ostanimo u kontaktu

Svet

UN objavile koja je „najsrećnija zemlja sveta“

Objavljeno

-

Šeste uzastopne godine Finska je proglašena za „najsrećniju zemlju sveta“ po godišnjem „indeksu sreće“ koji objavljuju UN.

„Svetski izveštaj o sreći“ koji rangira više od 150 zemalja, od 2012. na Međunarodni dan sreće, 20. mart, objavljuje „Mreža rešenja Ujedinjenih nacija za održiv razvoj“.

„Izveštaj o sreći“ zasniva se na proceni građana i na ekonomskim i socijalnim podacima. U izveštaju se uzima u obzir šest ključnih faktora: socijalna podrška, prihodi, zdravlje, sloboda, velikodušnost i nepostojanje korupcije. Daje se ocena za zadovoljstvo na osnovu proseka podataka u trogodišnjem periodu, prenosi Frans pres.

Srbija je na 45. mestu po „indeksu sreće“. Od zemalja u susedsetvu ispred Srbije su Slovenija na 22. mestu, Rumunija na 24, Slovačka na 29. dok je Kosovo koje se rangira odvojeno, na 34. mestu. Iza Srbije su Hrvatska na 48. mestu Mađarska na 51, Crna Gora na 67, BiH na 71. mestu, Bugarska na 77, Albanija na 83, Severna Makedonija na 87.

Ove godine je Severna Evropa ponovo dominirala u prvim mestima sa Danskom na drugom mestu posle Finske, a sledi Island. Na četvrtom mestu je Izrael što je porast od pet mesta u odnosu na izveštaj prošle godine.

Iako se iste zemlje u velikoj meri pojavljuju na vrhu liste iz godine u godinu, autori izveštaja su identifikovali Baltičke zemlje kao brzo napredujuće ka nivou Zapadne Evrope.

Jedina nova zemlja među prvih 20 najsrećnijih – Litvanija, prešla je na 20. mesto i potisnula Francusku na 21. mesto, dok je Estonija prešla sa 66. mesta 2017. na 31. mesto 2023. godine.

Uprkos ukrajinskoj krizi i kovidu, razni oblici svakodnevnog dobročinstva, kao što je pomoć nepoznatoj osobi, poklon dobrotvornoj organizaciji ili drugi oblik pomoći su iznad prepandemijskkog nivoa u svetu, druge uzastopne godine, rekla je profesorka Lara Aknin, jedna od autorki izveštaja.

U Ukrajini, uprkos velikoj patnji i šteti tokom ruske invazije, postoji „mnogo jači osećaj zajedničke svrhe, ljubaznosti i poverenja u ukrajinsko rukovodstvo“ nego posle ruske aneksije Krima 2014. godine, rekao je u saopštenju profesor Jan-Emanuel De Neve, jedan od autora izveštaja.

Godine 2022. „ljubaznost je naglo porasla u Ukrajini, a opala u Rusiji“, rekao je on.

Svet

Centralna izborna komisija Rusije: Prebrojani svi glasovi, za Putina glasalo 87,28 odsto birača

Objavljeno

-

Vladimir Putin osvojio je 87,28 odsto glasova na izborima za predsednika Rusije, pokazuju preliminarni podaci koje je danas saopštila ruska Centralna izborna komisija na osnovu 100 odsto obrađenih glasačkih listića.

Nikolaj Haritonov osvojio je 4,31 odsto glasova, Vladislav Davankov 3,85 odsto, dok je za Leonida Sluckog glasalo 3,2 odsto birača.

Izbori u Rusiji trajali su tri dana, od 15. do 17. marta. Očekuje se da će zvanični rezultati biti objavljeni u četvrtak 21. marta. 

pročitaj više

Svet

Sunak: Važno je da počne deportacija migranata na proleće

Objavljeno

-

Britanski premijer Riši Sunak izjavio je danas da i dalje očekuje da se će Velika Britanija u aprilu početi sa deportacijom tražilaca azila u Ruandu, držeći se originalnog vremenskog roka za plan o kojem se trenutno debatuje u parlamentu.

„I dalje sam posvećen vremenskom roku koji sam ranije odredio, što znači da se počne deportacijom na proleće“, rekao je Sunak novinarima tokom gostovanja engleskom gradu Koventriju, preneo je Rojters.

On je dodao da je važno da se plan o Ruandi pokrene i da funkcioniše, jer Britanija „mora da zaustavi ilegalne migracije“.

pročitaj više

Svet

Mreža za građanske slobode Liberties: Vladavna prava u padu širom EU, rastu ograničenja prava na protest

Objavljeno

-

Vladavina prava je u padu širom EU jer vlade nastavljaju da slabe pravne i demokratske kontrole i ravnotežu, saopštila je mreža za građanske slobode Liberties sa sedištem u Berlinu, naglašavajući posebno nagli porast ograničenja prava na protest.

Liberties je u svom godišnjem izveštaju, sastavljenom sa 37 grupa za zaštitu ljudska prava u 19 zemalja, naveo da u starijim demokratijama sa mejnstrim strankama u vladi, kao što su Francuska, Nemačka i Belgija, izazovi vladavine prava ostaju sporadični, preneo je Gardijan.

