ostanimo u kontaktu

Biznis

Vlasnici benzinskih pumpi tvrde da im pojeftinjenje goriva otežava poslovanje

Objavljeno

-

Vlasnici benzinskih pumpi u Srbiji rekli su danas da sve teže posluju zbog gubitka dela marže kada cene goriva padaju, a još više zbog nemogućnosti da, poput Naftne industrije Srbije (NIS), prodaju dizel po povlašćenoj ceni od 179 dinara za litar.

Privrednik Nebojša Atanacković rekao je za Betu da se marže benzinskih stanica smanjuju sa svakim padom cena goriva, a posebno kada smanjenja dođu u kontinuitetu od tri puta kao što se dogodilo u poslednje tri nedelje.

Cena dizela je u tom periodu sa 214 dinara pala na 204 dinara za litar, a benzina sa 192 na 180 dinara. Cena dizela za poljoprivrednike je povlašćena i ograničena na 179 dinara i prodaje ga jedino NIS.

„Kada nabave gorivo po jednoj ceni, a sledeće nedelje cena padne, pumpe su dužne da gorivo prodaju po nižoj ceni od one po kojoj su nabavile gorivo. Kada se sniženja naređaju nekoliko nedelja za redom, gubitak postaje ozbiljan“, rekao je Atanacković.

Objasnio je da je nemoguće da pumpe planiraju zalihe od nedelje do nedelje, jer je teško precizkno proceniti koliki će imati promet, a i zbog toga što bi deo zarade otišao na troškove transporta, jer im se ne isplati da svake nedelje angažuju cisternu koja ne bi dovozila maksimalnu količinu.

Vlasnica Avia pumpi Jelena Radun rekla je da pumpe moraju imati zalihe i da im pad cena smanjuje maržu, ali je još veći problem to što su vlasnici pumpi izgubili deo potrošača, odlukom Vlade Srbije da cenu dizela za poljoprivrednike ograniči na 179 dinara, bez obzira što je cena za ostale potrošače viša, kao i da ga po toj ceni jedino prodaje NIS.

„Privatne pumpe su u neravnopravnom položaju jer su izgubile deo potrošača zbog cene dizela od 179 dinara po litru koju može da prodaje samo NIS“, rekla je Radun.

Dodala je da privatne pumpe nisu izgubile samo poljoprivrednike, već mnogo više klijenata, a to je vidljivo po gradskim pumpama koje prodaju taj dizel, jer se kartice zloupotrebljavaju.

Vlasnik sistema pumpi „Mihajlović“, kojih je bilo 50 u centralnoj i istočnoj Srbiji, Dejan Mihajlović rekao je da je od kada su cene goriva ograničene zatvorio 15 pumpi, a ako se ne promeni način prodaje goriva od nove godine će, posle 33 godine rada, zatvoriti još 20 pumpi.

„Moje pumpe su uglavnom orijentisane ka selima, a promet je na pojedinim pumpama pao i za 50 odsto, ili u proseku za 30 odsto, jer nismo u mogućnosti kao NIS da dizel kupujemo po višoj ceni, a prodajemo po nižoj, pa smo izgubili sve kupce koji koriste taj jeftiniji dizel“, rekao je Mihajlović.

Naveo je da od oko 1.300 pumpi u Srbiji, NIS poseduje 300, još toliko imaju druge kompanije, MOL, Lukoil i OMV, „Knez“ ima 100, dok vlasnika koji imaju po nekoliko pumpi ima oko 300 i da su oni postali „nevidljivi“ za državu.

„Vlast gleda interes velikih, a mi mali nismo u mogućnosti da skrenemo pažnju na sebe, kao na primer poljoprivrednici“, rekao je Mihajlović.

(Beta)

Biznis

Kripto berza Bajnens obustavlja korišćenje rublje od 31. januara

Objavljeno

-

Najveća svetska kripto berza Bajnens, objavila je danas da će od 31. januara sledeće godine prestati da podržava rusku valutu u P2P operacijama, odnosno prilikom kupovine i prodaje kripto valuta.

