Povodom najavljenih protesta oko 130 vlasnika splavova na Savskom keju, novinari QN portala kontaktirali su jednu od njihovih zastupnuca advokata Ivanu Blagojević, koja se zajedno sa diplomiranim pravnikom Vesnom Josić bavi ovom problematikom.
Grad Beograd je raspisao javni oglas za prikupljanje pismenih ponuda za zakup samo 30 lokacija vodnog zemljišta u javnoj svojini, na kojima će biti smešteni splavovi, a koji ističe sutra, 21.decembra 2022.godine.
“Vlasnici plutajućih objekata formirali su Inicijativni odbor koji je podneo Predlog za sprovođenje javne rasprave Gradu Beogradu – Skupštini grada Beograda povodom Plana mesta za postavljanje plutajućih objekata na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda. Međutim, Gradska Skupština se potpuno oglušila o takav predlog i postupila suprotno imperativnim normama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi”, započela je priču advokat Ivana Blagojević.
Ona dodaje da je 09.06.2021. godine Skupština grada Beograda usvojila Plan mesta za postavljanje plutajućih objekata na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda, a bez prethodnog organizovanja javne rasprave i bez davanja Podnosiocu bilo kakvog obrazloženja o razlozima neorganizovanja tražene javne rasprave.
„Potom je Skupština grada Beograda 29.09.2022. godine usvojila Izmenu i dopunu plana mesta za postavljanje plutajućih objekata na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda” ističe advokat Blagojević.
Prema njenim rečima, trenutno važeći Plan mesta je apsolutno nezakonit jer je njime uređeno pitanje postavljanje plutajućih objekata na rekama Savi i Dunavu na teritoriji grada Beograda, odnosno, njime je obuhvaćeno celokupno beogradsko priobalje.
“Dana 25.11.2022. godine objavljen je Oglas za prikupljanje pismenih ponuda za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji grada Beograda. Oglas je raspisan samo za mali deo beogradskog priobalja, odnosno, samo za deo vodnog zemljišta u javnoj svojini koji se nalazi na levoj strani reke Save na teritoriji grada Beograda (zone SL19, SL20, SL21, SL22, SL23, SL25 – Novi Beograd, blokovi, osim zone SL24). Ovakvim postupanjem Grad Beograd je grubo prekršio svoju obavezu poštovanja pravnih propisa, odnosno, postupanja po njima u celosti. Apsolutno je nezakonito selektivno i paušalno primenjivanje pravnih propisa. Obaveza Grada Beograda, odnosno, njegovih organa i ovlašćenih predstavnika, jeste da postupa po određenom pravnom propisu u celosti”, navodi Blagojević.
Imajući u vidu da je na toj obali predviđeno prema pomenutom Planu mesta samo 30 lokacija za postavljanje plutajućih objekata, to je neraspisivanjem drugih lokacija, odnosno, nepostupanjem po celokupnom Planu mesta, stvoren temelj za protivpravno uništavanje privatne svojine ovih lica.
“U javnosti se Gradonačelnik Aleksandar Šapić više ne obraća na temu beogradskog priobalja, već ga menja Glavni gradski urbanista, Marko Stojičić, ali izbegava da odgovori na ključna sporna pitanja – zašto nije ispoštovana zakonska procedura tokom donošenja Plana mesta, zašto nije raspisan oglas za celokupno beogradsko priobalje i zašto je preskočena zona SL24 po oglasu za priobalje novobeogradskih blokova, zbog čega je doneta odluka da se počne od „blokova“, na koji način su određene vrste zona, zbog čega je, ako je cilj uređivanje priobalja, jedini kriterijum po kojem se bira lice sa kojim će se zaključiti ugovor visina novca koju će to lice isplatiti…”, pita Blagojević.
Ona objašnjava da iz svih razloga, koji se skupljaju dugi niz godina, vlasnici plutajućih objekata su krenuli sa protestima kojima izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog apsolutnog zanemarivanja njihovih osnovnih prava – do sada ih je bilo četiri. Sledeći protest najavljen je za sredu, 21.12.2022. godine ispred Sekretarijata za privredu.
“Кulminacija događaja je nastala 14.12.2022. godine, kada je na određenom broju objekata protivpravno i bez najave isključena struja, čime je tim ljudima uskraćeno osnovno ljudsko pravo. Poseban problem predstavlja što neki od tih objekata služe za stanovanje, te su u ovom momentu ti ljudi ostavljeni bez struje, tj. grejanja u sred zime, što je svakako ne samo nezakonito, već i nehumano. Vlasnicima ovih objekata je najavljeno i isključenje vode”, govori Blagojević.