Međutim, u dugogodišnjim demokratijama u kojima su stranke krajnje desnice na vlasti ili utiču na vlast, kao što su Italija i Švedska, Liberties navodi da pogoršanje vladavine prava, iako postepeno, rizikuje da postane sistemsko.

pročitaj više

Svet

UN: Smrt Mahse Amini nezakonita i izazvana nasiljem

Objavljeno

-

Nezavisna međunarodna misija Ujedinjenih nacija za utvrđivanje činjenica o Iranu objavila je danas da je smrt Mahse Amini u pritvoru iranske policije za moral bila nezakonita i izazvana nasiljem.

Protesti u septembru 2022. godine u Iranu su praćeni „nečuvenim kršenjima ljudskih prava“, što uključuje egzekucije bez suđenja, proizvoljna hapšenja, torturu, silovanje i seksualno nasilje, navela je predsednica misije Sara Hosain.

„To je sprovedeno u kontekstu rasprostranjenih i sistematskih napada protiv žena i devojčica, kao i drugih osoba koje su izražavale podršku za ljudska prava“, rekla je Hosain i dodala da su neki od tih zločina dosegli nivo zločina protiv čovečnosti.

pročitaj više

Svet

Izrael tvrdi da je zarobio 80 ljudi u bolnici Šifa koje sumnjiči za terorizam

Objavljeno

-

Izraelska vojska saopštila je danas da je uspostavila kontrolu nad bolnicom Šifa u Gazi „uz nekoliko ubijenih i ranjenih“ i pozvala pripadnike palestinskog Hamasa da izađu i predaju se.

Prema tvrdnjama izraelske vojske do sada je oko 80 osumnjičenih zarobljeno, a neki od njih su „potvrđeni teroristi“, prenosi Tajms of Izrael.

Izraelska vojska je saopštila da je nekoliko napadača Hamasa ubijeno i ranjeno u borbama u krugu bolnice, a da je jedan vojnik lakše ranjen.

Prema navodima izraelske vojske Hamasovi operativci nedavno su stigli u bolnički kompleks kako bi koristili zgrade kao komandni centar, a nema informacija da se drže taoci u toj oblasti.

Egipat: SAD da objasne Izraelu posledice kopnene ofanzive na Rafu

Sjedinjene Američke Države moraju Izraelu jasno da stave do znanja kakve bi bile posledice kopnene ofanzive na grad Rafa, na jugu Pojasa Gaze, budući da su SAD saopštile da se protive toj planiranoj operaciji, rekao je danas egipatski ministar spoljnih poslova Sameh Šukri.

„Retorika i otvoreno reći da se protivite tom potezu nije dovoljno, važno je istaći šta će se dogoditi ako se taj stav ne poštuje“, naglasio je Šukri.

Takođe je upozorio da bi humanitarne posledice i gubitak života koji bi se dogodili kao posledica ofanzive bile „katastrofalne“, prenosi Rojters.

On je to izjavio na konferenciji za štampu, kojoj je pristustvovao zajedno sa šefom Agencije UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA), Filipeom Lazarinijem. 

Izraelska vojska: Izveden još jedan napad na vojnu lokaciju Hezbolaha u Libanu

Izraelska vojska tvrdi da je izvela još jedan napad na vojnu lokaciju Hezbolaha u Libanu.

U izraelskom vazdušnom napadu tokom noći pogođena je „vojna struktura i osmatračnica“ Hezbolaha u južnom pograničnom selu Ramiah, objavila je izraelska vojska na Telegramu, preneo je Tajms of Izrael.

Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama.

Izrael i Hezbolah gotovo svakodnevno razmenjuju vatru preko granice od početka rata u Gazi.

Borelj: Izrael izaziva glad u Gazi

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj izjavio je danas da Izrael izaziva glad u Gazi.

„U Gazi više nismo na ivici gladi, već smo u stanju gladi koja pogađa hiljade ljudi“, rekao je Borelj na otvaranju konferencije za humanitarnu pomoć Gazi u Briselu, prenosi Rojters.

On je dodao da je neprihvatljivo da se glad koristi kao ratno oružje.

Izrael će ponuditi Hamasu šestonedeljno primirje za 40 talaca

Izrael će danas poslati delegaciju na čelu sa šefom Mosada Davidom Barneom u Katar na pregovore sa Hamasom kako bi obezbedio šestronedeljno primirje u zamenu za 40 talaca.

Zvaničnici Izraela procenjuju da bi ovi pregovori, čiji će medijatori biti iz Katara i Egipta, mogli da traju i do dve nedelje, prenosi Rojters.

Pregovori počinju posle Hamasovog predloga trofaznog plana da se okončaju borbe, od kojih prva faza podrazumeva šestonedeljni prekid vatre i puštanje 35 talaca u zamenu za 350 zatvorenika koje drži Izrael, prenosi Tajms of Izrael.

Uz to, Hamas bi oslobodio pet žena vojnika Izraela u zamenu za 50 zatvorenika, a Izraelske snage bi se povukle sa dva glavna puta u Gazi kako bi se raseljeni Palestinci vratili na sever Gaze i kako bi humanitarna pomoć stizala neometano u tu oblast.

pročitaj više

U TRENDU