poslaničkoj grupi, a to su: Nastasja Baković, Edin Đerlek, Usame Zukorlić, Šaip Kamberi, Selma Kučević, Miloš Parandilović i Ahmedin Škrijelj.

Poslanička grupa „Mi – Glas iz naroda“ ima sedam poslanika i njih će predvoditi Branko Pavlović, a menjati Mitar Kovač. Drugi deo te liste „MI – Glas iz naroda prof. dr Branimir Nestorović“ ima šest poslanika i njih predvodi Branko Lukić, a zamenica mu je Jelena Pavlović.

Poslanike Partije ujedinjenih penzionera, njih šestoro, ponovo će voditi kao predsednik Stefan Krkobabić, a menjaće ga Hadži Milorad Stošić.

Šestoro poslanika ima i Savez vojvođanskih Mađara, koji će ponovo predvoditi Balint Pastor, dok će ga zamenjivati Elvira Kovač.

Poslanike Socijaldemokratske partije Srbije, takođe njih šestoro, vodiće Branimir Jovanović, a menjaće ga Muamer Bačevac.

Po pet poslanika imaće grupe Jedinstvene Srbije, Ekološkog ustanka i Pokreta Socijalista – Narodne seljačke stranke i Ruske stranke.

Jedinstvenu Srbiju vodiće Dragan Marković, koga će zamenjivati Života Starčević, Ekološki ustanak prevodiće Aleksandar Jovanović i Danijela Nestorović kao zamenica šefa poslaničke grupe, dok će Bojan Torbica iz Pokreta socijalista biti šef poslaničke grupe PS-NSS-USS-RS, a njegov zamenik biće Marjan Rističević.

(FoNet)

pročitaj više

Politika

Stefanović: Ako izbori budu 28. aprila na njih nećemo izaći

Objavljeno

-

Vidimo da se vlast igra mišlju da novi beogradski izbori budu 28. aprila, ali smo apsolutno protiv da oni tada budu održani i na njih nećemo izaći, izjavio je u intervjuu FoNetu zamenik predsednika SSP Borko Stefanović, koji predlaže da izbori u glavnom gradu budu održani 2.juna.

Kako je ocenio u serijalu Kvaka 23, ovo je borba, zajedno sa Evropskom unijom i OEBS, da vlast hitno ispuni najvažnije preporuke ODIHR, među kojima su, pre svega, pitanje biračkog spiska, otvaranje RTS i zaustavljanje pritiska na birače.

Stranka slobode i pravde, a siguran sam i Srbija protiv nasilja, neće izaći na izbore ako minimum uslova ne bude ispunjen, a onda tih izbora suštinski neće ni biti, naglasio je Stefanović u razgovoru sa Zoranom Sekulićem.

Neophodno je sprečiti da SNS ponovo pokrade izbore, kao što je to bio slučaj 17. decembra, objasnio je on i poručio da ne treba verovati pozivima Aleksandra Vučića da Vlada Srbije odmah sprovede sve preporuke ODIHR.

Napominjući da je potrebno vreme da bi preporuke bile sprovedene, Stefanović je rekao da na tom poslu u radnoj grupi moraju da se nađu i predstavnici Crte, opozicionih stranaka, Evropske komisije i OEBS, kako bi sprečili „kozu da pojede kupus“.

Upitan o mogućnosti donošenja leks specijalisa povodom novih izbora u Beogradu, kako bi oni bili odloženi sve dok se ne primene preporuke međunarodne zajednice, on je potvrdio da je to jedna od opcija za koju će se SSP svakako zalagati.

„Nije nama cilj da izbori budu što kasnije, nama je cilj da što pre ovu nenarodnu, korumpiranu vlast povezanu s organizovanim kriminalom, koja nosi Oskara u svakoj kategoriji, pošaljemo na smetlište istorije“, obrazložio je Stefanović.

On je ukazao da Beograd mora da se spašava od „uništavanja i masovne pljačke vlasti SNS“ i pozvao na formiranje što šireg fronta u koji bi trebalo da uđu svi koji su nesumnjivo opoziciono nastrojeni, kao i da su dobrodošli i pojedinci, ljudi koji treba da nađu određeni modalitet svog nastupa.

„Na neki način, ovo je okupljanje svih pritoka u jednu moćnu reku pobede i slobode i ja sam siguran da se sada svi naši parcijalni bojevi, putevi i borbe stapaju u jednu“, istakao je Stefanović.

Upitan da li pod kišobranom opozicije vidi i predstavnike ProGlasa, on je odgovorio da ne sumnja da će se to desiti, ali ostaje da se vidi u kojem obliku.

