ostanimo u kontaktu

Objavljeno

-

Promena 11:11:22 u 11:35 pm

Dron

Jedinice Vojske Srbije su danas u popodnevnim časovima, nakon pravovremenog otkrivanja i praćenja, neutralisale komercijalni dron koji se kretao iz pravca Kopaonika ka Raški. 

Kako je saopstilo Ministarstvo odbrane, dron je oboren primenom mera elektronskog ometanja, u neposrednoj blizini vojnih objekata u garnizonu Raška.

U skladu sa naređenjem predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića, Vojska Srbije preduzima pojačane mere za otkrivanje, praćenje i neutralisanje bespilotnih letelica u blizini vojnih objekata.

Vojska Srbije će i dalje, u skladu sa naređenjem predsednika Republike i vrhovnog komandanta, obarati sve bespilotne letelice koje se nađu u zoni zabrane leta i u blizini vojnih objekata, navelo je Ministarstvo odbrane.

Srbija

APR: Od drugog aprila menja se način registracije promena na kapitalu

Objavljeno

-

Registar privrednih subjekata od 2. aprila počinje sa izmenjenim načinom registracije promena na kapitalu, tako što će sva povećanja, odnosno smanjenja, biti registrovana kao jedinstven ukupan iznos kapitala nakon promene, objavila je Agencija za privredne registre (APR).

To bi, kako su pojasnili, trebalo da pojednostavi pregled stanja kapitala i uloga članova, kako firmama tako i svim zainteresovanim.

Iz APR-a su naveli da promena praktično znači da će, ako je u društvu koje sprovodi povećanje kapitala registrovano više pojedinačnih uplata, registrator prilikom donošenja rešenja obrisati sve pojedinačne uplata i registrovati samo jednu koja će predstavljati zbir svih do tada registrovanih i nove uplate.

pročitaj više

Srbija

Na Sajmu automobila u Beogradu najveće interesovanje za luskuzna i električna vozila

Objavljeno

-

Na Međunarodnom sajmu automobila u Beogradu posetioci su se najviše interesovali za najskuplje modele poput KTM-ovog „x-bow GT-XR“, ali sve su traženiji i električni automobili, kao što je MG4, koji je Acocijacija automobilskih novinara proglasila automobilom godine.

Cena najskupljeg automobila na ovogodišnjem Sajmu iznosi 380.000 evra, dok najjeftiniji košta 12.000 evra.

Vuk Malović iz Asocijacije automobilskih novinara, koja je model MG4 proglasila automobilom godine, kaže za Tanjug da je taj izbor doveo do velikog interesovanja posetilaca za MG-ov automobil.

pročitaj više

Srbija

Građani Niša dobili novi informacioni sistem za katastar

Objavljeno

-

Republički geodetski zavod (RGZ) saopštio je da je uspešno implementirao novi centralni informacioni sistem za katastar nepokretnosti u Nišu.

Kako se navodi, sada je novim i modernim informacionim sistemom, osim Beograda i Novog Sada, pokriven i Niš, veliki centar Srbije gde se odvija dobar deo ekonomskih dešavanja.

Dodaje se da za građane Niša novi centralni informacioni katastarski sistem donosi pravnu sigurnost i efikasnost, a ispravlja i višedecenijske neusaglašenosti, povećavajući pravnu sigurnost imovine građana, kao i efikasnost i transparentnost rada RGZ-a.

pročitaj više

Srbija

Iz gubitka u dobitak od milijardu evra: Kako je EPS ostvario profit

Objavljeno

-

N1

Elektroprivreda Srbije je, nakon dve godine gubitaka, tokom 2023. ostvarila dobit od milijardu evra. U izveštaju o realizaciji trogodišnjeg plana poslovanja EPS za prošlu godinu navodi se da je poslovni uspeh u 2023. posledica više faktora, piše Danas.

Nadzorni odbor i Skupština akcionara, u liku ministarke energetike Dubravke Đedović Handanović, Elektroprivrede Srbije usvojio je izveštaj o realizaciji trogodišnjeg plana poslovanja EPS-a za prošlu godinu.

U 2023. godini Elektroprivreda je ostvarila rekordnu neto dobit od čak 114,6 milijardi dinara (oko 980 miliona evra), podseća Danas.

Dobit u prošloj godini dolazi nakon dve godine gubitaka. U 2022. gubitak je iznosio 72,7 milijardi dinara (619 miliona evra) i u 2021. godini 14,9 milijardi dinara (127 miliona evra).

