Povodom najavljenih protesta oko 130 vlasnika splavova na Savskom keju, novinari QN portala kontaktirali su jednu od njihovih zastupnuca advokata Ivanu Blagojević, koja se zajedno sa diplomiranim pravnikom Vesnom Josić bavi ovom problematikom.
Grad Beograd je raspisao javni oglas za prikupljanje pismenih ponuda za zakup samo 30 lokacija vodnog zemljišta u javnoj svojini, na kojima će biti smešteni splavovi, a koji ističe sutra, 21.decembra 2022.godine.
“Vlasnici plutajućih objekata formirali su Inicijativni odbor koji je podneo Predlog za sprovođenje javne rasprave Gradu Beogradu – Skupštini grada Beograda povodom Plana mesta za postavljanje plutajućih objekata na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda. Međutim, Gradska Skupština se potpuno oglušila o takav predlog i postupila suprotno imperativnim normama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi”, započela je priču advokat Ivana Blagojević.
Ona dodaje da je 09.06.2021. godine Skupština grada Beograda usvojila Plan mesta za postavljanje plutajućih objekata na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda, a bez prethodnog organizovanja javne rasprave i bez davanja Podnosiocu bilo kakvog obrazloženja o razlozima neorganizovanja tražene javne rasprave.
„Potom je Skupština grada Beograda 29.09.2022. godine usvojila Izmenu i dopunu plana mesta za postavljanje plutajućih objekata na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda” ističe advokat Blagojević.
Prema njenim rečima, trenutno važeći Plan mesta je apsolutno nezakonit jer je njime uređeno pitanje postavljanje plutajućih objekata na rekama Savi i Dunavu na teritoriji grada Beograda, odnosno, njime je obuhvaćeno celokupno beogradsko priobalje.
“Dana 25.11.2022. godine objavljen je Oglas za prikupljanje pismenih ponuda za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji grada Beograda. Oglas je raspisan samo za mali deo beogradskog priobalja, odnosno, samo za deo vodnog zemljišta u javnoj svojini koji se nalazi na levoj strani reke Save na teritoriji grada Beograda (zone SL19, SL20, SL21, SL22, SL23, SL25 – Novi Beograd, blokovi, osim zone SL24). Ovakvim postupanjem Grad Beograd je grubo prekršio svoju obavezu poštovanja pravnih propisa, odnosno, postupanja po njima u celosti. Apsolutno je nezakonito selektivno i paušalno primenjivanje pravnih propisa. Obaveza Grada Beograda, odnosno, njegovih organa i ovlašćenih predstavnika, jeste da postupa po određenom pravnom propisu u celosti”, navodi Blagojević.
Imajući u vidu da je na toj obali predviđeno prema pomenutom Planu mesta samo 30 lokacija za postavljanje plutajućih objekata, to je neraspisivanjem drugih lokacija, odnosno, nepostupanjem po celokupnom Planu mesta, stvoren temelj za protivpravno uništavanje privatne svojine ovih lica.
“U javnosti se Gradonačelnik Aleksandar Šapić više ne obraća na temu beogradskog priobalja, već ga menja Glavni gradski urbanista, Marko Stojičić, ali izbegava da odgovori na ključna sporna pitanja – zašto nije ispoštovana zakonska procedura tokom donošenja Plana mesta, zašto nije raspisan oglas za celokupno beogradsko priobalje i zašto je preskočena zona SL24 po oglasu za priobalje novobeogradskih blokova, zbog čega je doneta odluka da se počne od „blokova“, na koji način su određene vrste zona, zbog čega je, ako je cilj uređivanje priobalja, jedini kriterijum po kojem se bira lice sa kojim će se zaključiti ugovor visina novca koju će to lice isplatiti…”, pita Blagojević.
Ona objašnjava da iz svih razloga, koji se skupljaju dugi niz godina, vlasnici plutajućih objekata su krenuli sa protestima kojima izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog apsolutnog zanemarivanja njihovih osnovnih prava – do sada ih je bilo četiri. Sledeći protest najavljen je za sredu, 21.12.2022. godine ispred Sekretarijata za privredu.