Ovo je borba za vazduh i opstanak, za to da Beograd po treći put potvrdi da ne želi ovu vlast, ovo je borba za to da li će grad da vode ljudi koji ga ne vole ili ljudi koji ga vole, predočio je Stefanović.

Kako je naglasio, idemo u normalan život i razvoj Beograda, bez korupcije, bez kriminala, ali u toj borbi nema mesta za Vučićeve satelite, koji su sebe najviše ponizili i ponovo pokušavaju da prevare građane.

„Vučićeva vlast je sve prepustila Aljbinu Kurtiju“

Upitan o napadima vlasti na opoziciju i sve druge neistomišljenike, on je primetio da vlast na kritike uzvraća odgovorom da se „Srbija i Kosovo i Metohija brane na begradskim izborima“.

„Takav odgovor su imali i ’92. Takav dogovor su imali ’95. Takav odgovor su imali i ’99“, ocenio je Srefanović i poručio da se „Kosovo i Metohija i interesi naših građana brane tamo gde živi naš narod, kojem treba dati svu pomoć da opstane i ostane“.

Vučićeva vlast je sve prepustila Aljbinu Kurtiju, a naš narod deli opasnim parolama da su svi oni koji su protiv nje, ne samo državni neprijatelji, nego da nisu ni Srbi, ukazao je Stefanović.

Kako je upozorio, to je ogroman problem koji stvara podele, mržnju i cepanje ovog naroda, a što vlast radi organizovano i smišljeno.

Oni stavljaju maske, oni se uvijaju u zastave da građani ne bi videli da ispod tih maski i zastava stoji kesa dukata, ali ovog naroda, a ne njihova, obrazložio je Srefanović.

Oni opet dovoze ljude u Beograd kombijima i autobusima da ih prijave da budu ponovo lažni Beograđani samo dok se izbori ne završe, rekao je zamenik predsednika SSP, koji je organizatore toga nazvao kriminalcima i predvideo da će zbog toga kad-tad odgovarati.

„Oni misle da su SNS i Vučić jednako država. Vi niste država, vi ste ljudi koji ste privremeno, uzurpirajući vlast, kradući izbore, seli na neke pozicije, kradete budućnost ovom narodu i stvarate od Srbije nebezbednu državu u kojoj vršljaju organizovani kriminalci“, smatra Stefanović.

Čovek koji je bio ministar policije dobio je ime Edo u skaj aplikaciji i on odgovara Oskaru, ilustrovao je Stefanović, uveren da je Oskar zapravo Vučić.

Prema njegovim rečima, „u svakoj normalnoj državi oni bi davno bili već otpravljeni pred sudove i tužilaštva i davno već ne bi bili na vlasti“.

Upitan da li Evropska unija (EU) menja odnos prema vladajućim krugovima u Srbiji, Stefanović je procenio da „naprednjaci sve čine da u suštini ne idemo u EU, jer što smo bliže Uniji, oni ne mogu ostati na vlasti“.

Kako je istakao, slika se menja i sada je „jasno da su Vučić i SNS postali parije u Evropi“.

S druge strane, on misli da su evropski sagovornici opozicije sada, posle dužeg vremena, shvatili da u Srbiji postoji „kredibilna alternativa, koja donosi stabilnost, evropski put i zaštitu naših ustavnih, nacionalnih državnih interesa“.

Stvari su daleko odmakle u pozitivnom pravcu i naš zadatak je da odvojimo Srbiju od Vučića, u smislu odgovornosti za korupciju, za krađu i organizovani kriminal u ovoj zemlji, rekao je Stefanović.

Prema njegovom objašnjenju, „naš zadatak je da Srbija ne bude povučena u provaliju istorijske, moralne, krivične i svake druge odgovornosti koja čeka ovu vlast, da ti ljudi ne povuku celu Srbiju sa sobom“.

„Naš cilj je da režim ne uspe u tome da Srbiju zadrži u statusu mračne kutije, gde niko spolja ne može da vidi šta se ovde dešava u najboljem duhu stabilokratije. koji je inaugurisala gospođa Merkel, podržavajući Vučića, Gruevskog i Orbana i ostale“, rekao je Stefanović, koji smatra da je stabilokratiji došao kraj.

Upitan o najavi imenovanja Ane Brnabić za predsednicu parlamenta, on je rekao da predstoji „spektakularno crnilo“ i da je mislio da, posle Vladimira Orlića, naprednjaci ne mogu civilizacijski niže pasti u odnosu prema drugačijem mišljenju i opoziciji.