Kako se navodi u izveštaju, šturom u poređenju sa izveštajima prethodnih godina, poslovni uspeh EPS-a prošle godine je posledica više faktora.

Pre svega, Elektroprivredi je na ruku išla izuzetna hidrologija, a takođe je imao i manje troškove nabavke eksternog uglja za termoelektrane.

A druge strane, veći prihodi su posledica i poskupljenja struje i za privredu i za stanovništvo, kao i dobiti od izvoza električne energije.

„Stabilna proizvodnja i povoljni hidrološki uslovi omogućili su da EPS prodaje viškove električne energije na berzi i slobodnom tržištu. Ostvaren je i prihod u iznosu od 34,7 milijardi dinara na ime naknade zbog sprovođenja mere ograničenja prodajne cene električne energije kojom se nadoknađuju gubici u prenosnom i distributivnom sistemu, što je značajno uticalo na visinu pozitivnog finansijskog rezultata“, navodi se u izveštaju EPS.

Poslovni prihodi kompanije su prošle godine iznosili 498,5 milijardi dinara što je 38,5 odsto više nego 2022. godine.

S druge strane, rashodi su smanjeni za 15 odsto. Najveće uštede su napravljene na troškovima materijala i energije.

Dobit iz poslovanja prošle godine iznosila je 139,5 milijardi dinara, a zahvaljujući pozitivnim kursnim razlikama čak je ostvarena i dobit iz finansiranja od 4,4 milijarde dinara.

Ostvarena je dobit pre poreza od 129,7 milijardi dinara i obračunat je porez na dobit 15 milijardi dinara.

Tek treba videti kako će država odlučiti da raspodeli dobit iz prošle godine, na dividendu ili pokriće ranijih gubitaka.

Akumulirani gubitak EPS-a iznosi 282 milijardi dinara (2,4 milijarde evra).

Uprkos pozitivnom poslovanju, dugoročne obaveze kompanije su prošle godine povećane za 25 milijardi dinara ili oko 200 miliona evra. Doduše istovremeno su smanjene kratkoročne obaveze za 10 milijardi dinara.

Poslednjeg dana 2023. godine ukupne dugoročne obaveze EPS-a iznosile su 176 milijardi dinara ili 1,5 milijardu evra.

Na dugoročne kredite u zemlji se odnosi 25 milijardi dinara (oko 200 miliona evra) i oni su smanjeni u odnosu na prethodnu godinu, dok su krediti od inostranih kreditora povećani sa 83,7 na 109,5 milijardi dinara (oko 930 miliona evra).

Obaveze po kratkoročnim kreditima su smanjene sa 51,8 na 41 milijardu dinara.

Takođe, EPS je smanjio obaveze prema dobavljačima i u zenlji i u inostranstvu. Obaveze prema domaćim dobavljačima su smanjene sa 73 milijarde dinara krajem 2022. na 50 milijardi krajem 2023. godine.

Međutim, porasle su obaveze prema državi. Po osnovi poreza na dobit prošle godine stoji dug od 17,2 milijarde dinara po osnovu prošlogodišnje dobiti.

Prošle godine EPS je ostvario i pozitivan tok gotovine.

Na početku godine raspolagali su sa 14 miljardi dinara, a završili su godinu sa 37,8 milijardi dinara.

Generator keša bile su poslovne aktivnosti, odnosno pordaja struje, dok je odliv ostvaren po osnovu invstiranja. Kompanija je prošle godine potrošila na investicije 46,4 milijardi dinara.

Knjigovodstveno investicije su iznosile 51,9 milijardi dianra, ali to je svega 45 odsto planiranog. U investicijama, sopstvena sredstva EPS-a iznosila su 33,9 milijardi dinara.

(Danas)

pročitaj više

Srbija

Slučaj ubijenog penzionera: Gde su sve propusti i kakvo je stanje u zatvorima

Objavljeno

-

Ubistvo sedamdesetčetvorogodišnjeg penzionera u zatvoru u Padinskoj Skeli nakon zlostavljanja za koje su osumnjičeni njegovi ćelijski cimeri uznemirilo je javnost i otvorilo brojna pitanja, poput onih ko je sve odgovoran za smrt zatvorenika i zašto se o tom slučaju saznalo tek više od mesec dana nakon što se dogodio. Nekadašnji direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, advokat Miloš Janković za N1 kaže da bi ovaj slučaj trebalo da bude podsticaj da ubuduće tužilaštva sprovode blagovremene i delotvorne istrage.

