ostanimo u kontaktu

Društvo

U Prokopu obeležen prvi rođendan voza „Soko“, za putnike priređeni koncert i torta

Objavljeno

-

U železničkoj stanici Beograd Centar u Prokopu, danas je, uz rođendansku tortu i koncert iznenađenja opere Narodnog pozorišta, obeležen prvi rođendan voza „Soko“, najsavremenijeg voza u regionu.

Svečanosti u stanici u Prokopu, u okviru današnjeg obeležavanja prve godišnjice od otvaranja brze pruge Beograd – Novi Sad, prisustvovali su i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i vd. direktora železničkog preduzeća „Srbija voz“ Ivan Bulajić.

Društvo

Četiri žene ubijene za tri nedelje: Zakoni postoje, a gde sistem zakazuje?

Objavljeno

-

FoNet

Za samo tri nedelje u Srbiji su se dogodila četiri femicida, od kojih je poslednji u nizu izvršen na posebno svirep način. Iz Autonomnog ženskog centra upozoravaju da živimo u društvu koje je potpuno uronulo u nasilje i da su granice pomerene do ekstrema, te da iako imamo zakonske pretpostavke da se nasilje prevenira i zaustavi, postoji odsustvo sistemskog odgovora.

U ponedeljak, 11. marta, Policija je u kući u Novom Sadu pronašla telo žene sa znacima nasilne smrti, a mediji su preneli da ju je ubio suprug i to bušilicom. Ovo ubistvo bio je četvrti femicid ove godine u Srbiji.

Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra kaže za portal N1 da bi volju vlade, odnosno države, da se bavi problemom femicida, pokazala činjenica da hoće da napravi telo koje bi analiziralo slučajeve femicida i ustanovilo gde pravimo sistemske propuste i šta bi bili prvi koraci koje treba menjati.

Podseća da je i specijalna izveštačica UN o nasilju prema ženama još 2016. godine pozvala države članice UN da naprave takva tela.

„To telo bi se bavilo ovim fenomenom kako bi se ustanovilo šta su najveći uzroci ili faktori koji dovode do ovakvih teških ubistava uključujući i ova koja izlaze iz onoga što je za nas zamislivo da je okvir nasilja u porodici i pripadaju nekoj sferi organizovanog kriminala“, navodi Ignjatović.

Zbog ovog slučaja nasilja, reagovao je i Zaštitnik građana koji je po sopstvenoj inicijativi, a na osnovu medijskih informacija da je u Novom Sadu na svirep način muž ubio suprugu, pokrenuo postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Od Pokrajinskog sekretarijata tražio je da izvrši nadzor nad stručnim radom Centra za socijalni rad u ovom slučaju, posebno u vezi sa eventualnim ranijim prijavama za partnersko nasilje i merama koje su preduzete u cilju zaštite žrtve, dok je od MUP-a zatražio detaljan izveštaj o postupanju nadležne policijske uprave u konkretnom slučaju, sa posebnim osvrtom na aktivnosti koje su sprovedene od strane policijskih službenika u ovom slučaju po eventualnim ranijim prijavama partnerskog nasilja.

Poslednji u nizu, ali i prethodna tri femicida, počinjena ove godine bila su i povod za protest Grupe „Žene za promene“. Četvrti ovakav protest održan je na Trgu slobode u Novom Sadu 13. marta.

Protest je počeo sirenom za uzbunu, a aktivistkinje su na sredini trga držale veliki transparent s porukom „Stop femicidu!“, kao i manje transparente „Ubijena bušilicom“, „Ubijena čekićem“, „Ubijena pištoljem“, „Izbodena nožem“.

„Živimo u društvu bez institucija na koje možemo da se oslonimo“

Tanja Ignjatović ističe da postoje zakonske pretpostavke da se nasilje prevenira, zaustavi i sankcioniše odgovarajućim načinima, ali da ono što ozbiljno nedostaje jeste način na koji se primenjuju zakoni.