„Malo sa setom gledam ljude koji su u njoj videli neki liberalni inkubator, a dobili ste u stvari jednog Šešelja, samo modifikovanog za 21. Vek“, okarakterisao je Stefanović.

On je, međutim, siguran da nova republička vlast, ne samo da neće imati puni mandat, nego da neće doći ni do pola

(FoNet)

pročitaj više

Politika

Zašto je levica u Srbiji gotovo nevidljiva i gde su leve ideje

Objavljeno

-

N1

Nemogućnost da ponude nešto drugačije i bavljenje temama koje nameću vlasti deo su razloga za smanjenje vidljivosti levice u Srbiji. Kritika investitorskog urbanizma, s jedne strane, i sve ono što grad ili država obezbeđuju građanima iz budžeta je zapravo na neki način ugroženo i to mogu biti najprepoznatljivije teme na lokalnim izborima koje dolaze, smatraju sagovornici N1.

Iako su u Srbiji radnička prava i njihova zaštita na niskom nivou, socijalne razlike su sve veće i izraženije, državno zdravstvo je sve manje dostupno i slabijeg kvaliteta, a status prosvete se urušava godinama, politička levica se retko čuje, iako nominalno postoji veliko broj partija levice i levog centra.

Među levicu se, makar zvanično, svrstava i članica vladajuće većine – Socijalistička partija Srbije. Osim njih, na levoj strani političkog spektra nalaze se još nekoliko pretežno parlamentarnih stranaka: Zeleni-levi front, Stranka slobode i pravde, Socijaldemoratska stranka, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Zajedno, Nova komunistička partija Jugoslavije, politička platforma Solidarnost… Međutim, u praksi, ideje levice se retko čuju, čak i kada su u pitanju predizborne kampanje, a veću aktivnost i vidljivost imaju neformalne grupe poput „Za krov nad glavom“ koja ne dozvoljava da se građani izbacuju iz stanova na ulicu i traže zaštitu doma od izvršitelja.

Mario Reljanović, predsednik udruženja Centar za dostojanstven rad i naučni saradnik na Institutu za radno pravo iz Beograda, kaže za N1 da većina partija koje se deklarišu kao levo orijentisane, to zapravo nisu, a tu pre svega misli na Socijalističku partiju Srbije (SPS).

„U poslednje vreme se dešava da veći broj političkih partija reaguje na određene negativne trendove ili događaje koji su povezani sa pravima radnika i socijalnom pravdom, ali se kroz većinu njihovih programa i delovanja i dalje ne vidi suštinska razlika u odnosu na vladajući politički narativ”, smatra Reljanović.

Dominacija spoljnopolitičkih pitanja – Kosovo i EU

On u tome vidi dva problema. Jedan je da političke partije prate fokus aktuelnih tema koji određuje vlast, a koji će se uvek pomerati sa osetljivih socijalnih tema na neke druge, po pravilu nacionalističke teme, a drugi je u tome što većina ovih partija zapravo ne može da ponudi ništa suštinski različito od sistema koji je trenutno aktuelan.

„Praćenje fokusa koji diktira vlast, bez sposobnosti da sami nametnu određenu temu, slabi njihovu pažnju u pogledu drugih problema koje su izvesno suštinski važniji građanima. S druge strane, one upadaju u zamku da zvuče isto kao vlast. Neke od njih da bi izbegle tu zamku jednostavno ne pokreću pitanja koja su vezana za politike u kojima ne bi donele suštinski ništa novo – kao što su socijalna politika, poreska politika i politika redistribucije javnih prihoda, ali i politika zapošljavanja i ekonomska politika u celini“, smatra Reljanović.

Iako su ekonomske i socijalne teme, ono po čemu se levice prepoznaje, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dušan Spasojević za portal N1 ističe da svaka država ima svoj karakterističan partijski sistem, a da je u Srbiji jedan set pitanja dominatan već godinama. To su pre svega pitanja spoljnopolitičkog opredeljenja, poput statusa Kosova, Evropske unije ili Rusije.

„Pitanja koja se tiču ekonomije su već 30 godina u drugom planu i nije tako lako da se ona postave na vrh političke agende. Neka stranke su malo više govorile o tim stvarima, poput Demokratske stranke povremeno. U suštini, ono što birači u anketama kažu, a to je da su im najvažnija pitanja zaposlenje, ekonomija i smanjenje siromaštva u suštini nije tačno jer se najlakše motivišu oko ovih identiteta – Kosovo, EU, kvalitet demokratije“, kaže Spasojević.