S.B. (74) je u KPZ „Padinska skela“ preminuo 4. februara, a kako je saopštilo Više javno tužilaštvo u Beogradu obdukcioni nalaz je pokazao da je umro nasilnom smrću. Obdukcijom je ustanovljeno da je preminuo od posledica unutrašnjih povreda i krvarenja. Njega su, kako se sumnja, danima tukla trojica drugih zatvorenika Srećko S. (20), Saša S. (21) i Dalibor P. (21), mladići u punoj snazi. Osim što su ga tukli, oni su penzionera seksualno zlostavljali drškom od metle i tako mu naneli smrtonosne povrede.

Svakodnevno psihičko, fizičko i seksualno zlostavljanje, prema saopštenju tužilaštva S.B. je trpeo pošto mu je nestalo novca kojim je u zatvorskoj kantini kupovao namirnice za osumnjičene.

Dan kasnije Tužilaštvo je izdalo još jedno saopštenje u kome se navodi da je dalo nalog policiji da izvrši neophodne provere kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti u radnjama trojice zaposlenih u Službi za obezbeđenje KPZ „Padinska Skela“, kao i medicinskog tehničara u tom zavodu. Policiji je naloženo i da obavi detaljne razgovore sa njima, kao i sa lekarom u zavodu na sve okolnosti koje su prethodile smrti S.B.

U petak je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila da je suspendovala i udaljila sa posla bivšeg upravnika Kazneno-popravnog zavoda u Beogradu (Padinskoj skeli) i još 10 zaposlenih zbog propusta koji su otkriveni unutrašnjom kontrolom povodom smrti penzionera.

Ko je sve kriv?

Advokat Miloš Janković, nekadašnji direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, koji je bio i zamenik Zaštitnika građana za zaštitu prava lica lišenih slobode i rukovodilac Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture u Srbiji za portal N1 kaže da se postavlja niz pitanja koja se tiču odgovornosti za smrt ovog zatvorenika.

On ističe da za sada nije utvrđeno da su cimeri preminulog, koji su uhapšeni kao osumnjičeni za zločin, krivi, kao i da se postavlja pitanje odgovornosti samog zatvora za taj slučaj.

„Očigledno je da zatvorska služba nije pravovremeno reagovala, a postoji mogućnost, možda manje verovatna, da je zlostavljanje učinio i neko od zatvorskih službenika. U javnosti se spominje da je, pre nego što je došlo do nemilog događaja, od pokojnog lica, iznuđivan novac pa se postavlja pitanje zašto zatvorska služba odmah nije reagovala. Dalje, u javnosti postoje i indicije da je to nasilje trajalo duže vreme, pa je sporno zašto zatvorski službenici nisu blagovremeno reagovali na nasilje i sprečili tragičan ishod, a bili su dužni da to spreče“, kaže Janković.

Dodaje i da bi lekar, odnosno zdravstvena služba, mogla pomoći za razrešenje ovog događaja.

„Postavlja se pitanje da li je zlostavljano lice bilo blagovremeno odvedeno kod lekara, da li je lekar pregledao to lice u skladu sa važećim standardima, da li je obavljen poverljiv zdravstveni pregled bez prisustva stražara i da li je, shodno Zakonu, lekar obavestio upravnika o uočenim povredama i zdravstvenom stanju pregledanog lica. Sporno je što je povređeno lice vraćeno u istu spavaonicu, iako je po saznanjima zatvorskih službi već duže vreme bio zlostavljan od svojih cimera. Otvara se puno pitanja i ovaj slučaj bi trebalo da bude podsticaj da se ubuduće od strane tužilaštva sprovode blagovremene i delotvorne istrage. To bi podrazumevalo da se pribave na vreme svi dokazi koji su neophodni za utvrđivanje činjeničnog stanja. Ukoliko se dokazi ne utvrde, onda možemo imati epilog da epiloga nema“, naglašava Janković.

Nekadašnji zamenik direktora uprave za izvršenje zatvorskih sankcija Damir Joka gostujući na TV Insajder je rekao da je prosto nemoguće da služba obezbeđenja nije znala za maltretiranje osuđenika.

Slavica Radovanović, pukovnica policije u penziji sa doktoratom na temu uloge službe obezbeđenja u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, za Danas je rekla da odgovornost apsolutno mora da snosi i upravnik zatvora i da je načelnik službe za obezbeđenje najodgovornija osoba pored upravnika.