Kako ona navodi , koren problema beogradskog priobalja čiji je Plan mesta samo pravni produkt možemo videti u Zakonu o vodama koji daje mogućnost davanja vodnog zemljišta u zakup, a što je protivustavno i suprotno Zakonu o javnoj svojini, koji predviđa da se dobro od opšteg interesa ne može dati u zakup.
“Početna visina po kojoj se vodno zemljište može dati u zakup je određena na način koji se neupitno može okarakterisati kao diskriminatorski. I ne samo po pitanju cene, već i po pitanju uopšte mogućnosti davanja u zakup – ovo je propisano samo za Beograd i Vojvodinu, ne i za ostatak priobalja Republike Srbije”, dodaje Blagojević.
Predlog vlasnika plutajućih objekata jeste da se zastane sa daljim postupanjem po nezakonito raspisanom konkursu do odluke nadležnih pravosudnih institucija, a po podnescima koji su predati od strane njihovog punomoćnika, adv. Ivane Blagojević. Nesporna činjenica jeste da beogradsko priobalje treba urediti, ali svakako se to mora učiniti na zakonit način.
“Na kraju je važno istaći da je teško objasniti građanima situaciju u kojoj se nalaze vlasnici plutajućih objekata, jer je ovo problem koji je hranjen dugi niz godina. Pravno skandalozne su i poražavajuće izjave Gradonačelnika da su ovo objekti koji su apsolutno nelegalni, imajući u vidu da su to objekti koji imaju priključke za struju, vodu, koji su dobili od nadležnih institucija, a da neki od njih imaju i registrovana sedišta pravnih lica pri Agenciji za privredne registre. Ovo svakako govori u prilog da je izjava o apsolutnoj nelegalnosti krajnje površna i izgovorena bez ikakvog osnova”, zaključuje Ivana Blagojević.
Da bi se zaustavio ovaj problema, koji svakako dobija na težini iz dana u dan, važno je da se razume da gradska vlast mora prepoznati svoje greške i važnost zakonitog rešavanja ovog problema.
Izvršni direktor Transparentnosti Srbije Nemanja Nenadić izjavio je da je transparentnost jedan od osnovnih preduslova za efikasnu borbu protiv korupcije.
On je na konferenciji za novinare „Transparentnost na agendi: pristup informacijama, borba protiv korupcije i otvorenost pravosuđa“, koja je organizovana povodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna, istakao da su transparentnost i deljenje informacija od javnog značaja u Srbiji na jako lošem nivou.
Objasnio je da se i pored izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koji je donet 2021. godine, stvari nisu promenile nabolje i da je pitanje transparentnosti u javnom diskursu skrajnuto i o njemu se gotovo i ne govori.
„Ono što zabrinjava je činjenica da ovde nije reč o normalnom nedostatku, već o odsustvu volje i želje da se informacije, koje se smatraju osetljivim, učine dostupnim“, rekao je Nenadić.
Dodao je da je veliki problem i taj što ne postoji odgovornost za nedostavljanje traženih informacija.
„Postoje razne tehnike ili taktike za izbegavanje dostavljanja informacija. Jedna od najčešćih je potpuno ignorisanje“, istakao je Nenadić.
Pojasnio je da u takvim slučajevima, onaj od koga je tražena informacija, a reč je o organima javne uprave, ne dostavlja nikakvu povratnu informaciju, pa samim tim ni razlog zašto je određenu informaciju nemoguće podeliti.
„U poslednje vreme sve je više slučajeva, mada je ovaj izgovor dominantan u privatnom sektoru, da se onaj od koga je tražena informacija ograđuje time da je to poslovna tajna i da zbog toga ne može biti obelodanjena javnosti“, podvukao je Nenadić.
V.D. pomoćnica generalnog sekretara, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Slavoljupka Pavlović rekla je da je glavni problem sa informacijama od javnog značaja bio neizvršenje odluke Poverenika kao i ćutanje organa izvršne vlasti.
„Mislili smo da će novi zakon, odnosno izmene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja koje su stupile na snagu 2021. godine ovaj problem biti rešen. Međutim, do toga nije došlo“, naglasila je Pavlović.
Dodala je da je situacija još gora i da se trenutno suočavamo sa sistemskom zloupotrebom prava.
Ona je objasnila da je najveći problem nastao kada je Upravni sud promenio svoj stav o naknadi troškova.
„Pre promene ovog stava u postupku po žalbi, onaj ko traži informaciju sam je snosio troškove čak i ako je žalba bila osnovana. Međutim, sada imamo situaciju da ukoliko je žalba osnovana troškove postupka za advokata snosi organ javne vlasti protiv kojeg je izjavljena žalba kao prvostepeni organ i poverenik, kao drugostepeni organ“, istakla je Pavlović.
Ona je dodala da je ovakav zaokret u promeni stava širom otvorio vrata za sistemsku zloupotrebu prava i izvlačenja para iz budžeta.