Osobe koji i nadalje žele da trguju kripto valutama uz korišćenje ruskih rubalja će morati da pređu na platformu Kom eks (Comm EX), koja je u septembru kupila celokupno poslovanje Bajnensa u Ruskoj Federaciji, prenosi TASS.

Klijenti kripto berze Bajnens mogu da povuku svoja sredstva u rubljama do poslednjeg dana januara 2024. godine.

pročitaj više

Biznis

Lučić: Prihodi Telekoma u 2023. biće oko 1,15 milijardi evra

Objavljeno

-

Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da će prihodi te kompanije u ovoj godini biti oko 1,15 milijardi evra, što je u odnosu na 2017. godinu više za preko 400 miliona evra.

“Već 2022. godine operativni profit bio je dva puta veći nego 2018, a ove godine će biti 2,5 puta veći i iznosiće samo u Srbiji preko 500 miliona evra”, rekao je on za današnje Novosti.

Lučić je naveo i da Telekom sada u Srbiji ima 1,2 miliona televizijskih korisnika, što je tri puta više nego pre pet godina i podsetio da je tržišno učešće te kompanije u TV uslugama 2018. bilo manje od jedan odsto u četiri najveća grada zajedno sa Beogradom, dok je u internetu bilo manje od 10 odsto učešća.

“Veoma sam ponosan što smo iskoristili ovo vreme da pripremimo Telekom za digitalnu budućnost. Reformisali smo našu kompaniju da se više okrene prema korisniku i da uz kvalitetan internet i mobilnu telefoniju pružimo i druge servise koji će nam omogućiti prihode u budućnosti. Tu pre svega mislim na digitalne servise i medijskui sadržaj”, kazao je on.

Lučić je naglasio da će Telekom biti operater koji će ostati u budućnosti dominantan u regionu, bez obzira na promene koje će se dešavati na tržištu u narednom periodu. On je naveo i da se Telekom Srbija nalazi među srednje zaduženim opertorima sa 3,5 puta EBITDA dugom iz 2022., a ove godine, kako je naveo taj odnos će biti značajno povoljniji.

“Činjenica je i da su nam sve finansijske institucije od EIB, Bank of Amerika i drugih dale investicione kredite koji imaju i do 3,5 godina grejs period, bez ikakvih garancija”, naglasio je prvi čovek Telekoma.

On je najavio i da će Telekom, kako bi bilo sve transparentno, finansijski izveštaj 2023. javno objaviti, kao i kreditni rejting, koji će uraditi i objaviti dve najveće firme iz ove oblasti.

“Sada ćemo uvesti praksu da godišnje prikažemo kreditni rejting, za koji sam siguran da će biti značajno bolji od nekih naših konkurenata. To će biti dodatni dokaz našeg dobrog poslovanja”, kazao je on.

Lučić je podsetio i da je Telekom Srbija izdvojio stubove za bazne stanice u posebnu kompaniju i na međunarodnoom tenderu ih prodao uglednoj kompaniji iz Velike Britanije uz podršku Svetske banke i EBRD, kao i da je dobio cenu ravnu onoj u Evropskoj uniji, dodavši da će taj proces omogućiti znatno efikasniji i brži rast kompanije.

“Za 70 odsto svojih lokacija Telekom već i nije imao svoje stubove, koristilo smo postojeće zgrade, poslovne objekte ili stubove u tuđem vlasništvu. Samim tim sada sve lokacije stavljamo u istu ravan što će nam pojednostaviti razvoj i smanjiti investiciona ulaganja”, naglasio je Lučić.

pročitaj više

Biznis

MAT: Inflacija u evrozoni naglo usporila na 2,4%, u Srbiji na opadajućoj putanji – na 8,5%

Objavljeno

-

Realni bruto domaći proizvod Srbije (BDP) je u trećem tromesečju bio za 3,6 odsto veći u odnosu na isti period 2022. godine, a inflacija je, iako u opadajućoj putanji, u oktobru 2023. godine iznosila 8,5 odsto, koliko su potrošačke cene povećane u odnosu na isti mesec prošle godine, navodi se u najnovijem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova.