„Pre svega mi nemamo dovoljan broj ljudi u sistemima koji su odgovorni za postupanje. Tu pre svega mislim na policiju, tužilaštvo i centre za socijalni rad koji su na prvoj liniji. Ljudi koji su zaduženi za postupanje nisu dovoljno obučeni i nemaju dovoljno specifičnih znanja, koja bi omogućila da se svako prijavljeno nasilje dobro proceni i da se na bazi dobrih procena bezbednosnih rizika, odrede mere u odnosu na učinioce i u odnosu na žrtvu“, kaže Ignjatović.

Dodaje i da je, kada je u pitanju femicid, poslednjih godina veći broj slučajeva ubistava za koje se, bar iz medija, ne može zaključiti da su bili prijavljivani institucijama.

„To nas stavlja pred pitanje šta je uzrok neprijavljivanja takvoga nasilja – da li žene ne prepoznaju bezbednosne rizike da dođe do teškog nasilja ili ubistva, ili žene nemaju poverenje da se jave institucijama, zato što zapravo vide da nema efekata, ili su tako zastrašene da se plaše da bi prijavljivanje institucijama ili neformalnim mrežama podrške, kao što su članovi porodice i prijatelji, bilo mnogo opasnije i mnogo fatalnije nego što je nasilje koje trenutno trpe“, navodi ona.

Ignjatović ističe odgovore na ta pitanja ne dobijamo zbog toga što nema sistemskog prisupa analizi slučajeva femicida kao najtežeg oblika nasilja prema ženama.

„Kada bi sistem bio spreman da jedna radna grupa eksperata koju čine i predstavnici sistema i civilnog sektora analizara svaki pojedinačni slučaj, ono što se o njemu znalo ili moglo znati, verujem da bismo bolje znali gde se prave propusti. Odsustvo sistemskog odgovora je zapravo činjenica da mi ne analiziramo šta se desilo i ne učimo iz propusta koji su napravljeni, tako da nam se nasilje, odnosno najteži oblici nasilja stalno ponavljaju“, kaže ona.

Prema njenim rečima teško je reći šta bi bio prvi korak države ka rešavanju problema femicida koji bi doveo do toga da odmah osetimo promenu.

„Živimo u društvu koje je potpuno uronulo u nasilje na svim nivoima u svim oblastima i granice su do ekstrema pomerene. Pri tome živimo u društvu koje nema institucije na koje možemo da se pouzdamo koje će reagovati, koje ne moraju da imaju drastične sankcije kao što se nama često predlaže, a što polazi i od predsednika, poput doživotne robija za sve, nego koje moraju u svakom slučaju dosledno da reaguju. To radi prevenciju to menja svest građana. Mi ne možemo da promenimo situaciju nasilja prema ženima ili nasilja u porodici ili femicida ako je svuda nasilje oko nas, na svim mestima i na neki način je zapravo okidadač ili podstrek, koji opravdava i ovo individualno nasilje u porodici“, navodi Ignjatović.

Za tri nedelje ubijene četiri žene

U periodu između 27. februara i 11. marta 2024. godine, ubijene su četiri žene u Srbiji.

Svirepo ubistvo žene u Novom Sadu, dogodilo se tri dana nakon Međunarodnog dana žena, a prema pisanju medija suprug koji ju je ubio pokušao je da izvrši samoubistvo skokom sa mosta.

Prethodno ubistvo dogodilo se 27. februara kada je u dvorištu kuće u Bačkom Gradištu, čovek nožem usmrtio tridesetogodišnju nevenčanu suprugu.

Prva dva femicida ove godine dogodila su se 18. februara, u mestu Rakovac kod Beočina gde je muškarac ubio svoju bivšu suprugu i njenu majku. Ovoga puta ispostavilo se da je ubica imao više prijava za nasilje, i da mu je bila određena i zabrana prislaka bivšoj ženi.

(N1)

pročitaj više

Društvo

Koliko učenika u Srbiji pohađa državne, a koliko privatne škole

Objavljeno

-

Nova.rs

U Srbiji 493 redovne srednje škole u školskoj 2023/24. godini pohađaju 225.423 učenika, a 26 državnih škola za učenike sa smetnjama u razvoju pohađa 1.556 đaka, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Od 493 redovne srednje škole 444 su državne, a 49 privatne.

Najveći broj učenika (97,8 odsto) upisuje i pohađa državne škole, a privatne škole pohađa oko 2,2 odsto učenika.

