Ubistvo sedamdesetčetvorogodišnjeg penzionera u zatvoru u Padinskoj Skeli nakon zlostavljanja za koje su osumnjičeni njegovi ćelijski cimeri uznemirilo je javnost i otvorilo brojna pitanja, poput onih ko je sve odgovoran za smrt zatvorenika i zašto se o tom slučaju saznalo tek više od mesec dana nakon što se dogodio. Nekadašnji direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, advokat Miloš Janković za N1 kaže da bi ovaj slučaj trebalo da bude podsticaj da ubuduće tužilaštva sprovode blagovremene i delotvorne istrage.
S.B. (74) je u KPZ „Padinska skela“ preminuo 4. februara, a kako je saopštilo Više javno tužilaštvo u Beogradu obdukcioni nalaz je pokazao da je umro nasilnom smrću. Obdukcijom je ustanovljeno da je preminuo od posledica unutrašnjih povreda i krvarenja. Njega su, kako se sumnja, danima tukla trojica drugih zatvorenika Srećko S. (20), Saša S. (21) i Dalibor P. (21), mladići u punoj snazi. Osim što su ga tukli, oni su penzionera seksualno zlostavljali drškom od metle i tako mu naneli smrtonosne povrede.
Svakodnevno psihičko, fizičko i seksualno zlostavljanje, prema saopštenju tužilaštva S.B. je trpeo pošto mu je nestalo novca kojim je u zatvorskoj kantini kupovao namirnice za osumnjičene.
Dan kasnije Tužilaštvo je izdalo još jedno saopštenje u kome se navodi da je dalo nalog policiji da izvrši neophodne provere kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti u radnjama trojice zaposlenih u Službi za obezbeđenje KPZ „Padinska Skela“, kao i medicinskog tehničara u tom zavodu. Policiji je naloženo i da obavi detaljne razgovore sa njima, kao i sa lekarom u zavodu na sve okolnosti koje su prethodile smrti S.B.
U petak je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila da je suspendovala i udaljila sa posla bivšeg upravnika Kazneno-popravnog zavoda u Beogradu (Padinskoj skeli) i još 10 zaposlenih zbog propusta koji su otkriveni unutrašnjom kontrolom povodom smrti penzionera.
Ko je sve kriv?
Advokat Miloš Janković, nekadašnji direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, koji je bio i zamenik Zaštitnika građana za zaštitu prava lica lišenih slobode i rukovodilac Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture u Srbiji za portal N1 kaže da se postavlja niz pitanja koja se tiču odgovornosti za smrt ovog zatvorenika.
On ističe da za sada nije utvrđeno da su cimeri preminulog, koji su uhapšeni kao osumnjičeni za zločin, krivi, kao i da se postavlja pitanje odgovornosti samog zatvora za taj slučaj.
„Očigledno je da zatvorska služba nije pravovremeno reagovala, a postoji mogućnost, možda manje verovatna, da je zlostavljanje učinio i neko od zatvorskih službenika. U javnosti se spominje da je, pre nego što je došlo do nemilog događaja, od pokojnog lica, iznuđivan novac pa se postavlja pitanje zašto zatvorska služba odmah nije reagovala. Dalje, u javnosti postoje i indicije da je to nasilje trajalo duže vreme, pa je sporno zašto zatvorski službenici nisu blagovremeno reagovali na nasilje i sprečili tragičan ishod, a bili su dužni da to spreče“, kaže Janković.
Dodaje i da bi lekar, odnosno zdravstvena služba, mogla pomoći za razrešenje ovog događaja.
„Postavlja se pitanje da li je zlostavljano lice bilo blagovremeno odvedeno kod lekara, da li je lekar pregledao to lice u skladu sa važećim standardima, da li je obavljen poverljiv zdravstveni pregled bez prisustva stražara i da li je, shodno Zakonu, lekar obavestio upravnika o uočenim povredama i zdravstvenom stanju pregledanog lica. Sporno je što je povređeno lice vraćeno u istu spavaonicu, iako je po saznanjima zatvorskih službi već duže vreme bio zlostavljan od svojih cimera. Otvara se puno pitanja i ovaj slučaj bi trebalo da bude podsticaj da se ubuduće od strane tužilaštva sprovode blagovremene i delotvorne istrage. To bi podrazumevalo da se pribave na vreme svi dokazi koji su neophodni za utvrđivanje činjeničnog stanja. Ukoliko se dokazi ne utvrde, onda možemo imati epilog da epiloga nema“, naglašava Janković.
Nekadašnji zamenik direktora uprave za izvršenje zatvorskih sankcija Damir Joka gostujući na TV Insajder je rekao da je prosto nemoguće da služba obezbeđenja nije znala za maltretiranje osuđenika.