“Кulminacija događaja je nastala 14.12.2022. godine, kada je na određenom broju objekata protivpravno i bez najave isključena struja, čime je tim ljudima uskraćeno osnovno ljudsko pravo. Poseban problem predstavlja što neki od tih objekata služe za stanovanje, te su u ovom momentu ti ljudi ostavljeni bez struje, tj. grejanja u sred zime, što je svakako ne samo nezakonito, već i nehumano. Vlasnicima ovih objekata je najavljeno i isključenje vode”, govori Blagojević.
Kako ona navodi , koren problema beogradskog priobalja čiji je Plan mesta samo pravni produkt možemo videti u Zakonu o vodama koji daje mogućnost davanja vodnog zemljišta u zakup, a što je protivustavno i suprotno Zakonu o javnoj svojini, koji predviđa da se dobro od opšteg interesa ne može dati u zakup.
“Početna visina po kojoj se vodno zemljište može dati u zakup je određena na način koji se neupitno može okarakterisati kao diskriminatorski. I ne samo po pitanju cene, već i po pitanju uopšte mogućnosti davanja u zakup – ovo je propisano samo za Beograd i Vojvodinu, ne i za ostatak priobalja Republike Srbije”, dodaje Blagojević.
Predlog vlasnika plutajućih objekata jeste da se zastane sa daljim postupanjem po nezakonito raspisanom konkursu do odluke nadležnih pravosudnih institucija, a po podnescima koji su predati od strane njihovog punomoćnika, adv. Ivane Blagojević. Nesporna činjenica jeste da beogradsko priobalje treba urediti, ali svakako se to mora učiniti na zakonit način.
“Na kraju je važno istaći da je teško objasniti građanima situaciju u kojoj se nalaze vlasnici plutajućih objekata, jer je ovo problem koji je hranjen dugi niz godina. Pravno skandalozne su i poražavajuće izjave Gradonačelnika da su ovo objekti koji su apsolutno nelegalni, imajući u vidu da su to objekti koji imaju priključke za struju, vodu, koji su dobili od nadležnih institucija, a da neki od njih imaju i registrovana sedišta pravnih lica pri Agenciji za privredne registre. Ovo svakako govori u prilog da je izjava o apsolutnoj nelegalnosti krajnje površna i izgovorena bez ikakvog osnova”, zaključuje Ivana Blagojević.
Da bi se zaustavio ovaj problema, koji svakako dobija na težini iz dana u dan, važno je da se razume da gradska vlast mora prepoznati svoje greške i važnost zakonitog rešavanja ovog problema.
Tokom pojačane kontrole saobraćaja sprovedene povodom međunarodne akcije organizacije „Mreža saobraćajne policije Evrope“, u Srbiji je otkriveno više od 32.000, izjavio je za Tanjug Zlatko Belencan, pomoćnik načelnika Uprave saobraćajne policije.
„U periodu od 11. do 17. marta ove godine, u 30 evropskih zemalja članica organizacije ROADPOL – mreža saobraćajnih policija Evrope, sprovedena je akcija pojačane kontrole saobraćaja koja je bila usmerena na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa i nepropisnog prevoženja dece u vozilima“, rekao je Belencan.
Tokom trajanja te akcije, policijski službenici saobraćajne policije kontrolisali su 69.285 vozila, a otkriven je ukupno 32.151 prekršaj, precizirao je on.
U Skupštini Srbije danas se nastavlja rasprava o izboru predsednika parlamenta.
Poslanici Skupštine Srbije raspravljali su u ponedeljak o predlogu, koji je obrazlagao šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Milenko Jovanov, da predsednik Skupštine Srbije bude potpredsednica SNS Ana Brnabić.
Taj predlog podržale su Srpska napredna stranka, Socijalistička partija Srbije, Savez vojvođanskih Mađara, Jedinstvena Srbija, Pokret ujedinjenih penzionera Srbije, dok su se protiv izjasnile Srbija protiv nasilja, Nova Demokratska stranka Srbije, Mi glas iz naroda dr Branislav Nestorović i Mi glas iz naroda.
Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN su u Ženevi zaključili Memorandum o razumevanju, čime je beogradski Univerzitet postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u.
Potpisani Memorandum o razumevanju odnosi se na Studiju izvodljivosti sledećeg najvećeg naučno tehnološkog projekta u CERN-u, pod nazivom „Budući cirkularni sudarač-Future Circular Collider“, a ima za cilj da otvori mogućnost za uključivanje u taj projekat svim članicama Univerziteta u Beogradu, kao i ostalim naučnim institucijama u Srbiji, saopštio je Univerzitet u Beogradu.