Privatne škole pohađaju uglavnom deca iz regiona Srbija – sever, oko 58,4 odsto učenika koji su izabrali privatnu školu su iz Beogradskog regiona i oko 26,7 odsto iz regiona Vojvodine, a oko 14,9 odsto dece je iz regiona Srbija – jug.

Redovnu srednju školu 2022/23. godine završilo je 59.128 učenika. Najveći procenat njih (58,1) završilo je četvorogodišnju srednju stručnu školu, 26,3 odsto je završilo gimnaziju, dok je srednju stručnu školu u trajanju od tri godine završilo 15,6 odsto svršenih srednjoškolaca.

Mladi koji su završili stručne škole najviše su bili zainteresovani za profile iz područja rada „elektrotehnika“ (12,5 odsto), „ekonomija, pravo i administracija“ (11,7, „zdravstvo i socijalna zaštita“ (9,6) i „mašinstvo i obrada metala“ (9,2 odsto).

(FoNet)

pročitaj više

Društvo

Pripremna nastava na fakultetima BU: Cene do 51.000 dinara, na nekima i besplatna

Objavljeno

-

Više od polovine fakulteta Univerziteta u Beogradu organizuje pripremnu nastavu za polaganje prijemnog ispita. Uglavnom se nastava odvija vikendom, a neki fakulteti pružaju mogućnost praćenja nastave onlajn. Cene nastave variraju od 7.000 dinara do 51.000 dinara u zavisnosti od fakulteta, dok Poljoprivredni i Fakultet za fizičku hemiju nastavu organizuje besplatno.

Univezitet u Beogradu u svom sastavu broji 31 fakultet koji su organizovani u četiri grupacije – društveno humanističke nauke, medicinske nauke, prirodno-matematičke nauke i tehničko-tehnološke nauke. Više od polovine organizuje pripremnu nastavu pred polaganje prijemnog ispita.

Neki fakulteti umesto pripremne nastave nude zbirke testova koje zainteresovani mogu da kupe i na taj način spreme gradivo za prijemni ispit.

Poljoprivredni fakultet organizuje besplatnu pripremnu nastavu koja je organizovana vikendima u aprilu mesecu, a prijave traju do 1. aprila.

Filološki fakultet pripremnu nastavu organizuje onlajn, a pripreme počinju 26. februara. Kako se navodi na sajtu fakulteta, pripremna nastava sadrži testove, lekcije, rečnike i vežbe preko onlajn platforme, ali postoje i konsultacije onima kojima je to potrebno.

Časovi su organizovani svake nedelje. Cena za pripremnu nastavu jednog jezika iznosi 12.000 dinara, dok za dva jezika cena iznosi 18.000 dinara.

Biološki fakultet pripremnu nastavu iz biologije organizuje od decembra prošle godine i ona će trajati sve do juna meseca. Kako ističu na sajtu, pripreme iz biologije pomoći će kandidatima da polože prijemni na ovom fakultetu, ali i na drugim fakultetima gde se polaže ovaj predmet. Nastava je organizovana subotom preko onlajn platforme. Cena nastave iznosi 30.000 dinara.

Geografski fakultet na svom sajtu nudi Zbirku pitanja za prijemni ispit za školsku 2024/25. godinu koja sadrži novih 600 pitanja od kojih će 60 biti na prijemnom ispitu, a koja se može kupiti u prostorijama fakulteta. Cena zbirke iznosi 250 dinara.

Matematički fakultet od januara organizuje pripremnu nastavu koja se odvija uživo u zgradi fakulteta ili preko onlajn platformi. Nastava je subotom, a polaznici će ukupno odslušati 60 časova. Cena pripreme iznosi 40.000 dinara. Kako je naznačeno na sajtu, u cenu pripreme uključen je i probni prijemni na kojem će kandidati moći da provere svoje znanje.

Fakultet za fizičku hemiju organizuje besplatno pripremu, a nastava počinje 24. februara. Nastava je organizovana subotom onlajn, izvode je asistenti i traje po dva sata.

Fakultet za obrazovanje učitelja i vaspitača organizuje pripremnu nastavu iz govorne kulture, gramatike i književnosti, a nastava će se odvijati uživo, subotom od 9. marta. Cena pripremne nastave iznosi 19.000 dinara.