Kaže da se može reći da su pitanja zdravstva i školstva manje bitna za birače, između ostalog i jer se partije nisu profilisale oko tih pitanja. Spasojević podseća da kada se govori poljoprivredi, školstvu, zdravstvu, svi obećavaju slično, ulaganja ili veće plate.

„Niko se ne spori oko toga kakvi modeli razvoja treba da budu. To se vidi kada na RTS postoji debatna emisija „Reč na reč“ gde se ukrštaju stavovi političara. Ona ima malu gledanost i to još uvek ne zanima birače i širu javnost. Ako gledamo zemlje iz regiona vidimo da je Hrvatska dosta drugačija od nas i tu postoji niz tema koje imaju veliki značaj. To nije neobično, jer kod nas postoje velika pitanja oko Kosova i EU, koja svaku raspravu posle dva-tri minuta skrenu u tom pravcu. Stranke povremeno pričaju o tome i trude se da nametnu neku od tema. Ako gledamo načelno, poslednih 10 godina možda se samo ekologija pojavila kao nova i velika tema koja je ušla na dnevni red i utiče na jedan deo birača“, navodi sagovornik portala N1.

Ekologija je nova tema levice

Spasojević kaže da je ekologija tema nove levice i ona je poput rodne ravnopravnosti jedna od postmaterijalističkih tema.

„Nije od onih kako zamišljamo levicu koja se obraća sindikatima ili radnicima u javnom sektoru. Levica se pomerila ka centru. Simboli toga su Toni Bler i Gerhard Šreder. Prihvatili su tržište kao nesporno i teško je vratiti unazad. Mada i dalje postoje važni lideri poput Bernija Sandersa u Americi, Džeremija Korbina u Britaniji, Janisa Varufakisa i Aleksisa Ciprasa u Grčkoj koji žele da vrate svoje stranke levog centra ka levici. Neki su uspeli, neki ne“, navodi Spasojević.

On kaže da je u pitanju ozbiljan proces i da zbog toga nastaju nove stranke kao što je u Srbiji Zeleno-levi front ( ZLF) ili „Možemo“ u Hrvatskoj koji pokušavaju da reaktiviraju to polje levice na jedan specifičan način.

„Kod „Možemo“ jasno vidimo taj dupli kolosek – nove teme poput ekologije i saobraćaja i deo onoga što je bila klasična levica“.

„Sloboda da se ostane siromašan“

Reljanović ističe da je levica postala inertna, a često je i sinonim za prebirokratizovanu i korumpiranu vlast. Kako smatra, na taj način su se stvorili idealni uslove za porast populizma na desnici, koji preuzima politički primat.

„Odgovor levice je mlak i svodi se na „salonski socijalizam“ poput insistiranja rodu. Iako insistiranje na temama poput roda ne predstavlja ništa pogrešno, daleko od toga, takva politika ne ukazuje na sve aspekte koji deluju istovremeno i stvaraju složenu sliku neoliberalnog poretka u kojem dominira „sloboda da se ostane siromašan“. Tada postoji jasan rizik da birači percipiraju takvu levu političku snagu kao jednodimenzionalnu, kao i da osete bes zbog izneverenih principa na kojima se levica inače zasniva, među kojima je svakako i daleko oštrije, revolucionarno delovanje“, navodi Reljanović.

Desni populisti preuzimaju leve ideje, Tramp je to pokazao

Spasojević navodi i da je došlo do menjanja društvene strukture, jer je manje zaposlenih u proizvodnji, a sve više u sektoru usluga, a njih zanimaju uslovno rečeno – nove teme:

„To menja jako puno kako razumemo politiku. Sada sve više imamo populističke stranke, krajnje decenije, ali i levice koji pokušavaju da popune rupu i obrate se delu stanovništva koji je bio pogođen najviše ekonomskim krizama poput one iz 2008. godine. Na tome je zasnovan uspeh Donalda Trampa je zasnovan na popunjavanju tih rupa“.

Reljanović ne misli da desnica bolje komunicira o socijalnim temema sa građanima. Iako deo desnice može da koristi populističke ideje kako bi privukla građane nezadovoljne socijalnim statusom, ne radi se nečemu novom.

„Desnica je međutim u svojoj suštini naklonjena neoliberalizmu, u kojem ima veoma malo prostora za solidarnost, socijalnu jednakost i radnička prava. To što pojedine političke partije koje su orijentisane udesno češće reaguju na neke događaje, ne znači toliko da su iskreno zabrinute za socijalni status građana, koliko da žele da iskoriste socijalno nezadovoljstvo da bi dobile poneki politički poen u toj večitoj utakmici“, navodi Reljanović.