Prosečna bruto zarada za septembar 2023. godine iznosila je 117.472 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa, odnosno neto, iznosila 85.066 dinara.

Bruto i neto zarade u periodu januar–septembar 2023. godine, u odnosu na isti period prošle godine, nominalno su veće za 15 odsto, a realno za jedan odsto.

U poređenju sa istim mesecom prošle godine, prosečne bruto i neto zarade za septembar 2023. godine nominalno su veće za 13,5 odsto, a realno za tri odsto.

Usporavanje inflacije očito daje pozitivne efekte na međugodišnji obračun realne zarade, dok visok nominalni rast zarada potiče od primanja zaposlenih van javnog sektora.

Medijalna neto zarada za jul 2023. godine iznosila je 65.727 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Inflacija u oktobru 2023. godine nije promenjena na mesečnom, a smanjena je na međugodišnjem nivou.

U septembru i oktobru registrovana je je mesečna inflacija od po 0,3 odsto, te međugodišnja inflacija od 10,2 odsto i 8,5 odsto.

Tako je u oktobru nastavljeno smanjivanje međugodišnje inflacije koje je započeto u aprilu 2023. godine.

Obim industrijske proizvodnje u odnosu na oktobar prošle godine bio je veći za tri odsto i najvećim delom je rezultat nastavka rasta prerađivačkog sektora, koji je započeo sredinom godine.

Niža globalna tražnja kumovala je nastavku redukcije dinamike u spoljnotrgovinskoj razmeni, s tim što je u septembru i oktobru, prvi put posle eskalacije pandemije, međugodišnji pad robnog uvoza praćen i redukcijom robnog izvoza.

Za deset meseci ove godine približno četiri petine robnog uvoza pokriveno je izvozom, navodi MAT.

Analiza pokazuje da inflacija u evrozoni naglo usporava, pa je u novembru međugodišnji rast cena iznosio 2,4 odsto.

Opadajuća putanja inflacije izražena je i u Srbiji, potrošačke cene u oktobru 2023. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 8,5 odsto.

To daje pozitivne efekte na međugodišnji obračun realne zarade i prometa u trgovini na malo koji je u oktobru vraćen na lanjski nivo, dodaje MAT.

(FoNet)

pročitaj više

Biznis

NBS: Raste broj ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga

Objavljeno

-

U Srbiji je u trećem tromesečju ove godine zaključeno 43.318 ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga, što je za 9,68 odsto više nego u istom tromesečju prethodne godine, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Od pomenutog broja, 35.862 ugovora zaključeno je elektronskim putem, za 2,13 odsto više nego u istom tromesečju 2022. godine.

U odnosu na isti period prethodne godine zabeležen je znatan rast ugovora zaključenih putem video-identifikacije i to za 70,27 odsto i ima ih 7.456.

pročitaj više

Biznis

NBS: Referentna kamatna stopa zadržana na istom nivou od 6,50 odsto

Objavljeno

-

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50 odsto, saopštila je NBS i navela da su na nepromenjenim nivoima zadržane i kamatne stope na depozitne, 5,25 odsto i kreditne olakšice, 7,75 odsto.

Iz NBS su objasnili da je odluku o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou opredelio nastavak popuštanja globalnih inflatornih pritisaka, kao i uspostavljena opadajuća putanja domaće inflacije i njen očekivan povratak u granice cilja sredinom naredne godine.

Prilikom donošenja odluke uvažena je i činjenica da su u prethodnom periodu pooštravani monetarni uslovi putem osnovnog instrumenta, kamatne stope, a u septembru i povećanjem stope obavezne rezerve, kao i da je sada potrebno da se sagledaju puni efekti donetih mera, navedeno je u saopštenju.

pročitaj više

U TRENDU