Fakultet političkih nauka organizuje pripremnu nastavu u dva termina, najpre u martu u prostorijama fakulteta, a kasnije u junu. Nastava obuhvata pripremu iz predmeta koji se polažu za određene smerove, kao i pripremu za polaganje testa opšte informisanosti. Cena pripremne nastave iznosi 19.000 dinara, s tim da postoji popust na ukupnu cenu ako se uplate izvrše do 24. februara ili ako su polaznici prisustvovali Danu otvorenih vrata. Naknadu za pripremnu nastavu neće plaćati polaznici programa „Pripremi se-upiši se“. Poslednji rok za prijavu je 28. februar, navodi se na sajtu ovog fakulteta.

Fakultet organizacionih nauka realizuje pripremnu nastavu od 40 časova, a cena iznosi 32.000 dinara ukoliko se plaća u dve rate, a ukoliko se plaća u celini, cena iznosi 30.000 dinara. Kako se navodi na sajtu fakulteta, polaznici imaju stalne provere znanja, a nastava se izvodi subotom i nedeljom na fakultetu. Učesnici pripremne nastave imaju popust od 30 odsto za probni prijemni ispit koji se održava nekoliko dana pre samog prijemnog ispita iz matematike, navodi se na sajtu.

Medicinski fakultet onlajn pripremnu nastavu iz hemije i biologije održava subotama od 2. decembra prošle godine do 1. juna 2024. godine. Kandidati koji žele da pohađaju nastavu biraju da li žele da pohađaju nastavu iz hemije i biologije, a cena za 60 časova iznosi 33.000 dinara, navodi se na sajtu.

Fakultet veterinarske medicine objavio je na svom sajtu testove za pripremu prijemnog ispita za upis na ovaj fakultet po ceni od 1.500 dinara.

Pripremna nastava iz hemije i biologije na Stomatološkom fakultetu održava se od 3. februara svake subote. Kandidati biraju koji predmet žele da slušaju, a nastava se odvija uživo. Cena po predmetu iznosi 30.000 dinara.

Farmaceutski fakultet održava onlajn pripremnu nastavu, a cena za 80 časova hemije iznosi 40.000 dinara, za 40 časova matematike 20.000 dinara, dok je za 60 časova biologije nephodno izdvojiti 30.000 dinara.

Građevinski fakultet od početka februara realizuje pripremnu nastavu iz matematike subotom u zgradi fakulteta. Cena nastave iznosi 32.000 ako se plati odjednom ili 34.000 ako se plaća u ratama. Kako se navodi na sajtu, svi polaznici pripremne nastave koji u celosti izmire cenu nastave imaće mogućnost da bez nakanade polažu prijemni ispit na ovom fakultetu koji će biti organizovan u junu.

Elektrotehnički fakultet subotom i nedeljom organizuje pripremnu nastavu u prostorijama ETF-a. Polaznici mogu da se prijave na oba kursa matematike i fizike ili samo za jedan, dok je cena po predmetu 46.000 dinara ako se plaća odjendom, odnosno 51.000 ako se plaća u ratama.

Mašinski fakultet od decembra meseca prošle godine organizuje nastavu za pripremu polaganja prijemnog ispita, a cena nastave iznosi 25.000 dinara. Kako se ističe na sajtu, svi polaznici nastave dobijaju knjigu „Zbirka zadataka za pripremu kvalifikacionog ispita za upis na Mašinski fakultet u Beogradu“.

Saobraćajni fakultet nastavu iz matematike organizuje od februara, vikendima, u zgradi fakulteta, ali kako navode na sajtu, nije isključena mogućnost i organizovanja onlajn nastave. Nastava košta 30.000 dinara, odnosno 34.000 ako se plaća u ratama.

Ekonomski fakultet u tri termina organizije pripremnu nastavu. U januaru, aprilu ili maju i u junu mesecu. Cena pripremne nastave je 7.000 dinara.

Ostali fakulteti ili nisu naveli da organizuju pripremu nastavu ili nisu objavili cene po kojima se nastava odvija.