Slavica Radovanović, pukovnica policije u penziji sa doktoratom na temu uloge službe obezbeđenja u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, za Danas je rekla da odgovornost apsolutno mora da snosi i upravnik zatvora i da je načelnik službe za obezbeđenje najodgovornija osoba pored upravnika.
„Treba prozvati i načelnika Uprave krivičnih sankcija jer nije ovo jedini zatvor u kom se dešavaju ovakve stvari. Načelnik je zadužen za sve zatvore i prema tome mora da oformi komisiju koja će u svim kazneno popravnim ustanovama da ispita kako se postupa sa osobama koje se nalaze na izdržavanju kazni zatvora i kako se ponašaju pojedinci unutar tog kruga ljudi“, kaže Radovanović.
Institucije o ubistvu zatvorenika ćutale više od mesec dana
Iako je S.B. preminuo 4. februara, a obdukcija 8. marta potvrdila da je ubijen, niko od nadležnih se nije oglašavao tim povodom sve dok vest nije dospela u medije. Potom se prvo oglasila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, koja je slučaj potvrdila, pa potom i Tužilaštvo.
Na pitanje kako je moguće da se o ovakvom zločinu javnost obavesti sa zakašnjenjem od mesec dana i da li je to uobičajeno, Janković ističe da je problem u tome što se ovog puta zaista nešto saznalo, ali mi ne znamo da li je uobičajeno da se nešto ne sazna.
„Problem je što se, upravo zbog ovakvih slučajeva o kojima se saznalo sa zakašnjenjem, stiče utisak da se takvi sakrivaju od očiju javnosti i da se ne sprovode blagovremene i delotvorne istrage. Ogroman je broj slučajeva gde su se oštećeni podnosili prijave da su zlostavljani u zatvorima i policiji, a tužilaštvo bilo potpuno neefikasno. Primer toga je to da tužilaštvo prepušta izvođenje radnji u postupku policijskim službenicima čak i u slučajevima gde postoje osnovi sumnje da je policija počinila zlostavljanje, a u velikom broju slučajeva epilog je da se, nakon saslušanja okrivljenog, često tek nakon šest meseci, odbacuje krivična prijava“, objašnjava on.
Može li se sprečiti zlostavljanje i tortura zatvorenika?
Da bi se zlostavljanje i tortura zatvorenika sprečila ili bar svela na najmanju moguću meru, prema rečima Jankovića, potrebno preventivno delovanje, ali i detaljna istraga kada se ovakvi slučajevi dese.
„Pre svega potrebno ja da se sprovodi kontinuirana, institucionalna, preventivna funkcija nadležnih organa, da se ona ostvaruje u punom kapacitetu. To znači da se obavljaju kontinuirane, redovne i vanredne, nenajavljene posete ustanovama u kojima se nalaze lica lišena slobode, da se obavljaju razgovori sa osuđenima, da se vrši pristup u sve prostorije i pregleda celokupna dokumentacija“, navodi on.
Sa druge strane, Janković ističe da je potrebno da postoji efikasna kontrola kada se desi neki od ovakvih slučajeva.
„Nadležni organi bi trebalo da pravovremeno pristupe radu na tom predmetu i da sprovedu detaljnu istragu. Jedna od tih institucija koja bi trebalo da beskompromisno obavlja tu funkciju je Zaštitnik građana“, navodi on.
Upravo jedna takva kontrola Zaštitnika građana bila je sprovedena samo dva dana pre nego što je S.B. preminuo. Naime, kako je saopšteno na sajtu ove institucije, 2. februara tim Zaštitnika građana u obavljanju poslova Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM), koji je predvodila zamenica zaštitnika građana Nataša Tanjević, obavio je nenajavljenu posetu Kazneno-popravnom zavodu u Beogradu – Padinskoj Skeli.
Navodi se da je cilj posete bio praćenje sprovođenja preporuka iz Izveštaja o poseti Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Republici Srbiji iz 2021. i 2023. godine.
„Pored nenadziranih razgovora sa osuđenim licima i obilaska pojedinih prostorija u kojima borave osuđena lica, tim NPM-a je razgovarao sa predstavnicima nadležnih službi i rukovodstvom zavoda o merama koje su preduzete radi postupanja po preporukama CPT-a i ostvario uvid u relevantnu dokumentaciju“, stoji je u saopštenju.
Izveštaj o tome šta je tim Zaštitnika građana tom prilikom utvrdio, međutim, nije objavljen, ali je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila da na osnovu izveštaja dostavljenih Upravi, tim NPM-a nije od osuđenika primio nijedan navod o zlostavljanju ili torturi.
(N1)