Ispred Univerziteta, sporazum je u prostorijama CERN-a potpisao rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić, a u ime CERN-a dr Majkl Benedikt, vođa studije budućeg cirkularnog sudarača.
Na Beogradskom sajmu će od 21. do 27. marta biti održane dve sajamske manifestacije i to Sajam automobila i Sajam motocikala, Motopassion.
Sajam automobila, kako se navodi na sajtu Beogradskog sajma, okuplja sve uvoznike i distributere putničkih automobila a program ove sajamske manifestacije upotpuniće izložba prateće industrije, delova i opreme, kao i garažno-servisne opreme.
Motocikli, mopedi, skuteri, rezervni delovi, oprema i pribor činiće i ove godine sadržaj Međunarodnog sajma motocikala a uz predstavljanje dostignuća svetske motoindustrije, posebna pažnja biće posvećena pratećoj opremi, neophodnoj za bezbedno učešće motociklista u saobraćaju.
Rusko demokratsko društvo saopštilo je da je Vladimir Putin na izborima za predsednika Rusije, u Beogradu zabeležio jedan od najgorih rezultata na biračkim mestima u inostranstvu.
Prema zvanično objavljenim rezultatima glasanja na izbornom mestu u Beogradu, glasalo je 4.726 ruskih državljana, od kojih je za Putina glasalo njih 512, odnosno 10,8 odsto.
Najveći broj glasova 3.184 ili 67 odsto, dobio je kandidat Vladislav Davankov, kako navode iz Ruskog demokratskog društva, „najumereniji“ od tri kandidata kojima je dopušteno učešće na izborima.
Za više od jednog kandidata glasalo je 900 Rusa iz Beograda, čime su svoje listiće učinili nevažećim.
Iz Ruskog demokratskog društva ocenjuju da smo juče u Beogradu svedočili velikoj akciji protestnog glasanja ruskih državljana u Srbiji.
„Hiljade ljudi su se pojavili na glasačkom mestu u ruskoj ambasadskoj školi u Novom Beogradu da bi svojim prisustvom i glasanjem pokazali da uprkos propagandi i izbornim fabrikacijama, ogromni deo Rusa ne podržava Putinovu diktaturu i agresiju“, ističe se u saopštenju.
Podseća se i da više hiljada građana Rusije nije stiglo da glasa pre zatvaranja glasačkog mesta.
„Iako su oni proveli više sati u redu za glasanje, izborna komisija se oglušila o glasne zahteve ljudi da se glasanje bar na kratko produži. Ljudi su se razišli tek kada se, verovatno na poziv ruske ambasade, pojavila interventna policija“, navode iz Ruskog demokratskog društva.
Zvanično objavljeni rezultati glasanja u Beogradu se, kako ukazuju iz Ruskog demokratskog društva, otprilike podudaraju sa rezultatima izlaznih anketa koje je sprovela organizacija „Glasaj u inostranstvu“. Prema izlaznim anketama te organizacije, Putin je izgubio na svim glasačkim mestima u inostranstvu osim Vijetnama, gde je dobio 59 odsto glasova.
U Beogradu je, kako ukazuju iz Ruskog demokratskog društva, Putinov rezultat bio jedan od najgorih u svetu.
Iz ove organizacije podsećaju da su i u Rusiji, na glasačkim mestima, takođe viđeni veliki redovi u 12 sati, u okviru akcije „Podne protiv Putina“.
„Zvanični rezultat od preko 87 odsto za Putina su posledica očigledne izborne krađe, zastrašivanja glasača, uključujući na nezakonito okupiranim delovima Ukrajine, totalne propagande i bezalternativnosti izbora. Radi se o klasičnim lažnim izborima po modelu fašističkih strahovlada“, ocenjuju iz Ruskog demokratskog društva.
Poručuju da ti „izbori bez izbora“ nemaju nikakve veze sa voljom i željama ruskog naroda. Čvrsto bilo koju odbacujemo legitimnost takvih „izbora“ i pozivamo sve da ne priznaju Putina legitimnim predsednikom Rusije, već tiraninom i samozvancem, zaključuje Rusko demokratsko društvo.