On kaže da umerena desnica donekle može da pomiri ideale liberalizma i socijalne pravde, međutim, nijedna od političkih partija ne pristupa tome na iskren i sistematski način.

„Krajnja desnica je pri tome okrenuta tradicionalizmu i patrijarhalnom uređenju, kao i šovinizmu, a u takvim osnovnim postulatima koji definišu jednu politiku nema nikako mesta za solidarnost i socijalnu pravdu“, ocenjuje Reljanović.

Spasojević smatra da je levica u Srbiji ostala i bez većeg uticaja na sindikate koji su činili vezu između ciljnih grupa i stranaka levice.

„Sve transformacije na levici vidimo i kod sindikata. Oni su kod nas na neki način preuzeti od Srpske napredne stranke. Oni pregovaraju sa Vladom na korporativan način, mimo javnosti i nekih uobičajenih političkih procesa poput protesta, javnih zahteva i slično. To vidimo jako retko. Broj ozbiljnih štrajkova mogli bi da nabrojimo na prste. Poštari su, primera radi, nedavno imali ozbiljan štrajk, ali to je bio jedini. Svi oni znaju da im je lakše da ispregovaraju nešto sa vlastima nego da se konfrontiraju i da se obraćaju opozicionim strankama“, dodaje.

Investitorski urbanizam je tema za lokalne izbore

Govoreći o predstojećim lokalnim izborima u najvećim srpskim mestima, sagovornici N1 istuču da način razvoja gradova poruka levice koju građani najbolje razumeju.

„U Beogradu i Novom Sadu postoji izražen investitorski urbanizam gde ne postoji nikakav plan i koncept već se prepušta inicijativa krupnom kapitalu da odlučuje kako će se menjati gradovi u kojima živimo. To je vrlo jasno pitanje koje je razumljivo svima koji žive u velikim gradovima i ima izuzetan ideološki potencijal. U pitanju su javni prostori, parkovi, položaj javnog prevoza…. Sve ono što grad ili država obezbeđuje iz budžeta je zapravo na neki način ugroženo i ta usluga koju dobijamo kao građani je sve slabija. Mislim da je to najeksplicitniji primer kako se ideološke teme mogu lako preklopiti na lokalne izbore i lokalne zajednice“, kaže Spasojević.

Reljanović navodi da je socijalna zaštita na lokalu veoma važna.

„Lokalni socijalni dijalog, praktično ne postoji iako je omogućen zakonom. Kada je reč o konkretnim pitanjima, svakako bi se mogla staviti u fokus ona koja se odnose na lokalne probleme – politika zapošljavanja i partijsko zapošljavanje, uslovi rada kod lokalnih “investitora”, stanje u vrtićima“, zaključuje Reljanović.

(N1)

pročitaj više

Politika

Fila: Očekujem da SPS na beogradskim izborima nastupi u Pokretu za narod i državu

Objavljeno

-

Odbornik Socijalističke partije Srbije u Skupštini grada Beograda Toma Fila rekao je da očekuje da na narednim beogradskim izborima SPS nastupi u okviru Pokreta za narod i državu, čije je formiranje najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Ako izađemo tako mi ćemo ih poraziti sigurno“, rekao je Fila za list Danas.

Fila smatra da ima mnogo ljudi koji ne žele da uđu ni u jednu partiju, a koji su za tu opciju, koji vole svoju zemlju i žele da se svi problemi rešavaju unutar Srbije.

pročitaj više

Politika

Nestorović: Nema promene stava ni 3. marta, principijelno nećemo da učestvujemo u vlasti

Objavljeno

-

N1

Branimir Nestorović izjavio je da u „Mi – glas iz naroda“ neće promeniti stav oko učešća u gradskoj vlasti ni do 3. marta, za kada je danas ponovo odložena konstitutivna sednica Skupštine Beograda.

„Ne radi se o tome da se mi nagađamo, pa nam se ne sviđaju cifre i ne znam šta što nam je ponuđeno i povećavamo sebi cenu – nego principijelno nećemo da učestvujemo“, rekao je Nestorović.

Na pitanje novinarke N1 da li su cifre bile visoke, on je odgovorio:

„Neukusno je da se priča o ciframa. Mi smo ušli u ovu priču da formiramo snažan pokret, koji će za dve, tri godine imati snagu da promeni zemlju“.

On je na pitanje zašto nije bio kod predsednika Vučića na konsultacijama o vladi, rekao da je bila njihova delegacija.

„Imali smo druga posla, ispoštovali smo instituciju predsednika. Otišla su tri naša predstavnika“, kaže.

(N1)

pročitaj više

U TRENDU