„Treba prozvati i načelnika Uprave krivičnih sankcija jer nije ovo jedini zatvor u kom se dešavaju ovakve stvari. Načelnik je zadužen za sve zatvore i prema tome mora da oformi komisiju koja će u svim kazneno popravnim ustanovama da ispita kako se postupa sa osobama koje se nalaze na izdržavanju kazni zatvora i kako se ponašaju pojedinci unutar tog kruga ljudi“, kaže Radovanović.

Institucije o ubistvu zatvorenika ćutale više od mesec dana

Iako je S.B. preminuo 4. februara, a obdukcija 8. marta potvrdila da je ubijen, niko od nadležnih se nije oglašavao tim povodom sve dok vest nije dospela u medije. Potom se prvo oglasila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, koja je slučaj potvrdila, pa potom i Tužilaštvo.

Na pitanje kako je moguće da se o ovakvom zločinu javnost obavesti sa zakašnjenjem od mesec dana i da li je to uobičajeno, Janković ističe da je problem u tome što se ovog puta zaista nešto saznalo, ali mi ne znamo da li je uobičajeno da se nešto ne sazna.

„Problem je što se, upravo zbog ovakvih slučajeva o kojima se saznalo sa zakašnjenjem, stiče utisak da se takvi sakrivaju od očiju javnosti i da se ne sprovode blagovremene i delotvorne istrage. Ogroman je broj slučajeva gde su se oštećeni podnosili prijave da su zlostavljani u zatvorima i policiji, a tužilaštvo bilo potpuno neefikasno. Primer toga je to da tužilaštvo prepušta izvođenje radnji u postupku policijskim službenicima čak i u slučajevima gde postoje osnovi sumnje da je policija počinila zlostavljanje, a u velikom broju slučajeva epilog je da se, nakon saslušanja okrivljenog, često tek nakon šest meseci, odbacuje krivična prijava“, objašnjava on.

Može li se sprečiti zlostavljanje i tortura zatvorenika?

Da bi se zlostavljanje i tortura zatvorenika sprečila ili bar svela na najmanju moguću meru, prema rečima Jankovića, potrebno preventivno delovanje, ali i detaljna istraga kada se ovakvi slučajevi dese.

„Pre svega potrebno ja da se sprovodi kontinuirana, institucionalna, preventivna funkcija nadležnih organa, da se ona ostvaruje u punom kapacitetu. To znači da se obavljaju kontinuirane, redovne i vanredne, nenajavljene posete ustanovama u kojima se nalaze lica lišena slobode, da se obavljaju razgovori sa osuđenima, da se vrši pristup u sve prostorije i pregleda celokupna dokumentacija“, navodi on.

Sa druge strane, Janković ističe da je potrebno da postoji efikasna kontrola kada se desi neki od ovakvih slučajeva.

„Nadležni organi bi trebalo da pravovremeno pristupe radu na tom predmetu i da sprovedu detaljnu istragu. Jedna od tih institucija koja bi trebalo da beskompromisno obavlja tu funkciju je Zaštitnik građana“, navodi on.

Upravo jedna takva kontrola Zaštitnika građana bila je sprovedena samo dva dana pre nego što je S.B. preminuo. Naime, kako je saopšteno na sajtu ove institucije, 2. februara tim Zaštitnika građana u obavljanju poslova Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM), koji je predvodila zamenica zaštitnika građana Nataša Tanjević, obavio je nenajavljenu posetu Kazneno-popravnom zavodu u Beogradu – Padinskoj Skeli.

Navodi se da je cilj posete bio praćenje sprovođenja preporuka iz Izveštaja o poseti Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Republici Srbiji iz 2021. i 2023. godine.

„Pored nenadziranih razgovora sa osuđenim licima i obilaska pojedinih prostorija u kojima borave osuđena lica, tim NPM-a je razgovarao sa predstavnicima nadležnih službi i rukovodstvom zavoda o merama koje su preduzete radi postupanja po preporukama CPT-a i ostvario uvid u relevantnu dokumentaciju“, stoji je u saopštenju.

Izveštaj o tome šta je tim Zaštitnika građana tom prilikom utvrdio, međutim, nije objavljen, ali je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila da na osnovu izveštaja dostavljenih Upravi, tim NPM-a nije od osuđenika primio nijedan navod o zlostavljanju ili torturi.

(N1)

pročitaj više

U TRENDU