Ministar odbrane Miloš Vučević stigao je danas, zajedno sa načelnikom Generalštaba Vojske Srbije generalom Milanom Mojsilovićem, u rejon razmeštaja dela jedinica Vojske Srbije.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva odbrane Vučević i Mojsilović održaće sastanak na kome će biti razmatrana aktuelna bezbednosna situacija.
Vučević je ranije danas izjavio da je ovo je trenutak kada treba da se čuvaju životi Srba na KiM i Srbija.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović izjavio je danas da su mladi najmanje svesni posledica koje mogu nastupiti prilikom podele ličnih podataka na društvenim mrežama.
“Kada vi hoćete neki sadržaj da skinete sa društvene mreže, onda bi morala da se pročita politika privatnosti koju su svi ponuđači dužni da urade, međutim ta politika privatnosti se najčešće ne čita zato što je sitnijim slovima napisana na 15, 20 strana”, rekao je on za Tanjug.
Preporučio je da se politika privatnosti pročita bar prvi put kada se posećuje neka stranica i kada se skida neki sadržaj, zbog toga što će se na taj način preduprediti zloupotreba ličnih podataka.
Srbija je treća u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu.
Od 193 države u svetu, Srbija je na 40. mestu.
Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) predstavila je na svom sajtu Indeks transnacionalnog organizovanog kriminala u svetu.
Kako su naveli, nastavljen je trend rasta organizovanog kriminala na globalnom nivou, a 83 odsto svetske populacije živi u uslovima visoke stope kriminaliteta.
Nasuprot tome, broj ljudi koji žive u uslovima niske otpornosti na organizovani kriminal značajno je opao – na 62 odsto svetske populacije u poređenju sa 79,4 odsto iz 2021.
U Srbiji najzastupljeniji trgovina ljudima, prinudni rad i krijumčarenje ljudi
U izveštaju GI-TOC se ističe da Srbija nastavlja da bude izvor, tranzit i odredište za žrtve trgovine ljudima.
„Srpske žene i deca su izloženi seksualnoj trgovini, uključujući i dečje brakove u susednim zemljama, dok se muškarcima najčešće trguje radi prinudnog rada, uglavnom u građevinskoj industriji“, navode.
Dodaju da se strani radnici, uglavnom iz Vijetnama i Indije, navodno susreću sa prinudnim radom u Srbiji.
„Onlajn seksualna eksploatacija, posebno dece, uobičajen je metod trgovine ljudima u Srbiji, a učestalost se povećala tokom i nakon pandemije koronavirusa, pošto su trgovci ljudima prilagodili svoje operacije i prešli na metode onlajn regrutacije, kao što su društvene mreže“, ukazali su u izveštaju.
Naglašavaju da je krijumčarenje ljudi dugotrajan problem u Srbiji, zbog položaja zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti.
„Nedavno povećanje broja iregularnih migranata u Srbiji dovelo je do naknadnog povećanja krijumčarenja ljudi i broja kriminalnih grupa uključenih u ove aktivnosti. Shodno tome, oružani sukobi među grupama za krijumčarenje ljudi su eskalirali. Pooštrene kontrole na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom dovele su do pojave novih neformalnih ruta, koje preko Srbije i Crne Gore idu u BiH ili iz Srbije u Bugarsku i Rumuniju. Žrtve krijumčarenja ljudi u Srbiji uglavnom potiču iz Avganistana, Pakistana, Bangladeša i Sirije. Organizatori kriminalnih grupa obično upravljaju operacijama izvan zemlje i dok većina krijumčara deli nacionalnost svojih žrtava, lokalni kriminalci se često bave unutrašnjim transportom i neregularnim graničnim prelazima“, ističe se.
Kažu i da je iznuda rasprostranjena, ali potcenjena pojava u Srbiji.
„Uobičajeno je da pojedinci iznuđuju relativno male svote novca od ljudi u teškoj finansijskoj situaciji kroz zelenaše. U mnogim slučajevima, takozvane ‘huliganske kriminalne grupe’, koje upravljaju privatnim kompanijama za obezbeđenje, iznuđuju restorane ili klubove za novac u zamenu za zaštitu. Žrtve uglavnom ne obaveštavaju nadležne o ovakvim zločinima, iz straha od posledica, a taj fenomen se uglavnom ne prijavljuje“, zaključeno je u izveštaju o Srbiji Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
Države regiona
Od zemalja regiona, Srbiju na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. prati Crna Gora, koja se nalazi na 5. mestu u Evropi (od 44 zemlje), a 54. u svetu.
Slede BiH (8. u Evropi, 57. u svetu), Hrvatska (16. u Evropi, 88. u svetu), Severna Makedonija (18. u Evropi, 93. u svetu) i Slovenija (31. u Evropi, 138. u svetu).