(N1)

pročitaj više

Društvo

Đukić Dejanović: Od danas na snazi promene protokola u posebnim situacijama u školama

Objavljeno

-

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je da promene u postupanju u posebnim situacijama u školama, kao što je nasilje, ali i zemljotresi, požari, lažne dojave o bombama, od danas stupaju na snagu i predviđaju tačno određene obaveze zaposlenih.

Đukić Dejanović je za Radio-televiziju Srbije navela da je obavljena pristojna edukacija zaposlenih u školama o reakcijama u slučaju kriznih situacija koje se ne mogu prevideti.

Prema njenim rečima, onog momenta kada se dogodi krizna situacija, formiraju se timovi kojima će rukovoditi direktor, a u kojima će takođe učestvovati i stručni saradnici i razredne starešine.

„To je obaveza u svakoj školi, to više ne može da se prepušta individualnom pristupu i procenama“, kazala je ministarka.

Ona je navela primer za slučaj požara, gde direktor škole mora odmah da formira tim koji mora da obavesti vatrogasce, roditelje dece koja su u opasnosti, kao i da spreči traume kod dece.

„Dakle, komunikacija tog tima sa centrima za socijalni rad, sa zdravstvenim ustanovama, sa službom unutrašnjih poslova, lokalnom zajednicom, je kontinuirana za slučaj bilo koje krizne situacije, nasilja, neadekvatnog ponašanja“, kazala je Đukić Dejanović.

(Beta, RTS)

pročitaj više

Društvo

Cene školarina na 10 fakulteta više i do 20.000 dinara – neki studenti odustaju od školovanja

Objavljeno

-

N1

Poskupele su školarine na čak 10 beogradskih fakulteta od ukupno 29 za koje Univerzitet u Beogradu (UB) ima u ovom trenutku podatke. Cene će, prema informacijama sa UB, biti više od 3.000 do 20.000 dinara, prenosi reporterka N1. Studenti sa kojima samo razgovarali kažu da ovakvi udari na budžet kod nekih od njih utiču na odluku da odustanu od studija.

Još nije objavljen konačan spisak koliko će biti povećane školarine na ovih 10 fakulteta, ali se za četiri zna koliko će iznositi:

Na Fakultetu organizacionih nauka (FON) školarina se povećava sa 159.000 na 171.000 dinara, na Šumarskom sa 72.000 na 80.000, na Učiteljskom sa 108.000 na 111.000 dinara, a na Ekonomskom između 112.479 i 147.999 dinara.

Studentkinja FPN Milica Kostin izjavila je za N1 da je na tom fakultetu cena školarina između 100.000 i 110.000 dinara, u zavisnosti od smera. Za sada, kako kaže, nema najjasnijih indicija da će se cena školarina povećati, mada, prema izveštajima fakultet u poslednje dve godine beleži budžetski deficit, i nije isključeno da će se to dogoditi.

„Postavlja se pitanje da li uvek kada je državnim fakultetima potreban novac, to mora da bude nadoknađeno od strane studenata ili iz nekih drugih izvora“, navodi Kostin.

Ona je naglasila da će se posle objavljivanja odluke videti kakva će biti reakcija studenata i dodala da oni
na fakultetu već imaju međuprogram koji je između budžetiranja i samofinasiranja – tzv. „sufinansiranje“ i koji podrazumeva da u zavisnosti od toga koji uspeh imate između druge, treće i četvrte godine, imate izvesno smanjenje školarine i ako niste na budžetu.

Ipak, Kostin je u kontaktu sa kolegama sa drugih fakulteta koji su povećali školarine.

„Svakako da me pogađa. Vidim da je to domino efekat – ako se povećaju školarine, kirije su skupe, hrana skupa, postoje knjige i razni materijali koje studenti moraju da pribave i tome dodajete i školarinu. Ako je povećanje od 10.000 dinara u roku od mesec dana morate da odradite 30 dodatnih radnih sati da bi to pribavili“, kaže studentkinja.

Na pitanje da li povećanje školarine utiče na mlade da odustanu od željenih fakulteta, potvrdno odgovara.

„Naravno. Student kada krene mnogo da radi ne može da postigne, zaostaje na fakultetu. A ako radi nije redovan student. Dakle, nemamo pravo na redovno studiranje jer moramo da radimo i studiramo – i još da budemo dobri studenti“, dodaje Kostin.

(N1)

pročitaj više

U TRENDU